POSLOVNI PREGLED BROJ219

POSLOVNI PREGLED broj 219 21. - 27. srpnja 2001. SADRŽAJ: ? VLADA: O PRORAČUNU, GOSPODARSKIM KRETANJIMA 2 ? U ŽELJEZARI SISAK - STEČAJ S PREUSTROJEM 2 ? UGOVOR O GRADNJI TUNELA S BATIGNOLLESOM NIŠTAVAN 3 ? VLADA ODOBRILA POSKUPLJENJE PLINA 3 ? USKORO ČETIRI VELIKE "GREENFIELD" INVESTICIJE U HRVATSKOJ? 3 ? UREDU ZA REVIZIJU PRISTIGLO 496 ZAHTJEVA ZA REVIZIJU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE 3 ? PLAN SJETVE ZA JESEN - 323.000 HA, UROD PŠENICE OKO 800.000 TONA 4 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 4 ? KUNA U SVIBNJU OJAČALA 3,3 POSTO, U LIPNJU OSLABILA, U SRPNJU PONOVO JAČA 4 ? HRVATSKI ROBNI DEFICIT IZNAD OČEKIVANJA 5 ? U HRVATSKOJ 14 POSTO VIŠE TURISTA NEGO LANI 5 ? SAVJET HNB-A USVOJIO PROJEKCIJU MONETARNE POLITIKE ZA TREĆE TROMJESEČJE 5 ? UKUPNA AKTIVA BANAKA U HRVATSKOJ 117 MILIJARDI KUNA 6 ? PLASMANI BANAKA 65,8 MILIJARDI KUNA 6 ? KAMATE NA OROČENE DEPOZITE NA NAJNIŽIM RAZINAMA 6 ? POTRAŽIVANJA ŽUPANJSKE BANKE PRENESENA DAB-U 7 ? UGOVOR PBZ-A I GRADA ZAGREBA O KREDITIRANJU MALIH PODUZETNIKA 7 ? PREISPITAT ĆE SE REALIZACIJA PODUZETNIČKIH KREDITA PREKO ZAGREBAČKE BANKE 7 ? PBZ I CROATIA OSIGURANJE OSNOVALE MIROVINSKO DRUŠTVO 7 ? OSIGURANJE HELIOS, TBI HOLDING I HUP OSNIVAJU MIROVINSKI FOND 7 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 8 ? AGROKOR TRGOVINA IZVOZI 400 JUNICA U ITALIJU 10 ? OTVOREN PRVI SUPERKONZUM U SPLITU 10 ? INGRA ODUSTALA OD BRODOGRADILIŠTA KRALJEVICA 10 ? TALIJANI I INGRA BUDUĆI VLASNICI LIPIČKE STAKLANE 10 ? IZ NADZORNOG ODBORA PODRAVKE OPOZVAN DARKO OSTOJA 11 ? ISKON I SLOVENSKI EON OSNOVALI TVRTKU ZA SIGURNIJU E-TRGOVINU 11 ? PRIJEVOZNIČKA TVRTKA RALU KUPILA IMOVINU SLJEMETRANSA 11 ? ININA PROIZVODNJA NAFTE U PRVIH ŠEST MJESECI U OKVIRU PLANA 11 ? NOVIM TEHNOLOŠKIM METODAMA DO PLINA NA ISCRPLJENIM BUŠOTINAMA 11 ? TEKSTILNA INDUSTRIJA ČATEKS POVEĆAVA IZVOZ 11 ? ŠTRAJK U ZAGREBAČKOM I POŽEŠKOM POGONU "COCA COLE" 12 ? PREDSTAVNICI RH I IZASLANSTVO EK RAZGOVARALI O UKUPNIM ODNOSIMA 12 ? HGK NAJAVLJUJE POKRETANJE B-NET SUSTAVA ZA GOSPODARSTVENIKE 12 ? UZ PORAST TURISTIČKOG PROMETA SLABI FINANCIJSKI EFEKTI 12 ? RBANALIZE: VLADA TREBA PREDSTAVITI JASAN PLAN PRIVATIZACIJE 12 ? KROZ 6 PROGRAMA ZA MALO PODUZETNIŠTVO PLASIRANO 519 MLN KUNA 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA: O PRORAČUNU, GOSPODARSKIM KRETANJIMA. Deficit državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine iznosi 4,38 milijardi kuna, pa je prijeko potrebno da Vlada poduzme mjere za rješavanje problema povećanja proračunskog deficita i usklađivanje prihodne i rashodne strane proračuna, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade koja je izviještena o osnovnim gospodarskim kretanjima i izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. Prihodi proračuna u prvih šest mjeseci iznosili su 20,1 milijardu kuna, što je 40,6 posto od plana za ovu godinu, dok su rashodi dosegnuli 24,5 milijardi kuna, ili 49,9 posto planiranih rashoda. Državni proračun imamo pod potpunom kontrolom, država je likvidna i sve obveze izvršava prema planu, istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. No, upozorava da su najveći problemi povećanje proračunskog deficita, te povećanje rashodne strane iznad proračunskih okvira, posebno transfera mirovinskom fondu, za dječje doplatke i druga socijalna davanja. Ti će problemi biti predmet pozornosti Vlade u idućem razdoblju, najavio je Crkvenac . Na probleme deficita i rasta rashoda Crkvenac je upozorio i izvješćujući o makroekonomskim pokazateljima, upućujući ujedno i na oprez vezano za zaduživanje. Ukupni vanjski dug krajem prošle godine iznosio je 10,9 milijardi dolara, a u ovoj je godini povećan za 450 milijuna dolara, na 11,3 milijarde, od čega se polovica vanjskog duga odnosi na državu. Zaduženost Hrvatske je podnošljiva, prihvatljiva i tolerantna, ocjenjuje Crkvenac, no upozorava da se na neki način "pali crvena lampica", jer se ne smije nastaviti trend zaduživanja, a da bi eventualno novo zaduživanje trebalo biti orijentirano povećanju investicija. Crkvenac se osvrnuo i na jačanje kune, odnosno pitanje tečaja pri čemu sadašnji tečaj kune ocjenjuje normalnim sezonskim tečajem kao i posljednjih šest, sedam godina. Crkvenac kaže da je zaustavljen trend daljnjeg jačanja kune, najavljujući da će se, ako bude potrebe, reagirati na moguće novo jačanje kune. Uz to, osnovnim značajkama gospodarskih kretanja Crkvenac je označio nastavljanje oživljavanja gospodarskih aktivnosti, pozitivne trendove na području zapošljavanja koji nisu samo sezonskog karaktera već je i rezultat oživljavanja gospodarskih aktivnosti, te postupno oživljavanje investicijskih aktivnosti. Ministrica turizma Pave Župan Rusković ističe pak da je u prvih šest mjeseci broj turističkih noćenja povećan za 21,2 posto, pri čemu je broj noćenja stranaca veći za 25 posto, a domaćih turista za 5 posto. Sve upućuje da će na kraju turističke sezone rast biti 10 do 15 posto, kazala je. Vlada je odlučila i raspisati novi natječaj za prodaju Brodogradilišta Kraljevica i to pod posebnim uvjetima, odnosno za jednu kunu, ali uz podmirivanje ukupnih obveza, zadržavanje zaposlenih barem godinu dana, podnošenje plana razvoja, te uz obvezu da se imovina neće prodavati godinu dana. Vlada je osnovala i kooordinaciju za otklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima, na čelu s potpredsjednikom Slavkom Linićem. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić najavio je pritom da se u ovoj godini očekuju prve velike greenfield investicije i to na područjima Nove Gradiške i Varaždina, investicije vrijedne od 300 do 350 milijuna njemačkih maraka. Kazna od 20 tisuća do 500 tisuća kuna prijeti upraviteljima tržnica na kojima se omogući prodaja pravnim i fizičkim osobama koje za to nemaju odobrenje. Ponovi li se taj prekršaj, prijeti i oduzimanje koncesije. Vlada se na takvu uredbu odlučila i zbog podatka da je udjel sive ekonomije dosegnuo 25 posto bruto domaćeg proizvoda. Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o platnom prometu kojim bi platni promet u potpunosti prešao u Hrvatsku narodnu banku i poslovne banke. Pitanje Zavoda za platni promet i statusa zaposlenih u ZAP-u, najavio je ministar Crkvenac, riješit će se posebnim zakonom. U ŽELJEZARI SISAK - STEČAJ S PREUSTROJEM Hrvatska je Vlada u četvrtak donijela odluku da se u Željezari Sisak pokrene stečaj s preustrojem, a da Hrvatski fond za privatizaciju radnicima Željezare isplati plaće do toga dana. Vlada je pokušala sve da sanira Željezaru, no ti su napori bili neuspješni, a mi smo trošili novac poreznih obveznika u tu sanaciju, kazao je predsjednik Vlade Ivica Račan. Ako bi se ovakvo stanje nastavilo, to bi značilo agoniju i propast Željezare, pa je jedina šansa za njezin spas kao i radnih mjesta i perspektivu proizvodnje u Sisku stečaj s preustrojem, zaključio je premijer dodavši kako Vlada ne može gurati glavu u pijesak poput nojeva. