ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Strane banke u Hrvatskoj tijekom posljednjih godina mogle su u puno većoj mjeri preuzeti aktivniju ulogu u oživljavanju hrvatskog gospodarstva, smatra više od 60 posto anketiranih direktora domaćih tvrtki,
a čak 75 posto njim drži da Hrvatskoj treba jaka državna banka koja bi bila usmjerena na poticanje razvoja domaćeg poduzetništva.
ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Strane banke u Hrvatskoj tijekom
posljednjih godina mogle su u puno većoj mjeri preuzeti aktivniju
ulogu u oživljavanju hrvatskog gospodarstva, smatra više od 60
posto anketiranih direktora domaćih tvrtki, a čak 75 posto njim
drži da Hrvatskoj treba jaka državna banka koja bi bila usmjerena na
poticanje razvoja domaćeg poduzetništva. #L#
Neki su to od odgovora hrvatskih menadžera iz ankete koju su proveli
zagrebački Privredni vjesnik i Studio Weber u sklopu istraživanja
"Hrvatsko bankarstvo u očima gospodarstvenika" koje je provedeno
na uzorku od 88 hrvatskih poduzeća.
Ideja o osnivanju državne banke koja bi bila usmjerena na
intenzivnije poticanje razvoja domaćeg gospodarstva, u uvjetima
kada je u hrvatskom bankarstvu već oko 85 posto ukupne aktive
koncentrirano u stranim bankama, po svemu izgleda ima podršku među
hrvatskim menadžerima. Pritom više od polovice anketiranih
direktora smatra da bi takvu ulogu mogla preuzetim Hrvatska banka
za obnovu i razvitak (HBOR) koju bi trebalo transformirati u jaku
razvojno orijentiranu banku.
U cjelini gledajući, u očima privrednika banke su bolje nago
proteklih godina - takvog je mišljenja 68 posto anketiranih
menadžera, čemu u prilog navode pojavu novih tipova usluga,
pouzdanost i sigurnost, niže kamate, bolje uvjete kreditiranja,
veću fleksibilnost, poboljšanje kvalitete usluga.
Više od polovice anketiranih direktora - ili njih 57 posto pritom
smatra da je ulazak stranih banaka poboljšao kvalitetu usluga samo
u nekim segmentima, dok trećina njih (34 posto) pak drži da su
strane banke poboljšale kvalitetu hrvatskog bankarstva u svim
segmentima.
Većina ih pak smatra da su, s obzirom na svoje kapacitete, strane
banke tijekom proteklih godina mogle preuzeti aktivniju ulogu u
oživljavanju domaćeg gospodarstva. Da su to mogle u puno većoj
mjeri drži njih 61 posto, dok 30 posto anketiranih gospodarstvenika
misli da su to mogle donekle.
Razloge što strane banke nisu više investirale u hrvatsko
gospodarstvo, menadžeri vodećih hrvatskih tvrtki vide u logici
njihove poslovne prilagodbe poslovnom okruženju - prihvatile su
postojeće stanje kako bi maksimalizirale svoje konkurentske
prednosti.
Što se pak tiče daljnje koncentracije i okrupnjavanja banaka u
Hrvatskoj putem prodaje preostalih banaka strancima, 52 posto
anketiranih gospodarstvenika smatra da to treba dopustiti, ali pod
drugačijim normativnim uvjetima nego do sada. Zanimljivo je da isti
postotak ispitanika - po 23 posto - izražava suprotna mišljenja.
Dok jedni drže da je koncentracija neizbježna i da se na nju ne može
utjecati, drugi pak smatraju da ju ne bi trebalo dopustiti niti po
koju cijenu.
(Hina) ds ds