FR-DE-gospodarstvenici-Vlada-Makrogospodarstvo-Tržište/cijene-Nezaposlenost FR-LIBERATION-30.7.-GOSPODARSTVO U NJEMAČKOJ FRANCUSKALIBERATION30. VII. 2001.Njemačka: spirala straha"U 'Siemensu' deset tisuća manje, u 'Infineonu'
('Siemensova' podružnica specijalizirana za poluvodiče) pet tisuća manje, u 'Epcosu' (druga podružnica) sedamsto pedeset manje, u 'Allianz-Dresdner Bank' tisuću i pol manje... I u Njemačkoj odnedavno pljušte najave o masovnom otpuštanju radnika. Hekatomba osobito privlači pozornost u sektoru elektronike, kod proizvođača mobilnih telefona i računala ('Siemens' i njegove podružnice), ali pogađa i automobilsku industriju (u siječnju je najavljeno 26 tisuća radnih mjesta manje u 'Daimler-Chrysleru') i usluge, banke i napose veleprodaju, često zbog udruživanja: najavljuje se ukidanje sedam tisuća radnih mjesta u 'Karstadt-Quelleu', njemačkom trgovačkom divu, a pod upitnikom je i osam tisuća mjesta u 'Hypo-Vereinsbanku'...'To je možda početak teške krize ne bude li rast dovoljno jak da je svlada, primjećuje Hans-Peter Kloes, stručnjak za tržište rada u Institutu za njemačko gospodarstvo (IWD, blizak poslodavcima). Ipak, ne smijemo zaboraviti da smo za sada još u razdoblju rasta
FRANCUSKA
LIBERATION
30. VII. 2001.
Njemačka: spirala straha
"U 'Siemensu' deset tisuća manje, u 'Infineonu' ('Siemensova'
podružnica specijalizirana za poluvodiče) pet tisuća manje, u
'Epcosu' (druga podružnica) sedamsto pedeset manje, u 'Allianz-
Dresdner Bank' tisuću i pol manje... I u Njemačkoj odnedavno
pljušte najave o masovnom otpuštanju radnika. Hekatomba osobito
privlači pozornost u sektoru elektronike, kod proizvođača mobilnih
telefona i računala ('Siemens' i njegove podružnice), ali pogađa i
automobilsku industriju (u siječnju je najavljeno 26 tisuća radnih
mjesta manje u 'Daimler-Chrysleru') i usluge, banke i napose
veleprodaju, često zbog udruživanja: najavljuje se ukidanje sedam
tisuća radnih mjesta u 'Karstadt-Quelleu', njemačkom trgovačkom
divu, a pod upitnikom je i osam tisuća mjesta u 'Hypo-
Vereinsbanku'...
'To je možda početak teške krize ne bude li rast dovoljno jak da je
svlada, primjećuje Hans-Peter Kloes, stručnjak za tržište rada u
Institutu za njemačko gospodarstvo (IWD, blizak poslodavcima).
Ipak, ne smijemo zaboraviti da smo za sada još u razdoblju rasta
zapošljavanja, koji je u prvom tromjesečju 2001. iznosio jedan
posto'. Val najava o otpuštanjima ne odražava se na njemačke
statistike, ističe stručnjak: stopa novih nezaposlenih koji su
izgubili posao trenutačno je stabilna i iznosi 48 posto, dok je
1996-1997. bila više od 50 posto.
Unatoč golemim otpuštanjima u grupi 'Siemens', zapošljavanje bi
ove godine trebalo ostati stabilno u čitavoj njemačkoj
elektronskoj industriji, kao i u proizvodnji alatnih strojeva i
automobila. U kemijskoj se industriji predviđa lagano nazadovanje.
Najveći se gubici još jednom očekuju u graditeljstvu (smanjenje od
pet posto u prvom tromjesečju 2001.). Dok je javnost uznemirena
zbog planova o velikom otpuštanju u 'Daimler-Chrysleru' i u
'Siemensu', još se veća otpuštanja predviđaju u malim i srednjim
poduzećima: ove će se godine u obrtništvu ukinuti 120 tisuća radnih
mjesta (od 5,9 milijuna), upozorava njemački savez obrtnika.
Za vladu Gerharda Schroedera čija je glavna zadaća da do sljedećih
izbora 2002. broj nezaposlenih radnika u Njemačkoj smanji na 3,5
milijuna (sada ih ima 3,85 milijuna), te su najave katastrofalne.
Dvanaest posto njemačkih radnika (10 posto na zapadu, 25 posto na
istoku zemlje) plaši se da će izgubiti posao, kaže nedavno
istraživanje instituta Forsa, a 'spirala straha' koja koči
unutrašnju potrošnju mogla bi dodatno usporiti rast, zbog čega se
već brinu u Njemačkoj.
Dakako, veliki instituti za konjunkturu u zemlji i dalje predviđaju
da će rast u sljedećoj godini ponovno oživjeti (2,2 posto u 2002.
prema institutu Ifo, a 1,2 posto ove godine), ali više ne vjeruju da
će Gerhard Schroeder ostvariti svoj cilj od 3,5 milijuna. Prema
Ifu, broj nezaposlenih trebao bi vrlo sporo padati, na 3,83 u ovoj
godini, a zatim na 3,78 milijuna u sljedećoj. Uz uvjet da se
'spirala straha' ne otme nadzoru i da konjunktura krene dobro,
prema predviđanjima", piše Lorraine Millot.