ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - "Svjedok u slici", naslov je najnovije knjige rasprava ugledne povjesničarke umjetnosti i sveučilišne profesorice Vere Horvat Pintarić, koja iz slika i kipova poznatih umjetnika dvadesetog stoljeća
iščitava ne samo značaj moderne umjetnosti nego i vrijeme u kojem su stvaratelji živjeli ili ga svojim slikama predviđali.
ZAGREB, 7. kolovoza (Hina) - "Svjedok u slici", naslov je najnovije
knjige rasprava ugledne povjesničarke umjetnosti i sveučilišne
profesorice Vere Horvat Pintarić, koja iz slika i kipova poznatih
umjetnika dvadesetog stoljeća iščitava ne samo značaj moderne
umjetnosti nego i vrijeme u kojem su stvaratelji živjeli ili ga
svojim slikama predviđali.#L#
Pet rasprava objavljenih u knjizi nastalo je u zadnjem desetljeću
prošlog stoljeća, a neke su već bile objavljene u časopisima
"Republika" i "Mogućnosti".
U predgovoru knjizi, koja nosi podnaslov "Nove figure za nove
stvarnosti u eri moderne", autorica napominje kako je prije više od
deset godina pokušala iz bogatog nasljeđa moderne umjetnosti
izabrati neke figure koje slijede tradicionalnu ikonografiju te
utvrditi kakve se stvarnosti u njima mogu razabrati.
Najveći majstori moderne, kako ističe Vera Horvat Pintarić, nisu
tražili ni ljepotu ni ružnoću nego istinitost. Istražuju i žele
prikazati čovjeka kakav on jest i to je sadržaj prve rasprave -
"Svjedok u slici" - u kojoj autorica raščlanjuje radove Alberta
Giacomettija, Paula Kleea, Paula Cezannea, Augusta Rodina i td.
Kandinsky je na početku stoljeća tvrdio da će u umjetnosti
zavladati "Velika Apstrakcija i Velika Realistika". Alberto
Giacometti stalno je tražio izraz kojim bi obuhvatio "cjelinu
života", pitajući što je stvarnost a što privid. Klee je smatrao
zadaćom umjetnosti "nevidljivo učiniti vidljivim", a Picasso je
bio uvjeren da su tri četvrtine ljudskog roda životinje, zbog toga
vjerojatno u velikom broju djela prikazuje surovost i nasilje.
Rasprava "Venera u bordelu" odnosi se na Picassovu sliku "Gospođice
iz Avignona", djelo koje je na početku prošloga stoljeća šokiralo
suvremenike.
"Prometej među barbarima" rasprava je u kojoj se upozorava na
antimoderna stajališta koja su proizvela nasilje nad umjetnošću.
Kao posljedica toga najprije je masovna proizvodnja
"socrealističke", a zatim i nacističke "umjetnosti". "Nitko nije u
skulpturi dvadesetog stoljeća prikazao takvu figuru, čovjeka koji
poput životinje hoda na rukama i nogama. Takav je Lehmbruckov "Der
Gestuerzte" (1915./16.) simbolska figura pada unutrašnjeg čovjeka
u svijetu 'vertikalnih barbara'", upozorava autorica.
Raspravu "Krist i Minotaur" autorica započinje analizom Picassove
slike "Raspeće". U tijeku prošloga stoljeća mnogi su slikari
prikazivali raspetog Krista u najvećoj slobodi, ali je Picasso u
tome, kako napominje autorica, radikalan.
U završnom poglavlju "Homo melancholicus" autorica propituje
neslobodu izazvanu "melankolijom", vezu između totalitarnih
režima i melankolije. Smatra da melankolik može biti i geopolitički
protagonist koji takvim postaje pod prisilom zatvorenog društva.
Knjigu "Svjedok u slici" Vere Horvat Pintarić objavila je nedavno
Matica hrvatska u biblioteci "Redovita izdanja za članstvo".
(Hina) mc