TREBA LI HRVATSKOJ JAKA DRŽAVNA BANKA?

TREBA LI HRVATSKOJ JAKA DRŽAVNA BANKA? Strane banke u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina mogle su u puno većoj mjeri preuzeti aktivniju ulogu u oživljavanju hrvatskog gospodarstva, smatra više od 60 posto anketiranih direktora domaćih tvrtki, a čak 75 posto njim drži da Hrvatskoj treba jaka državna banka koja bi bila usmjerena na poticanje razvoja domaćeg poduzetništva. Neki su to od odgovora hrvatskih menadžera iz ankete koju su proveli zagrebački Privredni vjesnik i Studio Weber u sklopu istraživanja "Hrvatsko bankarstvo u očima gospodarstvenika" koje je provedeno na uzorku od 88 hrvatskih poduzeća. Ideja o osnivanju državne banke koja bi bila usmjerena na intenzivnije poticanje razvoja domaćeg gospodarstva, u uvjetima kada je u hrvatskom bankarstvu već oko 85 posto ukupne aktive koncentrirano u stranim bankama, po svemu izgleda ima podršku među hrvatskim menadžerima. Pritom više od polovice anketiranih direktora smatra da bi takvu ulogu mogla preuzetim Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) koju bi trebalo transformirati u jaku razvojno orijentiranu banku. U cjelini gledajući, u očima privrednika banke su bolje nago proteklih godina - takvog je mišljenja 68 posto anketiranih menadžera, čemu u prilog navode pojavu novih tipova usluga, pouzdanost i sigurnost, niže kamate, bolje uvjete kreditiranja, veću fleksibilnost, poboljšanje kvalitete usluga. Više od polovice anketiranih direktora - ili njih 57 posto pritom smatra da je ulazak stranih banaka poboljšao kvalitetu usluga samo u nekim segmentima, dok trećina njih (34 posto) pak drži da su strane banke poboljšale kvalitetu hrvatskog bankarstva u svim segmentima. Većina ih pak smatra da su, s obzirom na svoje kapacitete, strane banke tijekom proteklih godina mogle preuzeti aktivniju ulogu u oživljavanju domaćeg gospodarstva. Da su to mogle u puno većoj mjeri drži njih 61 posto, dok 30 posto anketiranih gospodarstvenika misli da su to mogle donekle. Razloge što strane banke nisu više investirale u hrvatsko gospodarstvo, menadžeri vodećih hrvatskih tvrtki vide u logici njihove poslovne prilagodbe poslovnom okruženju - prihvatile su postojeće stanje kako bi maksimalizirale svoje konkurentske prednosti. Što se pak tiče daljnje koncentracije i okrupnjavanja banaka u Hrvatskoj putem prodaje preostalih banaka strancima, 52 posto anketiranih gospodarstvenika smatra da to treba dopustiti, ali pod drugačijim normativnim uvjetima nego do sada. Zanimljivo je da isti postotak ispitanika - po 23 posto - izražava suprotna mišljenja. Dok jedni drže da je koncentracija neizbježna i da se na nju ne može utjecati, drugi pak smatraju da ju ne bi trebalo dopustiti niti po koju cijenu.