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić objasnio je da ima nekoliko zainteresiranih strateških partnera za Željezaru, no da prije toga treba riješiti problem njezinih dugovanja. Dodao je da je HFP za isplatu plaća radnicima Željezare od srpnja prošle godine dao više od 40 milijuna kuna, a da radnicima nisu isplaćivane minimalne, nego plaće koje su prosječno veće od 3.000 kuna. Država se, kaže, odrekla svih svojih potraživanja, no Uprava Željezare nije se uspjela dogovoriti s ostalim vjerovnicima što je rezultiralo i ostavkom Uprave. Već početkom 2002. godine završio bi se stečajni postupak, a u Željezari bi radila većina sadašnjih zaposlenika, zaključio je Fižulić. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić kazao je da je pokušaj sanacije bio neuspješan te da su sada potrebne energične mjere ako se želi spasiti Željezara koja ima proizvod i šansu na svjetskom tržištu. Istaknuo je da je na plaće radnika Željezare bačen novac poreznih obveznika, a sami radnici Željezare, sindikati i lokalna samouprava nisu htjeli sudjelovati u sanaciji. Istaknuo je da je za Željezaru zainteresirana slovačka tvrtka koja je imala slične probleme, pa ih je riješila i sada je u stanju kupiti Željezaru Sisak. Posljednja Uprava Željezare nije bila u stanju učiniti takvo što i ona je naša najveća greška, kazao je Linić. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović suglasio se s rješenjem jer bi, kaže, po predloženom programu početkom iduće godine u Željezari radilo oko 2000 radnika što je oko 350 manje nego danas. Na kraju rasprave Račan je najavio da će razgovarati s predstavnicima radnika Željezare Sisak koji prosvjeduju pred Vladom i koji su zaprijetili da će nasilno ući u Vladu ako ih Račan ne primi. UGOVOR O GRADNJI TUNELA S BATIGNOLLESOM NIŠTAVAN Vlada je u četvrtak zaključila da je ništavan ugovor o izgradnji triju tunela - Veliki Gložac, Javorova Kosa i Pod Vugleš - između poduzeća Autocesta Rijeka-Zagreb, te Spie Batignolles i Mediteran Union Tunela, te zadužila Nadzorni odbor Autoceste Rijeka-Zagreb da odmah razriješi direktora tvrtke (Ivana Prgometa). U studenom 1998., unatoč brojnim prigovorima, sklopljen je s tvrtkama Spie Batignolles i Mediteran Union ugovor o izgradnji triju tunela na autocesti Rijeka-Zagreb koji nije bio u skladu s raspisanim javnim natječajem, kazao je ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić Objasnio je da su tada odbijene ponude nekoliko tvrtki, većinom domaćih, a prihvaćena ponuda Batignollesa koji je ponudio alternativno rješenje prema kojemu je niveleta tunela spuštena, tunel Bajt spojen s tunelom Javorova Kosa, pri čemu se odstupilo i od rješenja ustanovljenih na geološkim istražnim radovima. Po tom je rješenju cijena radova ispala niža, unatoč tomu što bi tunel bio dulji za 474 metara. Po prvotnom dogovoru taj je ugovor trebao biti sklopljen po principu "ključ u ruke", no, do toga nije došlo i plaćanje je bilo ugovoreno po jedinici cijene ugovorenih radova. Danas imamo nedovršene tunele, produljenje rokova izgradnje, a za dovršenje tunela potrebno je još oko 190 milijuna kuna, a osnovna je cijena bila 220 milijuna, istaknuo je Čačić. Bez veće rasprave, Vlada je prihvatila zaključak da se ugovor proglasi ništavnim, raspiše novi natječaj za završetak radova na tim tunelima, te da se utvrde potraživanja koje domaće građevinske tvrtke imaju prema Spie Batignollesu i Mediteran Union Tunelu. Zaključeno je i da će Državnom odvjetništvu biti dostavljena sva dokumentacija kako bi utvrdilo postoji li osnova za kaznene prijave protiv odgovornih u poduzeću Autocesta Rijeka- Zagreb i Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, kojemu je tada na čelu bio Željko Lužavec, zbog moguće korupcije, nesavjesnog gospodarskog poslovanja i sklapanja štetnih ugovora. VLADA ODOBRILA POSKUPLJENJE PLINA Na zatvorenoj sjednici, Vlada je odobrila zahtjev Ine za povećanjem cijene prirodnog plina od 1. kolovoza, priopćeno je večeras iz vladinog Ureda za odnose s javnošću. Vlada je odobrila izmjenu koncesijskog ugovora s Hrvatskim telekomunikacijama za javne govorne usluge u nepokretnoj mreži. Izmjenom ugovora, odnosno novom tarifnom strukturom za sve privatne korisnike uvodi se jednistvena mjesečna pretplata i jedinstvena cijena domaćeg telefonskog prometa koji će se naplaćivati u dvije vremenske zone. Kako stoji u vladinu priopćenju, cijena međunarodnih poziva smanjuje se za oko 50 posto, omogućava se usluga besplatnog ispisa računa, zadržava se niska cijena pristupa Internetu te uvodi dodatna, još niža cijena pristupa. Investicijska banka CA IB d.d. Zagreb, izabrana je za savjetnika u postupku privatizacije Croatia osiguranja d.d. Nadzornom odboru društva Auto cesta Rijeka-Zagreb, Vlada je predložila opoziv direktora Ivana Prgometa, te istovremeno Zorana Klarića predložila za vršitelja dužnosti direktora društva. Damir Vrhovnik, Pero Cvjetović i Branka Grlica Vladin su prijedlog Skupštini društva ACI Club d.d. Opatija, za nove članove Nadzornog odbora, stoji u priopćenju za zatvorene sjednice Vlade. USKORO ČETIRI VELIKE "GREENFIELD" INVESTICIJE U HRVATSKOJ? Ministarstvo gospodarstva pregovora sa stranim investitorima o realizaciji četiri velike "greenfield" investicije (ulaganja u nove kapacitete i proizvodnje) od kojih su tri metaloprerađivačke djelatnosti te jedna u proizvodnji hrane, a svaka pojedinačno prelazi vrijednost od 150 milijuna njemačkih maraka. Izjavila je to u srijedu pomoćnica ministra gospodarstva Renata Šeperić u razgovoru s novinarima vezanom uz rad Vlade na uklanjanju administrativnih prepreka ulaganjima u Hrvatsku. Realizacija dva projekta vezana za metalsku industriju mogla bi započeti već do kraja ove godine, a putem njih bi se direktno moglo zaposliti između 3200 i 3500 ljudi i to na području gdje je veliki broj nezaposlenih upravo metalske struke. Osim što bi krenuli u proizvodnju i direktno zaposlili veliki broj ljudi, spomenuti investitori povezati će se i sa malim poduzetnicima i poduzećima koji bi za njih mogli obavljati određene kooperacijske poslove. O kojim se investitorima radi i kojim gradovima Šeparić nije htjela "odati" a razlog tome je, po njezinim riječima, i taj što je jedan od spomenutih investitora imao neugodna iskustva u jednoj od županija u kojoj je prvotno planirao započeti svoj proizvodnju. Sve će