ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Prije čak 860. godina, ergo 1141. Herman Dalmatin napisao je "meteorologijsko" djelo "Liber imbrium" ili, po naški - "Knjigu o kišama", što ga svrstava među prve naše i europske "prameteorologe" ili
predšasnike suvremene meteorologije.
ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Prije čak 860. godina, ergo 1141.
Herman Dalmatin napisao je "meteorologijsko" djelo "Liber imbrium"
ili, po naški - "Knjigu o kišama", što ga svrstava među prve naše i
europske "prameteorologe" ili predšasnike suvremene
meteorologije. #L#
U "Knjizi o kišama" mogu se pronaći upute kako kratkoročno i
dugoročno (čak za cijelu godinu!) predvidjeti kišu, pri čemu su
odijeljeni predvidi trajnih, jednoličnih kiša od pljuskova s
grmljavinom, kaže se u ogledu barda hrvatske meteorologije mr.
Milana Sijerkovića objavljenom u časopisu "Hrvatska
vodoprivreda". Građu za svoju "meteorologiju" Herman Dalmatin
crpio je iz djela istočnjačkih mudraca, ponajvećma bagdadskog
zvjezdoznanca Abu Ma'shra Dja'fara ben Mohammada al-Balkhija.
Dakako, to nisu bila predviđanja kakva poznajemo danas. Bila su to
"astrometeorološka" predviđanja u kojima su se klimatski događaju
vezivali uz gibanje planeta, položaj zvijezda na nebu i mjesečeve
mjene!
Herman je pod naslovom 'Fatidica' ili 'Prognostica' na latinski
preveo spis židovskog astrologa Sahl ibn Bishra - još jedno
astrometeorološko štivo. Vjerojatno je preveo i raspravu
'Tractatus de mutatione temporis' ili 'Spis o promjeni vremena'.
Danas je razvidno da nije preveo Ariostotelovu 'Meteorologicu' s
arapskog na latinski jezik. Učinio je to netko drugi!
Hrvatsku i europsku povijest meteorologije "našijenac" Herman
Dalmatin obogatio je ipak trima značajnim "astrometeorološkim
djelima"!
(Hina) ld