PROSJEČNA OSOBNA POTROŠNJA PO KUĆANSTVU LANI 58,613 KUNA

PROSJEČNA OSOBNA POTROŠNJA PO KUĆANSTVU LANI 58,613 KUNA Prosječna godišnja osobna potrošnja po anketiranom kućanstvu u Hrvatskoj - novčana i naturalna - lani je iznosila 58.613 kuna, od kojih je relativno najveći dio - gotovo trećina - otišla na hranu, a najmanje, ispod jedan posto za obrazovanje. A kada se hrani dodaju još troškovi stanovanja, proizlazi da te dvije elementarne grupe životnih potreba gotovo dostižu polovicu ukupne osobne potrošnje prosječnog hrvatskog kućanstava. Pokazuju to rezultati iz Ankete o potrošnji kućanstva koju Državni zavod za statistiku, u suradnji s županijskim statističkim uredima, provodi od 1998. godine na reprezentativnom uzorku kućanstava. U anketi za 2000. godinu bilo je obuhvaćeno 2.865 kućanstava i anketirano je 8.151 osoba. Ipak, udio izdataka za hranu u ukupnoj osobnoj potrošnji kućanstava u Hrvatskoj posljednjih se godina smanjuje. Tako je u 1998. na hranu i bezalkoholna pića otpadalo 38,17 posto ukupne potrošnje, u 1999. godini 37,85 posto, dok se u 2000. taj udio smanjio za oko 5 postotnih poena - na 32,15 posto. Sljedeću grupu najzastupljenijih izdataka čini stanovanje i potrošnja energenata a troškovi za te namjene rastu kontinuirano od 1998. kada su iznosili 10,81 posto na 13,33 posto od ukupne osobne potrošnje kućanstva u prošloj godini. Tek malo manji udio imaju troškovi prijevoza - 12,2 posto u prošloj godini, i povećan je za 1,22 postotnih bodova u odnosu na 1999. dok je u 1998. prijevoz (koji uključuje troškove automobila, goriva, kao i izdatke za javni prijevoz) iznosio 13,42 posto ukupne osobne potrošnje. Udio izdataka za odjeću i obuću ima pak trend rasta - i to od 6,27 posto u 1998. na 7,47 posto u 1999. do 10 posto u prošloj godini. Sve ostale od 12 grupa osnovnih proizvoda i usluga koja kućanstva koriste za podmirivanje životnih potreba, imaju udio osjetno manji od 10 posto. U skupinu s udjelom od 5 do 8 posto ulaze izdaci za ostala dobra i usluge (koji uključuju osobnu njegu, socijalnu skrb, kupovinu osobnih predmeta, osiguranje i financijske usluge te veće svečanosti) sa prošlogodišnjih 7,47 posto. Tu je i grupa izdataka za rekreaciju i kulturu čiji se udio ipak polako povećava - sa 5,1 posto u 1998. na 6,7 posto u prošloj godini. U tu skupinu mogli bi se još uključiti i pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje čiji je udio u 2000. iznosio neznatno ispod 5 posto. Preostale grupe osobne potrošnje imaju udjele manje od 5 posto - primjerice alkoholna pića i duhan 3,89 posto, ugostiteljske usluge 3,68 posto, komunikacije 2,76 posto, zdravstvo 2 posto. Izdvajaju se, po svojoj niskoj razini, izdaci za obrazovanje čiji je udio u osobnoj potrošnji kućanstva manji od jedan posto (0,7 posto ili 431 kuna). Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu u 2000. od 58.613 kuna bila je za 6,2 tisuće kuna veća od one iz ankete za 1999. godinu. Statističari iskazuju i kategoriju ukupno upotrebljenih sredstva kućanstva koja uz osobnu potrošnju uključuje i vrijednost štednje, otplate zajmova i kredita sa kamatom te investicije u stan, kuću i imanje. Po podacima ankete prosječna ukupno upotrebljena sredstva po kućanstvu u 2000. iznosila su 68.754 kune, prema 57.929 kuna u 1999. i 62.179 kuna u 1998. godini. U strukturi ukupno upotrebljenih sredstva prošle godine sa više od 85 posto zastupljena je osoba potrošnja, na štednju otpada 3,47 posto, otplatu zajmova 3,12 posto te investicije u kuću, stan i imanje 8,16 posto. Osobna potrošnja, kao najznačajniji dio ukupno upotrebljenih sredstva, napominju statističari, najrealniji je iskaz stvarne potrošnje, a čine je dvije kategorije - novčana potrošnja te naturalna potrošnja koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu. Pritom je novčana potrošnja dominatna u osobnoj potrošnji ali i u ukupnim upotrebljenim sredstvima kućanstva, na nju otpada više od 94 posto osobne potrošnje ili više od 80 posto ukupnih upotrebljenih sredstva. Relativno mali udio naturalne potrošnje, po ocjeni analitičara Državnog zavoda za statistiku, može biti u vezi s migracijskim kretanjima stanovništva koje se odvija prema napuštanju sela a time i smanjenja poljoprivrednih aktivnosti stanovništva.