se doznati vrlo skoro kada pregovori budu završeni i kada se krene u potpisivanje ugovora, kazala je Šeperić. UREDU ZA REVIZIJU PRISTIGLO 496 ZAHTJEVA ZA REVIZIJU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE Državni je ured za reviziju do ponedjeljka zaprimio 496 zahtjeva za revizijom pretvorbe i privatizacije, izjavio je za Hinu zamjenik glavnog državnog revizora Jozo Serdarušić. Zahtjev za reviziju pretvorbe i privatizacije poduzeća za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji mogli su u posljednja dva mjeseca podnijeti svi koji se smatraju oštećenima. Iako je rok za podnošenje zahtjeva istekao ovaj vikend, kako je riječ o nedjelji u Državnom uredu za reviziju zahtjeve primaju još danas, a zaprimit će i zahtjeve koji im pristignu poštom poslane u zakonskom roku. U Državnom uredu za reviziju napominju da je dovoljan samo jedan zahtjev dioničara, ili bivših dioničara, udruga malih dioničara, sindikata da bi se revizija u određenom poduzeću provela. No, za neke je tvrtke stiglo i više zahtjeva, pa je tako primjerice danas za jednu tvrtku stiglo čak 50-ak zahtjeva zaposlenika ili bivših zaposlenih. U Državnom uredu također procjenjuju da je gotovo najveći broj zahtjeva podnijeto temeljem potraživanja konfiscirane imovine, odnosno podnijeli su ih vlasnici nacionalizirane i konfiscirane imovine, a koja je ušla u proces pretvorbe i privatizacije. Uz dioničare i udruge malih dioničara, sindikate, vlasnike nacionalizirane i konfiscirane imovine, zahtjeve za reviziju pretvorbe i privatizacije mogli su podnijeti i upravni i nadzorni odbori, mirovinski i zdravstveni fondovi, državno pravobraniteljstvo i odvjetništvo, Vlada, Hrvatska narodna banka, Komisija za vrijednosne papire, Državna agencija za sanaciju banaka, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Po Zakonu o reviziji pretvorbe i privatizacije, svi oni mogu pokrenuti reviziju u poduzećima za koja postoji osnovana sumnja da je bilo malverzacija u privatizaciji. Primjerice, da kupnja i otplata dionica nisu obavljene u skladu sa zakonom, kada su poduzeća prodana po nižoj vrijednosti od procijenjene, čija su ukupna dugovanja veća od ukupne imovine poduzeća, u kojima dodatno ulaganje nije obavljeno prema programu dokapitalizacije, u kojima su potraživanja vjerovnika pretvorena u dionice, u kojima je smanjen broj zaposlenih mimo plana i slično. Zakon propisuje i slučajeve u kojima se revizija mora obavezno provesti, a u Državnom uredu za reviziju procjenjuju da će broj poduzeća u kojima će se revizija provesti temeljem izričite zakonske obveze premašiti broj zahtjeva koje su podnijele zakonom ovlaštene osobe. Naime, Zakon precizira da će se revizija obavezno provesti u poduzećima koje je jednom ili više puta sanirala Vlada, koja se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna, poduzećima koja su u pretvorbi i privatizaciji koristile kredite ili druga sredstva mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zavoda za zapošljavanje ili kod banaka uzimale kredite koje su jamčile imovinom poduzeća. Izričita je i zakonska odredba da se revizija mora provesti i u pravnim osobama u kojima je provedena kuponska privatizacija, izvršena zamjena i davanje dionica na upravljanje, izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju dužničko-vjerovničkih odnosa u prometu i upravljanju dioničkim kapitalom, ili izvršeno otpisivanje potraživanja na temelju neplaćenih poreza i doprinosa. Prema Zakonu, Državni ured za reviziju o svom radu treba svakih šest mjeseci podnijeti izvješće Hrvatskom saboru. Svi postupci revizije pretvorbe i privatizacije moraju, po Zakonu, završiti najkasnije do 1. siječnja 2003. PLAN SJETVE ZA JESEN - 323.000 HA, UROD PŠENICE OKO 800.000 TONA Operativni plan jesenske sjetve, koji bi Vlada trebala usvojiti ovaj tjedan, predviđa za jesen sjetvu na 323.000 hektara pri čemu 206.000 ha ulazi u sustav poticaja (devet posto manje), no za poticaje će se osigurati isti iznos sredstava kao i prošle godine, doznaje se iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Što se žetve pšenice tiče ona je pri kraju, a prvotne procijene o urodu od jedan milijun tona, zbog kiša se neće ostvariti, pa se procjenjuje da je urod podbacio za oko 20 posto. Kako se doznaje iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, na jesen će se poticati sjetva 165.000 ha pšenice, durum pšenice na 1000 ha, raž na 2000 ha, stočni ječam na 18.000 ha, pivarski na 6000 ha te uljana repica na 14.000 ha. Prvi dio poticaja za sjetvu isplaćivat će se u novcu, a kako kažu u Ministarstvu, za uljanu repicu čija sjetva prva kreće, isplata bi trebala krenuti početkom kolovoza. Na taj će način proizvođači imati dovoljno vremena za nabavu repromaterijala i pravovremeni početak sjetve. Potkraj kolovoza krenut će i isplata poticaja za ostale jesenske kulture. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u razdoblju od travnja do lipnja ove godine veća od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 7 posto, dok je u odnosu na razdoblje siječanj- ožujak ove godine povećana za 2,4 posto, najnoviji su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pokazatelji izračunati na temelju indeksa trend-ciklus pokazuju pozitivan smjer već devet uzastopnih mjeseci, što govori u prilog ocjenama da oživljavanje industrijske proizvodnje nije posljedica sezonskih oscilacija. KUNA U SVIBNJU OJAČALA 3,3 POSTO, U LIPNJU OSLABILA, U SRPNJU PONOVO JAČA Kretanja na domaćem deviznom tržištu krajem travnja i u svibnju bila su u znaku snažne nominalne aprecijacije tečaja kune prema euru, a samo tijekom svibnja kuna je prema euru ojačala za ukupno 3,30 posto, podatak je iz srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Središnja je banka stoga, kako bi usporila jačanje kune prema euru, na deviznim aukcijama u travnju i svibnju od poslovnih banaka otkupila ukupno 206 milijuna eura. Tako je krajem svibnja zaustavljen daljnji ubrzani rast kune prema euru, te je kuna tijekom lipnja ukupno oslabila 0,7 posto u usporedbi s tečajem zabilježenim koncem prethodnog mjeseca. Ocijenivši da se situacija tijekom lipnja smirila, središnja banka nije intervenirala na domaćem deviznom tržištu. No, već je srpanj donio daljnje jačanje kune prema euru. Tako je kuna, prema tečajnici početkom ovog tjedna ojačala za 2,76 posto u odnosu na tečaj krajem lipnja. Stoga je središnja banka u srpnju ponovno intervenirala, sa ukupno 245 milijuna eura. HNB, prema izjavama guvernera Željka Rohatinskog, poduzima i druge mjere, a bude li potrebno dodatno će ih radikalizirati, očekujući da u tom smjeru djeluju i ostali segmenti ukupne ekonomske politike. No, Rohatinski