RDW 3. VIII. LOŠE PROGNOZE ZA JUGOISTOČNU EUROPU

NJEMAČKI RADIO - RDW 3. VIII. 2001. Bečki ekonomski institut: Loše prognoze za jugoistočnu Europu. Prilog Alena Legović. Prema istraživanju austrijskog Instituta za međunarodna gospodarska istraživanja, rekorderi nezaposlenosti do kraja ove i u sljedećoj godini bit će SR Jugoslavija i Makedonija. Dok bi u Hrvatskoj nezaposlenost mogla porasti na 23 posto, Bosna i Hercegovina predstavlja slučaj za sebe, pa i dalje nije predmet ekonomskih analiza. Negativni trendovi u gospodarstvu očekuju i sve zemlje kandidate za prijam u Europsku uniju. Prosječna nezaposlenost u SR Jugoslaviji i Makedoniji u ovoj i sljedećoj godini, unatoč stopi rasta bruto društvenog proizvoda od 5 posto, kretat će se između 30 i 32 posto, a u Hrvatskoj za desetak posto manje, premda će godišnji rast nezaposlenosti u ovoj zemlji i dalje iznositi cijelih 10 posto. Tako prognoziraju stručnjaci austrijskog Instituta za međunarodna gospodarska istraživanja. Bosna i Hercegovina koja - kako ističe ovaj institut - kao 'poseban slučaj' i dalje nije predmet međunarodnih ekonomskih analiza i usporedbi, vrijede isključivo lokalna istraživanja i procjene, prema kojima će nezaposlenost ostati iznad 40 posto. 'Strah koji kruži zapadnom Europom' već više od jednog desetljeća (oko 15 milijuna nezaposlenih) neće zadugo napustiti ni zemlje kandidate za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Prosječna nezaposlenost u tim zemljama do kraja godine iznosit će nešto više od 13 posto, a u idućoj godini mogla bi biti veća i od 13,5 posto 'ako opći uvjeti privređivanja nastave negativne trendove poslije okončanja procesa privatizacije', iz koje se prošlih godina u državne budžete slijevala najveća količina gotovog novca. Prema ovoj austrijskoj studiji, najrazvijenije zemlje središnje i jugoistočne Europe, poput Slovenije, koje su duboko u procesu prilagođavanja za punopravno članstvo uniji, tek će 2015. godine dostići sadašnji prosjek bruto društvenog proizvoda europske Petnaesterice, iako sve tranzicijske zemlje već drugu godinu za redom imaju veću stopu rasta od članica Europske unije. Za 15 godina Češka će dostići tek 78 posto prosjeka EU-a, Mađarska 72, Slovačka 65 posto, a svi drugi kandidati ostat će na oko 50 posto prosjeka, osim Rumunjske i Bugarske koje će 2015. godine dostići niskih 35, odnosno 30 posto prosječne razvijenosti europske Petnaesterice. Takva šarolikost gospodarskog razvitka potencijalnih članica EU-a mogla bi, prema procjeni austrijskih analitičara, biti najveća kočnica zamišljenog procesa integracije, čiji su konačni kalendar europski 'idealisti' i 'federalisti' već odredili - svečano otvaranje serije prijama zakazano je za početak 2005. godine, čije nezaustavljivo približavanje sve teže mogu zaustaviti bilo kakve analize gospodarskih stručnjaka i 'eurorealista'. Pogoršanju ekonomskog položaja zemalja kandidata, prema ocjeni austrijskog Instituta za međunarodna gospodarska istraživanja, 'značajno' bi moglo pridonijeti i dalje usporavanje ekonomskog rasta u zemljama EU-a, što bi u tranzicijskim zemljama moglo dodatno usporiti izvoz u Europsku uniju, povećati trgovinski deficit i ugroziti njihovu sadašnju 'relativnu uravnoteženost nacionalnih proračuna'. Negativne tendencije u zemljama tranzicije najmanja su nepoznanica služenom Bruxellesu, koji nikada dosada nije izdvajao više iz zajedničkog budžeta za razvitak 'kandidata', jer ni proširenje unije nikada nije bilo masovnije, niti su za prijam u uniju pripremani različitiji kandidati. (RDW)