SPORIJI RAST PLAĆA

SPORIJI RAST PLAĆA Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u svibnju iznosila je 3.411 kuna, što je za 8,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu ali i 0,8 posto manje nego u prosincu prošle godine. Gledajući po pojedenim djelatnostima, podaci Zavoda za platni promet pokazuju da se prosječna neto plaća isplaćena u svibnju kretala od 2.323 kune u ribarstvu do 5.502 kune u financijskom posredovanju. Ispod prosječne neto plaće isplaćene su u djelatnostima građevinarstva 2.597 kuna, trgovine na veliko i malo 2.705, hotela i restorana 2.798, poljoprivrede i šumarstva 2.929 te u prerađivačkoj industriji 3.108 kuna i poslovanju nekretninama 3.290 kuna. Prosječna je pak mjesečna neto plaća nešto veća od prosjeka na razini države u svibnju isplaćena u obrazovanju 3.675 kuna, prijevozu, skladištenju i vezama 3.846, rudarstvu i vađenju 3.923, a tek nekoliko djelatnosti imalo je prosjek iznad četiri tisuće - opskrba električnom energijom, plinom i vodom 4.039, zdravstvena zaštita i socijalna skrb 4.276 te javna uprava i obrana 4.397 kuna. Po podacima ZAP-a prosječna bruto plaća u ovogodišnjem svibnju - u iznosu od 4.848 kuna - bila je 6,2 posto veća od bruto plaće isplaćene u istom mjesecu lani. Istodobni veći rast prosječne neto plaće (8,3 posto) ponajviše je posljedica izmjena u sustavu poreza na dohodak - povećanja osnovnog osobnog odbitka i smanjenja poreznih stopa. Prosječna bruto plaća u svibnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji prosinac bila je niža 3,2 posto, pri čemu treba voditi računa da su u prosincu uobičajeno povećane isplate. U ovoj godini, napominje Ministarstvo financija u Informaciji o gospodarskim kretanjima, očekuje se sporiji rast plaća u odnosu na 2000. kada je prosječna bruto plaća rasla 7 posto, a posebice sporiji rast plaća u odnosu na ranije godine kada su plaće rasle dvoznamenkastim stopama. Znatno brži rast plaća od proizvodnosti ugrozio bi konkurentnost izvozne industrije i negativno djelovao na zapošljavanje, upozoravaju pritom iz Ministarstva financija.