podsjeća da je temeljni cilj monetarne politike održavanje stabilnosti domaćih cijena, tako da je intenzitet djelovanja centralne banke na deviznom tržištu objektivno ograničen mogućnošću neinflacijske emisije domaćeg novca i ukupnim troškovima njegove sterilizacije. Jačanje kune posljednjih mjeseci analitičari objašnjavaju s nekoliko razloga. Među njima je i zaduživanje države u inozemstvu za financiranje domaće potrošnje, što je devizni priljev koji se konventira u kune. Početak ove godine obilježen je izlaskom države na inozemna tržišta kapitala. Tako su početkom veljače plasirane samurai obveznice u iznosu od 215 milijuna dolara, a koncem veljače plasirano je i 500 milijuna eura euroobveznica, a to je izdanje početkom srpnja povećano za još 250 milijuna eura. Jačanje kune posljedica je i smanjenja inozemne aktive poslovnih banaka zbog njihove pojačane kreditne aktivnosti na domaćem tržištu, a jačanju pridonosi i povećana ponuda deviza zbog dobre turističke sezone. HRVATSKI ROBNI DEFICIT IZNAD OČEKIVANJA Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih pet mjeseci ove godine, u iznosu većem od 1,8 milijardi dolara, čak je nešto nadmašio ostvareni izvoz, a pokrivenost uvoza izvozom pala je na svega 49,5 posto. Takav je robni deficit, čija je razina nadmašila očekivanja, rezultat visokog rasta uvoza od 26,6 posto, te blagog povećanja izvoza od svega 1,4 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je iz Hrvatske u prvih pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 1.813 milijuna dolara, dok je uvoz iznosio 3.666 milijuna dolara. Rezultat je takvih kretanja deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 1.853 milijuna dolara, koji je za čak 67,4 posto veći nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Na strani uvoza bilježi se snažan porast uvoza automobila, za 70 posto (na 467 milijuna dolara) uzrokovan ukidanjem povlastica za uvoz vozila do početka lipnja. Uvoz strojeva i uređaja povećan za 54 posto (na 362 milijuna dolara), što, uz rast uvoza poluproizvoda, daje dobru perspektivu za daljnji rast proizvodnje. Rastao je i uvoz koji većim dijelom završava u sektoru kućanstva - roba trajne i netrajne široke potrošnje - u prosjeku čak 17,1 posto. Od značajnijih pak izvoznih djelatnosti oživljavanje izvozne aktivnosti bilježe proizvodnja tekstila (10,8 posto), odjeće (2,9 posto), proizvodnja kože (14,6 posto), dakle djelatnosti koje se pretežno bave doradnim poslovima. To ima za posljedicu da su u izvoznoj strukturi Hrvatske sve više zastupljeni poslovi izvoza nakon unutarnje proizvodnje, gdje su većim dijelom zastupljeni poslovi dorade, a udio tih poslova već je dostigao gotovo 57 posto, ukupnog izvoza. Udio redovni izvoz smanjen je sa 44,5 posto u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci na 39,9 posto u istom razdoblju ove godine. Istodobno, izvoz kemijske industrije (ostvaren u vrijednosti od 204 milijuna dolara) manji je za 19,3 posto nego u prvih pet mjeseci lani. U zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovine hrvatskog izvoza, u prvih je pet mjeseci ove godine izvezeno roba za 982,8 milijuna dolara, što je za 1,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Takvo je usporavanje dijelom posljedica smanjene uvozne potražnje u zemljama EU koje bilježe niže stope rasta od očekivanih. Značajno je da se ipak ostvaruje rast izvoza u zemlje hrvatske najznačajnije vanjskotrgovinske partnere - u Italiju za 4,7 posto na 428,9 milijuna dolara i Njemačku za 3 posto na 267 milijuna dolara. Istodobno, nastavlja se tendencija porasta hrvatskog izvoza u BiH i SRJ. Tako je u prvih pet mjeseci na tržište Bosne i Hercegovine izvezeno roba u vrijednosti od 203 milijuna dolara, što je 12,2 posto više nego u istom razdoblju lani. U Jugoslaviju je pak izvoz povećan za gotovo 165 posto, na 68 milijuna dolara. U HRVATSKOJ 14 POSTO VIŠE TURISTA NEGO LANI Posljednji podaci o turističkom prometu od prošloga tjedna pokazuju da u Hrvatskoj trenutno ljetuje 14 posto turista više nego u isto vrijeme prošle godine, što je i u skladu s prognozama o ovogodišnjem rastu turističkog prometa od 10 do 15 posto. Izjavila je to u ponedjeljak na sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ) ministrica turizma Pave Župan Rusković. Kako se čulo na sjednici, procjenjuje se da će prihod od turizma ove godine biti oko 4,3 do 4,5 milijardi dolara. Broj domaćih gostiju veći je za četiri posto, a inozemnih 15 posto, a promatrano po regijama najveći rast broja gostiju zabilježen je u Zadarskoj županiji gdje ih je 27 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Govoreći o napisima kako pojedini hoteli još uvijek imaju velik broj nepopunjenih soba, ministrica je kazala kako je uzrok tomu ranije stopiranja bookinga te povećanje cijena koje nije u skladu s ponudom koju pojedini hoteli nude. Cijene hotela ne bi trebale biti već od prošlogodišnjih, ako njihov rast ne prati i adekvatno investiranja i podizanje kvalitete usluge, izjavila je ministrica. Tečaj kune koja je definitivno precijenjena jedan je od glavnih razloga slabije potrošnje, ocijenila je ministrica. Jaka kuna psihološki djeluje na strane goste zbog čega oni i smanjuju svoju vanpansionsku potrošnju. Do konca ovoga mjeseca EBRD će zajedno sa Njemačkom razvojnom bankom (DEG) Ministarstvu turizma dostaviti pismeni prijedlog restrukturiranja, odnosno privatizacije dijela turističkih tvrtki čime se želi izbjeći greške koje su napravljene u privatizaciji pojedinih hotela, kazala je Rusković. Ugovor bi mogao biti potpisan na jesen, a želja je da se u privatizaciju uključe veliki turoperatori i poznati svjetski hotelski lanci. Po ocijeni pomoćnika ministra turizma Veljka Ostojića već od jeseni treba krenuti u podizanje kvalitete hrvatskog turizma, a iduća će godina biti presudna i odredit će u kom pravcu ide naš turizam, da li prema prosječnom ili u sam vrh mediteranskih destinacija. Prema procjenama ove će godine fizički promet u turizmu biti 13 posto veći nego lanjski, a prihod će biti oko 4,3 do 4,5 milijardi dolara. Ukoliko se iduće godine aktivira 18 posto smještajnog kapaciteta koji je smanjen u odnosu na 1990. godinu, već iduće godine HTZ procjenjuje rast broja gostiju za daljnjih pet do deset posto u odnosu na ovu godinu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB-A USVOJIO PROJEKCIJU MONETARNE POLITIKE ZA TREĆE TROMJESEČJE Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera HNB Željka Rohatinskog, u srijedu je na sjednici usvojio projekciju monetarne politike za treće tromjesečje 2001. i Godišnji obračun Zavoda za platni promet za 2000. te donio nekoliko drugih odluka