US-BA-HR-anketa-Politika HNS: REZULTATI AMERIČKOG ISTRAŽIVANJA O HRVATIMA U BIH BiHHRVATSKI NARODNI SABORsrpnja 2001.Ured za istraživanja i raščlambu mišljenja američkoga State departmenta proveo je od 17. travnja do 15. svibnja 2001.
istraživanje mišljenja među Hrvatima u Bosni i Hercegovini i došao do sljedećih rezultata.HDZ IMA POTPORU BOSANSKIH HRVATA Od deset upitanih njih sedam podupire politiku HDZ-a. Kažu da HDZ ima sluha za njihove potrebe. Nedavni lokalni izbori u Hrvatskoj su označili povratak brojki za HDZ. U Bosni i Hercegovini HDZ nije na vlasti od veljače kada je koalicija Alijansa za promjene formirala prvu nenacionalističku vladu od kada je potpisan Daytonski sporazum. Među bosanskim Hrvatima sveukupna potpora nacionalističkoj HDZ, koja bojkotira vladu, opala je u odnosu na protekle godine, ali još uvijek sedam od deset upitanih podupire politiku stranke. Glavni nalazi Bosanski Hrvati kažu da bi gospodarstvo trebalo biti glavni prioritet vlade, no promociji interesa sunarodnjaka dat je veći prioritet nego jačanju demokracije.
BiH
HRVATSKI NARODNI SABOR
srpnja 2001.
Ured za istraživanja i raščlambu mišljenja američkoga State
departmenta proveo je od 17. travnja do 15. svibnja 2001.
istraživanje mišljenja među Hrvatima u Bosni i Hercegovini i došao
do sljedećih rezultata.
HDZ IMA POTPORU BOSANSKIH HRVATA
Od deset upitanih njih sedam podupire politiku HDZ-a. Kažu da HDZ
ima sluha za njihove potrebe.
Nedavni lokalni izbori u Hrvatskoj su označili povratak brojki za
HDZ. U Bosni i Hercegovini HDZ nije na vlasti od veljače kada je
koalicija Alijansa za promjene formirala prvu nenacionalističku
vladu od kada je potpisan Daytonski sporazum.
Među bosanskim Hrvatima sveukupna potpora nacionalističkoj HDZ,
koja bojkotira vladu, opala je u odnosu na protekle godine, ali još
uvijek sedam od deset upitanih podupire politiku stranke.
Glavni nalazi
Bosanski Hrvati kažu da bi gospodarstvo trebalo biti glavni
prioritet vlade, no promociji interesa sunarodnjaka dat je veći
prioritet nego jačanju demokracije.
Bilo da se privrženost nekoj stranci procjenjuje kao povjerenje ili
kao percipirana prijamljivost na potrebe naroda ili kao glasačke
preferencije, većina bosanskih Hrvata podupire HDZ.
Vođa bosanskog HDZ-a Ante Jelavić drži poziciju najfavoriziranijeg
političara kojem se najviše vjeruje bez ozbiljnog rivala na
vidiku.
Bosanski Hrvati nemaju povjerenje u svoje političke i državne
institucije.
Bosanski Hrvati kažu da se vlada mora usredotočiti na gospodarstvo
i nacionalna pitanja.
Upitani koji bi popis pitanja ?bio od najvećeg prioriteta za
rješavanje od strane vlade? gotovo polovica (47%) bosanskih Hrvata
je odgovorila da vlada treba ?raditi kako bi se poboljšalo
gospodarstvo i otvorila nova radna mjesta?. Više od četvrtine (28%)
misli da bi obrana ?prava našeg naroda? trebala biti najveći
prioritet. Samo 15% kažu da bi vlada trebala raditi na uspostavi
demokracije u zemlji. A samo nekolicina naglašava borbu protiv
korupcije i kriminala (7%). Gotovo da nitko ne odabire postizanje
bližih odnosa sa Zapadom, promociju sigurnih povrataka izbjeglica
ili suradnju s Haškim tribunalom kao glavnim prioritetom (manje od
1%za svako od ovih pitanja).
