ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - U svojevrsnu javnu raspravu stručne, ponajprije liječničke javnosti, upućen je prijedlog obnovljenog Kodeksa medicinske etike i deontologije.
ZAGREB, 10. kolovoza (Hina) - U svojevrsnu javnu raspravu stručne,
ponajprije liječničke javnosti, upućen je prijedlog obnovljenog
Kodeksa medicinske etike i deontologije. #L#
Obnavljanje Kodeksa potaknuto je razvojem medicine, te pojavom
međunarodnih preporuka koje tematiziraju odnos ljudskih prava i
biomedicine, te novom inačicom Helsinške deklaracije Svjetske
liječničke udruge. Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju
Hrvatskog lječničkog zbora (HLZ) prihvatilo je prijedlog
obnovljenog Kodeksa 11. travnja, a Glavni odbor 19. lipnja, stoji u
obrazloženju objavljenom u 'Liječničkom vjesniku'. Uz već
postojeća nečela u Kodeksu ima novina, osobito u dijelovima koji se
opdnose na "dužnosti prema bolesniku", "umirućem bolesniku", te na
"biomedicinska istraživanja" i "ljudski genom".
Predlaže se da liječnik svoj posao obavlja "ne iskorištavajući
bolesnika niti emotivno, niti tjelesno, niti materijalno". Dužnost
liječnika je, kaže se dalje, da na prikladan način obavijesti
bolesnika o "dijagnostičkim postupcima i pretragama, njihovim
rizicima i opasnostima te rezultatima". "Liječnička tajna", se
sukladno modernim vremenima, "proteže i na uvjete pod kojima se
podaci o bolesniku prenose ili obrađuju i pohranjuju u telematičkim
sustavima u medicini i zdravstvu". Hipokratova zakletva proširuje
se i na elektroničke baze podataka!
Kada je riječ o tzv. "ubojstvom iz milosrđa" prijedlog Kodeksa je
nedvosmislen: "Namjerno skraćivanje života u suprotnosti je s
medicinskom etikom." U dijelu u kojemu se etički tematiziraju
biomedicinska istraživanja upozorava se na moguću štetu za okoliš,
te zahtijeva za pokusne životinje "načela najmanje patnje", a za
ljudska bića pismeni pristanak ispitanika ili, ako to nije moguće,
"njegova zakonskog zastupnika".
Najveća pozornost posvećena je "ljudskom genomu", pa se tako, među
ostalim, "zabranjuje svaki oblik diskriminacije neke osobe na
temelju njezina genskog naslijeđa". Kaže se i da se "zahvati
usmjereni na preinaku ljudskog genoma mogu izvoditi samo u
preventivne, dijagnostičke i terapijske svrhe uz uvjet da se te
preinake ne prenose na potomstvo". Nadalje, "stvaranje genski
identičnih osoba suprotno je etici i poštivanju ljudskog
dostojanstva", te se zabranjuje "svaki postupak namijenjen
stvaranju ljudskog bića genski istovjetnog drugom ljudskom biću".
Očekuje se da će Kodeks medicinske etike i deontologije biti
prihvaćen na skupštini Zbora liječnika u veljači 2002. godine.
(Hina) ld ld