iz nadležnosti hrvatske središnje banke, priopćeno je iz HNB-a. Savjet HNB-a upoznat je s mjerama koje je Hrvatska narodna banka poduzela tijekom srpnja kako bi zaustavila ove godine izraženije jačanje kune u odnosu prema euru, kao i s rezultatima tih mjera. Nakon što je sredinom mjeseca od poslovnih banaka i države središnja banka otkupila ukupno 245 milijuna eura, aprecijacija tečaja kune prema euru je, prema raspoloživim pokazateljima, zaustavljena te je - ako se promatra međubankovni tečaj - došlo do blage deprecijacije tečaja od 0,24 posto. Analitičari HNB-a skrenuli su članovima Savjeta HNB-a pažnju na dihotomiju vrijednosti tečaja kune prema euru zabilježenu u posljednje vrijeme, odnosno na izražene razlike između srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke i međubankovnog tečaja. Uzrok te pojave leži u tome što Hrvatska narodna banka svoj srednji tečaj izračunava na temelju tečaja koji joj dostavljaju poslovne banke, a na koji u posljednje vrijeme, s obzirom na otkup značajne količine gotovine od fizičkih osoba, prvenstveno turista, izrazito utječu vrijednosti kupovnog tečaja za efektivu, najnižeg na tečajnicama. Savjet Hrvatske narodne banke suglasio se s prijedlogom nadzornog odbora Krapinske štedionice d.d. Krapina da predsjednik uprave te štedionice postane Marijan Kantolić, kao i s prijedlogom iz Štedionice Zlatni vrutak d.d. Zagreba da predsjednik uprave te štedionice bude Mladen Petrinjak. Također, Dalmatinska banka d.d. Zadar dobila je suglasnost za stjecanje 100 posto dionica koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini Sisačke banke d.d. Sisak. UKUPNA AKTIVA BANAKA U HRVATSKOJ 117 MILIJARDI KUNA Ukupna aktiva banaka u Hrvatskoj krajem prvog tromjesečja ove godine iznosila je 117,4 milijardi kuna, što je za 4,2 posto više nego na kraju prošle godine, a za 25,5 posto više nego na kraju 1999. godine. Pri tome u hrvatskom bankarstvu dominira strano vlasništvo, o čemu govori podatak da je udjel stranog vlasništva u hrvatskom bankovnom sustavu krajem ovogodišnjeg ožujka iznosio 84,2 posto. Pokazatelji vlasničke strukture banaka u Hrvatskoj, koje je objavila Hrvatska narodna banka, pokazuju da se tek 9,8 posto od ukupne imovine odnosi na privatne domaće banke, a 6 posto na državno vlasništvo plus privatno vlasništvo s pretežitim državnim udjelom. Po podacima središnje banke, krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja u Hrvatskoj su poslovale ukupno 43 banke, od toga je 20 stranih banaka odnosno banaka u većinskom stranom vlasništvu, isto toliko privatnih domaćih banaka, a tri su banke u državnom vlasništvu. Uz proces stranog "preuzimanja" hrvatsko bankarstvo obilježava i sve izraženija koncentracija. Tako dvije najveće banke (Zagrebačka i Privredna banka Zagreb), po podacima krajem ožujka, već imaju udjel u ukupnoj aktivi bankarskog sustava u Hrvatskoj od 48 posto. To je daljnje povećanje u odnosu na kraj 2000. kada je taj udio bio 47 posto. Istodobno, četiri najveće banke u ukupnoj aktivi bankovnog sustava sudjeluju sa 62 posto, prema 61 posto krajem prošle godine. PLASMANI BANAKA 65,8 MILIJARDI KUNA Plasmani hrvatskih poslovnih banaka privatnom sektoru na kraju svibnja su iznosili 65,8 milijardi kuna i bili su za 8,1 posto veći nego na početku godine, objavljeno je u srpanjskom Biltenu hrvatske narodne banke. Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama (krediti sa valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 70 posto ukupnih plasmana), stvarni je rast plasmana u prvih pet mjeseci bio veći i iznosio je gotovo 11 posto, napominju iz središnje banke. Samo u svibnju krediti stanovništvu nominalno su povećani za 1,4 posto, dok su krediti poduzećima smanjeni za 0,5 posto. Plasmani poduzećima inače su zabilježili ohrabrujući porast u prvom ovogodišnjem tromjesečju - sa godišnjim rastom od 7,8 posto. Analitičari središnje banke ističu da poslovne banke nastavljaju povlačiti sredstva iz inozemstva radi plasiranja u Hrvatskoj, a ta je konverzija deviza u kune utjecala i na aprecijaciju domaće valute. Prema podatcima središnje banke, u svibnju je kuna prema euru aprecirala za 3,3 posto. To se odrazilo i na pad kunsku vrijednost deviznih depozita, jer se u euru čuva gotovo 80 posto svih deviznih depozita. Tako devizni depoziti, izraženi u kunama, već drugi mjesec za redom bilježe pad. Krajem svibnja devizni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama iznose 49,59 milijardi kuna. Izraženo pak u valutama u kojima su položeni devizni depoziti kontinuirano rastu tijekom svih pet mjeseci ove godine, a samo su u svibnju povećani za 1,4 posto. KAMATE NA OROČENE DEPOZITE NA NAJNIŽIM RAZINAMA Kamatne stope poslovnih banaka na oročene depozite pale su u svibnju na do sada najniže razine i iznosile su 6,7 posto za kunske, odnosno 4 posto za devizne depozite, podatci su iz najnovijeg, srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Prema tim podatcima pasivne kamate i nadalje padaju, znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb, ali je zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno kamata na bankarske kredite. Uz daljnji pad pasivnih kamata prosječna je kamatna stopa na ukupne depozite spuštena na 3,2 posto. Znatno padaju i veoma su niske pritom kamate na depozite po viđenju - na kunske depozite 1,3 posto, a na devizne 0,9 posto. Na najniže su razine pale i kamatne stope na oročene depozite (6,7 posto na kunske, a 4 posto za devizne depozite), no, usprkos takvoj razlici devizni su oročeni depoziti atraktivniji i na njih otpada više od 70 posto depozita, dok je tek 12,6 posto depozita na kunske štedne i oročene depozite. U svibnju je pak nakratko zaustavljen trend pada aktivnih kamatnih stop i prosječna je kamata povećana u odnosu prema travnju. Tako je u svibnju prosječna kamatna stopa na ukupne novoodobrene kredite iznosila 9,5 posto, dok je na nešto više, 9,66 posto bila prosječna kamata na ukupne novoodobrene kunske kredite. Pad je zabilježen kod prosječnih kamatnih stopa na kratkoročne kunske kredite poduzećima i na razini je od 5,57 posto. Prema podatcima središnje banke, iznos novoodobrenih kredita u svibnju je dosegnuo razinu od 8,8 milijardi kuna. To je, ocjenjuju u HNB-u, još vrlo visoko nakon rekordnog travnja kada je taj iznos dosegnuo 9,9 milijardi kuna, što je najviše u posljednje četiri godine. U svibnju i u lipnju znatno su pale i prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb i u dnevnom i u noćnom trgovanju. U lipnju je tako prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju bila na razini od 2,89 posto, što je za čak 42,7 posto niže nego u travnju. Intenziviran