Potpora HDZ-u daleko ispred potpore svim drugim strankama
Više od polovice (57%) ispitanika je reklo da bi glasovali za HDZ
ako bi izbori bili ?sutra? organizirani. (Tabela 1). Iako je
potpora HDZ-u trenutno manja za 25% od svog vrhunca iz 1997. godine,
nijedna druga stranka nije uspjela privući one koji izgledaju
nezadovoljni HDZ-om. Umjesto toga, lagano se povećao broj onih koji
ili neće glasovati ili odbijaju odgovoriti na ovo pitanje. (Prilog
tablica...)
Na HDZ se gleda kao na onu stranku koja ima najviše sluha za ljudske
potrebe
Sedam od deset bosanskih Hrvata kažu da je HDZ ?prilično? ili ?vrlo
osjetljiv? za ?potrebe i brige Hrvata u Bosni? ... Za usporedbu,
samo polovica (46%) bosanskih Hrvata smatra HSP osjetljivim.
Većina smatra HSS (57%) i SDP (74%) da nisu osjetljivi. Zasebno
pitanje utvrđuje da 70% bosanskih Hrvata ?podupire sadašnju
politiku HDZ-a? (16% se protive a 14% ne znaju). Ovo ne izgleda
dobro za budućnost Federacije budući da je politika HDZ-a aktivno
kršila uvjete Daytonskog sporazuma, uključujući uspostavu
zasebnog Hrvatskog narodnog sabora kao i izvlačenje Hrvata iz
federalne vojske. (Prilog tablica...)
Samo nekolicina ima povjerenje u druge stranke izuzev HDZ-a
Više od dvije trećine (68%) bosanskih Hrvata kaže da imaju dosta
povjerenja u HDZ, pozicija
Za koju nema rivala ni od jedne stranke iz koalicije (Tabela 3).
Zapravo polovica ili više kažu da nemaju uopće povjerenja niti u
jednu drugu stranku. Na stranke najbliže povezane s
profederacijskim gledištima i to stranke Alijanse za promjene,
zatim SDP kao i muslimanske stranke SDA i Stranka za BiH se gleda
najnepovoljnije.(Prilog tablica...)
Dramatičan pad povjerenja za nehadezeovske političare
Konzistentno s prijašnjim anketama. Vođa HDZ-a Ante Jelavić (kojeg
je Visoki predstavnik W. Petritsch smijenio s mjesta Člana
kolektivnog Predsjedništva i zabranio mu buduće političke
aktivnosti) je najomiljeniji političar kojem se najviše vjeruje
među bosanskim Hrvatima (Tabela 4).Četiri od deset ispitanika
preferira druge prominentne članove HDZ-a i to tvrdolinijaša Ivu
Andrića Lužanskog (kojem je također zabranjen politički angažman)
HDZ-ovog umjerenjaka Nevena Tomića. Mišljenja su podijeljena kad
je u pitanju bivši bosanski premijer Martin Raguž, a polovica
ispitanih (46%) nije izrazila mišljenje o bivšem HDZ-ovom
parlamentarcu Ivici Marinoviću. (Prilog tablica...)
Političari povezani s SDP-om, strankom partnerom Alijanse za
promjene, su neomiljeni uključujući predsjedatelja federalnog
Doma naroda Ivu Komšića (73% se izrazilo nepovoljno) kao i
predsjednika Federacije Karla Filipovića (58% se izjasnilo
nepovoljno). O bivšem gradonačelniku Mostara Safetu Oručeviću
(SDA) 69% ispitanih se izrazilo nepovoljno kao i o predsjedatelju
federalnog Zastupničkog doma Enveru Kresi iz SDA 64% nepovoljno a
isto tako i o sadašnjem predsjedatelju kolektivnog Predsjedništva
iz RS Ž. Radišiću (SPRS).