je i promet u dnevnom trgovanju na Tržištu novca Zagreb i prosječni je dnevni promet iznosio u lipnju oko 47 milijuna kuna, što je 42 posto više nego u svibnju. Analitičari središnje banke podsjećaju da je tako velik promet ostvaren posljednji put prije tri godine uz mnogo slabiju likvidnost bankovnog sustava i potpuno drukčije odnose ponude i potražnje. Sada, naime, ponuda gotovo dvostruko premašuje potražnju, pa je i pad kamatnih stopa očekivan. POTRAŽIVANJA ŽUPANJSKE BANKE PRENESENA DAB-U Direktor Državne agenicije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) Marijan Marinko Filipović i stečajna upraviteljica Županjske banke u stečaju Vinka Ivanković potpisali su u četvrtak ugovor o kupnji potraživanja Županjske banke d.d. u stečaju koja je ta banka imala prema 13 poduzeća u ukupnom iznosu 604 milijuna kuna. Preuzimanjem bančinih potraživanja od županjskih poduzeća (Dukat d.d., Fooder d.o.o., Mednik d.d., Sava d.d, Stočar d.d., Slavonija d.d., Vinka d.d., Domil d.d., Lužnjak d.d. i Sladorana d.d.) u iznosu 602 milijuna kuna, te Vupika d.d, Belja d.d. i IPK ratarstva u iznosu od 2 milijuna kuna, DAB će Županjskoj banci za uzvrat otpisati potraživanja na ime isplaćene zajamčene štednje koja je također iznosila 604 milijuna kuna. Naime, nakon što je prije dvije godine proglašen stečaj Županjske banke DAB je u stečajnom postupku isplatio na ime osigurane štednje štedišama Županjske banke 604 milijuna kuna postavši na taj način najvećim bančinim vjerovnikom. "Glavni cilj nam je da svaka od ovih tvrtki počne gospodarski živjeti" izjavio je nakon potpisivanja ugovora Filipović dodavši kako je već sada nužno razmišljati o privatizaciji preuzetih tvrtki. Zadovoljstvo potpisivanjem ugovora iskazala je i stečajna upraviteljica Županjske banke Vinka Ivanković rekavši kako se DAB- ovim preuzimanjem dugova 13 tvrtki, banka riješila najvećeg vjerovnika, što će otvoriti mogućnosti bržeg okončanja stečajnog postupka te pružiti priliku županjskom gospodarstvu da pronađe izlaz iz trogodišnje agonije. UGOVOR PBZ-A I GRADA ZAGREBA O KREDITIRANJU MALIH PODUZETNIKA Ugovor o oročavanju novčanog depozita za kreditiranje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika na području grada Zagreba potpisali su u utorak zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka. Tim ugovorom grad Zagreb oročava 5,5 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb iz vlastitih sredstava odobrava kredite poduzetnicima, izjavio je na svečanosti potpisivanja ugovora Milan Bandić. Krediti se odobravaju na rok od sedam godina (uvećan za dvije godine počeka) s promjenjivom kamatnom stopom od osam posto, pri čemu će grad subvencionirati kamatu sa 2 posto za deficitarne, proizvodne djelatnosti te tradicionalne zagrebačke obrte. Za kredite se mogu natjecati sva mala i srednja poduzeća, obrtnici, zadruge, a minimalni iznos kredita je u protuvrijednosti 5000 eura. Sklapanje ugovora omogućit će realizaciju projekata koji su od posebnog gospodarskog značaja za grad, a posebno želimo potaknuti očuvanja i daljnji razvoj proizvodnje, zapošljavanja više od 20 novih radnika, razvoj deficitarnih i tradicionalnih djelatnosti te primjene i razvoja inovacija i novih tehnologija, kazao je Bandić. PREISPITAT ĆE SE REALIZACIJA PODUZETNIČKIH KREDITA PREKO ZAGREBAČKE BANKE Članovi Gradskog poglavarstva Grada Zagreba u srijedu su na sjednici prihvatili Izvještaj o realizaciji poduzetničkih kredita preko Zagrebačke banke i Zanatsko štedno-kreditne zadruge, ali je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio da će se krajem kolovoza preispitati dosadašnja suradnja sa Zagrebačkom bankom. Povjerenstvo, u kojem su članovi Gradskog ureda za gospodarstvo i predstavnici Zagrebačke banke, preispitat će sve što je do sada učinjeno u realizaciji poduzetničkih kredita. Kako se znatan dio obrtnika žali na kamatne stope po kojima podižu kredite u Zagrebačkoj banci, preispitat će se i je li daljnju suradnju sa Zagrebačkom bankom moguće drugačije postaviti, pojašnjeno je na sjednici. PBZ I CROATIA OSIGURANJE OSNOVALE MIROVINSKO DRUŠTVO Poslovodstva Privredne banke Zagreb (PBZ) i Croatia osiguranje potpisali su u četvrtak statut budućeg društva za upravljanje mirovinskim fondovima, u kojem će te dvije financijske institucije imati jednake udjele. Održane su konstituirajuća sjednica Nadzornog odbora, te sjednica osnivača tog mirovinskog društva, a usvojene temeljne dokumente potpisali su predsjednici Uprava PBZ-a Božo Prka, te Croatia osiguranja Marijan Ćurković. Za predsjednika NO novoosnovanog društva imenovana je Mirjana Rašeta, dok je predsjednik Uprave postao Dubravko Štimac. U neformalnom razgovoru s novinarima, nakon potpisivanja ugovora, poslovodstvo budućeg mirovinskog društva istaknulo je kako se do sredine kolovoza očekuje da svi potencijalni osnivači mirovinskih društava predaju dokumentaciju za početak rada u Agenciju, koja bi im pak najesen i izdala dozvole za poslovanje. OSIGURANJE HELIOS, TBI HOLDING I HUP OSNIVAJU MIROVINSKI FOND Helios osiguranje d.d. sa svojim većinskim dioničarom nizozemskom financijskom grupacijom TBI Holding i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) osnovat će društva za upravljanje mirovinskim fondovima, te se tako uključiti u proces mirovinske reforme u Hrvatskoj, objavilo je to osiguravajuće društvo.TBI Holding (TBIH) je 88 postotni vlasnik Helios osiguranja, a dioničari pak te financijske grupacije sa sjedištem u Nizozemskoj su Deutsche Bank, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) te izraelska investicijska grupacija Kardan, čije se dionice nalaze na svjetskim burzama. Kako ističu iz Helios osiguranja, koje posluje na hrvatskom tržištu desetak godina, TBI Holding je jedan od najvećih investitora u osiguravateljnu i mirovinsku industriju u srednjoj i istočnoj Europi. Na čelo Heliosova društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom u osnivanju imenovan je Nenad Bakić, koji je dosad bio voditelj projekta osnivanja mirovinskog društva za HUP, a prije toga je radio na projektu mirovinskih fondova u Zagrebačkoj banci. PRODANI VEĆINSKE PAKETI KUKLJICE I TEKSTILNOG KOMBINATA Fima-Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima, iz portfelja je Privatizacijsko-investicijskog fonda Pleter, jučer na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) obavila prodaju 55,2 posto udjela u tvrtki Kukljica d.d., te 63,7 posto udjela u Tekstilnom kombinatu Zagreb d.d., potvrdili su za Hinu iz te varaždinske tvrtke. Transakcija dionicama turističke tvrtke Kukljica d.d. iznosila je više od sedam milijuna kuna, a prosječna cijena za dionicu iznosila je 111,71 kunu. Promet dionicama Tekstilnog kombinata Zagreb d.d. na VTV-u je u utorak iznosio gotovo 9,95 milijuna kuna, a dionice - njih 231.281 prodane su po jediničnoj cijeni od 43 kune za dionicu. Obje transakcije, odnosno postignute cijene za većinske pakete tih tvrtki, član uprave Fima- Investa Dubravko Žganec, koji je inače i u nadzornim odborima obiju tvrtki, ocijenio je dobrim. Što se tiče turističke tvrtke Kukljica, Žganec je, između ostalog rekao kako je poslovanje te tvrtke bilo u proteklim godinama opterećeno zbrinjavanjem prognanika. Novi vlasnik, koji je zasad zbog pravila burzovnog trgovanja nepoznat, trebao bi se u zakonskom roku očitovati o stjecanju većinskog udjela i svojim daljnjim poslovnim potezima, a sazivanje skupštine dioničara društva očekuje se ove jeseni. Uz novog većinskog vlasnika sa 55,2 posto udjela, oko 30-tak posto dionica u toj tvrtki imaju mali dioničari, oko 6 posto je u vlasništvu pravnih osoba, dok je preostalih približno 9 posto u vlasništvu države. Na skupštini društva očekuje se smanjenje temeljnog kapitala te tvrtke za oko 9 posto, upravo koliko je i trenutačni udio države u vlasničkoj strukturi te turističke tvrtke. Za kupnju većinskog paketa Tekstilnog kombinata Zagreb d.d. bilo je interesa, iako u tekstilnoj branši i nije baš najbolja situacija, rekao je Žganec, ne navodeći ime kupca te zagrebačke tvrtke. 5. TVRTKE AGROKOR TRGOVINA IZVOZI 400 JUNICA U ITALIJU Agrokor trgovina, članica koncerna Agrokor ugovorila je sa talijanskom tvrtkom G.A.M. SRL iz Vignana izvoz 400 junica, a taj je posao vrijedan 2,5 milijuna kuna, doznaje se iz Agrokora. Italija je godinama bila najveći uvoznik hrvatske junadi, koja je na tamošnjem tržištu bila tražena zbog svoje vrhunske kvalitete, pojašnjavaju u Agrokoru. Kako je početkom devedesetih taj izvoz prestao, sada se ponovo pokušava oživjeti. U koncernu kažu kako se talijanski kupac upoznao s tehnologijom uzgoja stoke u sustavu Agrokor, koja jamči visoku kvalitetu junadi, a dodatni poticaj njihovu zanimanju za uvoz stoke jest i činjenica da je Hrvatska slobodna od BSE-a. Vlastiti uzgoj junadi na nekoliko domaćih farmi, pod strogim veterinarskim nadzorom, Agrokor trgovina je započela 1995. godine, a danas tovi oko 10.000 komada junadi godišnje. OTVOREN PRVI SUPERKONZUM U SPLITU Nakon nedavnog otvaranja svog drugog Super Konzuma u Zagrebu, najveći hrvatski maloprodajni lanac Konzum, koji je članica koncerna Agrokor, nastavlja širenje pa je tako u četvrtak otvorio prvi Super Konzum u Splitu, doznaje se iz Agrokora. Splitski Super Konzum prostire se na 2.200 četvornih metara prodajne površine, a kupcima nudi 8.000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, od čega je 70 posto zastupljenost domaćih proizvođača. Iz Konzuma najavljuju i nova širenja na hrvatskom tržištu, a osim otvaranja svojih maloprodajnih trgovina namjeravaju se širiti i kroz preuzimanje i spajanje sa drugim maloprodajnim hrvatskim tvrtkama. Cilj Konzuma je osvojiti 30 posto udjela na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj i da u ovoj godini ostvari promet od milijardu njemačkih maraka. Podaci o ostvarenoj prodaji do sada pokazuju da bi se takav promet mogao realizirati, kažu u Konzumu. INGRA ODUSTALA OD BRODOGRADILIŠTA KRALJEVICA Zagrebačka Ingra objavila je u utorak kako odustaje od sudjelovanja u trećem krugu natječaja za privatizaciju "Brodogradilišta Kraljevica", a takvu je odluka donijela uzevši u obzir i nedavne napise u medijima. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju nedavno je odbio ponude za kupnju 99,62 posto dionica Brodogradilišta Kraljevica koje su podnijele dvije tvrtke - Ingra i riječki Viktor Lenac, s obrazloženjem na ni jedna od tih ponuda ne zadovoljava uvjete natječaja. Najavljeno je pritom da će se Vladi uputiti prijedlog za objavljivanje novog natječaja za prodaju kraljevičkog brodogradilišta pod posebnim uvjetima. U međuvremenu u medijima su se pojavili napisi o tome da Vlada u procesu prodaje Brodogradilišta Kraljevica "favorizira 'Viktora Lenca", što je iz Vlade i iz Ministarstva gospodarstva odlučno demantirano. U otvorenom pismu Ingra ističe da je, uzevši u obzir te nedavne napise u medijima koji su izazvali "polemike čak i na visokom vladinom nivou", odlučila odustati od ponuda, odnosno da neće sudjelovati na trećem krugu natječaja. Ta je odluka, dodaje se, dodatno ojačana saznanjem o postojanju Programa izolacije i privatizacije pet državnih brodogradilišta, koji je rađen po zahtjevu Svjetske banke i obradio je, uz ostalo, i preporuke inozemnih konzultanata. Ingra smatra da sporenja uspješnih tvrtki oko privatizacije Kraljevice štete ne samo razvoju hrvatske brodogradnje već i gospodarstva u cjelini, te da hrvatske tvrtke koje povezuje isti poslovni interes moraju raditi na razvoju i poticanju međusobne suradnje, uključujući i suradnju sa znanstvenim institucijama. Ingra pritom ističe da ne odustaje od svoga brodograđevnog programa izgradnje novih brodova za strane naručitelje, te da je u novonastaloj situaciji zaključila da za provođenje toga programa postoje i druge opcije. "Te opcije uključuju i suradnju s brodogradilištima Viktor Lenac i Kraljevica, ako se s njima postigne zadovoljavajući dogovor", stoji u otvorenom pismu. Posljednji natječaj za prodaju 99,62 posto dionica Kraljevice objavljen je krajem svibnja. Početna je cijena ponude bila 30,3 milijuna kuna, a na natječaj su se javili Lenac i Ingra. Ingra je bila ponudila traženu cijenu, uz plaćanje pet posto odmah, a 95 posto u roku deset godina, te djelomično preuzimanje dugova koji iznose 54 milijuna kuna. Lenac pak nije ponudio traženu nominalnu cijenu, već razvojni plan i trogodišnje ulaganje od 107 milijuna kuna. Kako ni jedna ponuda nije odgovarala uvjetima natječaja Upravni odbor HFP-a ih je odbio, te predložio da Vlada raspiše novi natječaj o prodaji dionica Kraljevice pod posebnim uvjetima. TALIJANI I INGRA BUDUĆI VLASNICI LIPIČKE STAKLANE Hrvatsku industriju ravnog stakla - pogon u Lipiku za 5 milijuna i 555 tisuća njemačkih maraka kupit će talijanska tvrtka "Izoklima" iz Este, kraj Padove i zagrebačka "Ingra". Talijani će biti vlasnici 80, a Zagrepčani 20 posto lipičkoga pogona. Budući vlasnici obvezali su se da će nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora cjelokupnu sumu uplatiti u roku od 30 dana a pristali su i na ostale zahtjeve iz natječaja. Tako će u sljedećih pet godina na radnim mjestima u lipičkom pogonu zadržati 200 sada zaposlenih radnika, rekonstruirati sadašnji pogon, te u Lipiku izgraditi novu tvornicu flot-stakla. Ako "Izoklima" i "Ingra" ne ispune uvjete iz natječaja u cijelosti će