No najveći gubitnici u smislu javnog mišljenja su političari
bosanskih Hrvata koji su napustili HDZ. Sredinom 1998. godine dvije
trećine ispitanika je imalo povoljno mišljenje o Krešimiru Zubaku.
Međutim, od njegova napuštanja HDZ-a kako bi osnovao Novu hrvatsku
inicijativu potpora Zubaku je rapidno opala sa 68% u 1998. godini na
samo 16% koliko iznosi sada. Još dramatičnije je bilo nedavno
pogoršanje mišljenja o Jadranku Prliću koji je napustio HDZ prošle
godine i osnovao Forum 2000. (on je sada član Alijanse za promjene).
Još prošle jeseni dvije trećine bosanskih Hrvata je imalo prilično
ili vrlo povoljno mišljenje o Jadranku Prliću ali samo četvrtina
ima povoljno mišljenje sada (63% ispitanih ima nepovoljno
mišljenje).
Iako manje ispitanika nego u prijašnjim anketama imenuje Jelavića
za političara kojem se najviše vjeruje on se još uvijek nalazi
daleko ispred svih ostalih (Tabela...). Nijednog drugog političara
javnost ne imenuje više od 2 posto za onog kojem se vjeruje,
uključujući i Prlića koji je u prijašnjim anketama bio imenovan za
političara kojem se najviše vjeruje 12-14 posto bosanskih Hrvata.
Zapravo, 47% ispitanih imenuje nekog HDZ-ovog političara onim
kojem se najviše vjeruje a više ih sada kaže da ili ne vjeruju
nijednom političaru ili ne znaju.
Povjerenje u glavne institucije nastavlja opadati
Gotovo tri četvrtine (73%) bosanskih Hrvata kažu da općenito stvari
idu u ?pogrešnom smjeru? (a 15% u ?pravom smjeru).
Nadalje, većina bosanskih Hrvata kaže da ?imaju malo? ili ?nikakvo?
povjerenje u niz političkih i državnih institucija (Tabela...).
Povjerenje je najmanje u Visokog predstavnika, predsjednika
Federacije i u kolektivno Predsjedništvo.(Prilog tablica...)
Policija i lokalna uprava su svaka dobile najviše povjerenja (38%).
Oko polovice ispitanika Mostara i Hercegovine izražavaju
povjerenje u lokalnu upravu dok ljudi u Zapadnoj Hercegovini i
Središnjoj Bosni nemaju povjerenja. Također stanovnici Mostara
imaju više povjerenja nego drugi u policiju. Iako je povjerenje u
lokalnu upravu lagano poraslo od rujna 2000. godine, generalno
povjerenje u institucije je više-manje u stalnom opadanju od
veljače 1999. godine (Grafikon...).
METODOLOGIJA
Ovo izvješće se temelji na podatcima iz intervjua vođenim lice u
lice od 17. travnja do 15. svibnja 2001. godine na reprezentativnom
uzorku od 940 odraslih Hrvata (od 18 godina nadalje) u većinskim
hrvatskim područjima u BiH.
Istraživačka tvrtka Puls sa sjedištem u Splitu i sa svojom
podružnicom u Sarajevu provela je intervjue za Ured za
istraživanja.
Pitanja u intervjuu je pripremio Ured za istraživanja. Upitnik je
preveden od strane osobe pod ugovorom čiji je pregled izvršio Ured
za istraživanja.
U teoriji 19 od 20 rezultata iz uzorka ove veličine bi se
razlikovalo ne više od 4% u bilo kojem smjeru od onoga što bi se
dobilo da je moguće intervjuirati sve odrasle bosanske Hrvate u
većinskim hrvatskim područjima u BiH. Pogreške uzorka su veće
podgrupe među populacijom bosanskih Hrvata. Uz pogrešku uzorka,
praktične poteškoće u provedbi ovog istraživanja javnog mišljenja
mogu uzrokovati druge pogreške u svezi rezultata.