ostati bez 5.555.000 njemačkih maraka, te ostalih uloženih sredstava. Ponude su otvorene na Trgovačkom sudu u Slavonskom Brodu gdje se vodi stečajni postupak, a za čije vrijeme Hrvatska industrija ravnoga stakla Lipik neprekidno radi. IZ NADZORNOG ODBORA PODRAVKE OPOZVAN DARKO OSTOJA Hrvatski fond za privatizaciju donio je prošloga tjedna odluku o opozivu Darka Ostoje iz Nadzornog odbora koprivničke prehrambene industrije Podravka, a na njegovo mjesto imenovalo potpredsjednicu HFP za pravne poslove Natašu Badovinac. Darko Ostoja obnašao je dužnost člana Nadzornog odbora Podravke od 16. siječnja 1998. godine, stoji u priopćenju Podravke. Mandat novoimenovane članice Nadzornog odbora Nataše Badovinac počinje teći od upisa u sudski registar Trgovačkog suda u Bjelovaru. ISKON I SLOVENSKI EON OSNOVALI TVRTKU ZA SIGURNIJU E-TRGOVINU Zagrebački Iskon Internet d.d. i slovenska tvrtka EON zajednički su, i s jednakim udjelima, osnovali tvrtku Eon d.o.o., koja je tako postala i prvi domaći pružatelj usluga sigurnog Internet poslovanja - CASP (Commerce Application Service Provider), čime su stvoreni preduvjeti za cjelovitiji razvoj trgovine putem Interneta u Hrvatskoj, objavili su iz Iskona. Eon d.o.o. je nastao kako bi se putem Interneta omogućilo povezivanje kupaca, trgovaca i financijskih institucija, osiguravanje kupcima sigurne kupovine, trgovcima učinkovitije prodaje, a kartičarskim i drugim financijskim institucijama donosi nova prodajna mjesta. Upravo ovih dana očekuje se i potpisivanje prvog ugovora između Eon-a i jedne kartičarske tvrtke u Hrvatskoj, rekli su za Hinu u Iskonovom Odjelu za odnose s javnošću. PRIJEVOZNIČKA TVRTKA RALU KUPILA IMOVINU SLJEMETRANSA Prijevozničko poduzeće Ralu koje je u stopostotnom vlasništvu najveće domaće mljekarske industrije Lure, kupilo je krajem prošloga tjedna imovinu sesvetske tvrtke u stečaju Sljemetrans, objavljeno je iz Lure. Kupnju imovine Sljemetransa Ralu je obavila temeljem javne ponude te na taj način postala vlasnikom devet zgrada i ekonomskog dvorišta površine 28.171 kvadratna metra na lokaciji u Sesvetama. Kupnja zemljišta u skladu je s daljnjim planovima razvoja Ralu-a koji među ostalim uključuje i kontinuirano proširenje i obnavljanje voznog parka te rješavanje problema ograničenosti postojećeg prostora. Uz to, nova lokacija omogućit će smještanje kompletnog voznog parka i svih zaposlenika na istoj lokaciji, za razliku od dosadašnje dvije.Ralu je vodeće hrvatsko prijevozničko poduzeće specijalizirano za prijevoz robe u cestovnom prometu u zemlji i inozemstvu, a danas prevozi robu poznatih prehrambenih industrija i ostvaruje 100 milijuna kuna godišnjeg prometa. Tvrtka zapošljava 140 djelatnika a sve se više etablira i na inozemnom tržištu kroz distribuciju roba po cijeloj Europi. ININA PROIZVODNJA NAFTE U PRVIH ŠEST MJESECI U OKVIRU PLANA INA-Industrija nafte u prvoj polovici ove godine proizvela je 436,4 tisuća tona nafte ili jedan posto manje od planiranog, a istodobno je proizvodnja prirodnog plina dosegla oko 826 milijuna prostornih metara ili pet posto više od plana, objavljeno je iz Ine. Na domaćim naftonosnim poljima u Moslavini, Slavoniji i Podravini Ina je proizvela gotovo 401,6 tisuća tona nafte, što je u okviru očekivanog, dok je hrvatska naftna kompanija u Egiptu proizvela 32,2 tisuće tona, te u Angoli oko 2,7 tisuća tona nafte. Proizvodnja pak kondenzata u prvih šest ovogodišnjih mjeseci manja je od planirane za osam posto i iznosila je 144,1 tisuću tona. Što se tiče proizvodnje prirodnog plina, u prvoj polovici ove godine, Ina je na poljima u Panonu proizvela 737 milijuna prostornih metara prirodnog plina ili 8 posto više od planiranog, dok je na plinskom polju Ivana u Jadranskom moru proizvedeno oko 130 milijuna prostornih metara. U postrojenjima ivaničkog Etana u prvih šest ovogodišnjih mjeseci Ina je proizvela 35,4 tisuće tona tekućih naftnih plinova, 13,4 tisuće tona primarnog benzina, te oko 29 tisuća tona etana, a svih je tih energenata proizvedeno manje od planiranog, objavili su iz Ine. NOVIM TEHNOLOŠKIM METODAMA DO PLINA NA ISCRPLJENIM BUŠOTINAMA INA-Industrija nafte novim tehnološkim metodama otkrila je nedavno nalazište plina na već iscrpljenoj bušotini Međimurje 1 nedaleko Čakovca, objavljeno je iz Ine. Prije konačnog napuštanja te bušotine, na kojoj se bušilo i prije gotovo 40 godina, Inini su stručnjaci proveli čišćenje i produbljivanje bušotine, nakon čega je u jednom danu dobiveno 216 tisuća prostornih metara plina. Ipak, o veličini i značenju tog potencijalnog nalazišta još je prerano govoriti, ističu Inini stručnjaci, no prvi rezultati opravdavaju aktivnosti na toj bušotini. TEKSTILNA INDUSTRIJA ČATEKS POVEĆAVA IZVOZ Poznata čakovečka tekstilna industrija "Čateks" prošle je godine 75 posto ukupnog prihoda od 98 milijuna kuna ostvarila izvozom. Izvozom vrijednim 18 milijuna njemačkih maraka Čateks je zauzeo 57. mjesto među hrvatskim izvoznicima, istaknuo je prošloga petka na konferenciji za novinare direktor tvrtke Stjepan Žerjav. Ostvarena dobit nakon oporezivanja od 3,5 milijuna kuna biti će većim dijelom uporabljena za isplatu dividende, ali i za novu investiciju, uz podršku HBOR-a, ukupne vrijednosti blizu 4 milijuna DEM. U prvih šest mjeseci ostvaren je izvoz od 9,6 milijuna kuna, što je osjetno povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Lani je 615 radnika Čateksa imalo prosječnu plaću od 2.322 kune, dok je prosjek prvog ovogodišnjeg polugodišta 2.488 kuna. ŠTRAJK U ZAGREBAČKOM I POŽEŠKOM POGONU "COCA COLE" U zagrebačkom i požeškom pogonu "Coca Cole" u četvrtak je počeo jednodnevni štrajk zbog, kako ističe sindikat, jednostrane odluke Uprave o smanjenju plaća i ostalih materijalnih naknada. Sindikalci najavljuju i mogućnost općeg štrajka do ispunjenja zahtjeva. Po riječima regionalnog povjerenika PPDIV-a Ivice Rogića, Uprava "Coca Cole" krajem travnja jednostrano je smanjila plaće za 14 posto, naknade za prekovremeni rad s 50 na 25 posto te normativ za vozače za 14 posto. Zbog toga je smanjenja najniža bruto plaća s 4.173 pala na 3.588 kuna, rekao je Rogić Hini. Sindikalci traže da Uprava povuče tu odluku i da se iznos plaće dogovori kroz kolektivne pregovare sa sindikatima. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA PREDSTAVNICI RH I IZASLANSTVO EK RAZGOVARALI O UKUPNIM ODNOSIMA Pomoćnik hrvatskoga ministra vanjskih poslova Mislav Kukoč i glavni pregovarač za sporazum o stabilizaciji i suradnji Neven Mimica u četvrtak su u Zagrebu s izaslanstvom Europske komisije raspravljali o ukupnim političkim i gospodarskim odnosima Hrvatske i Europske unije. Na čelu EU-ova izaslanstva bio je direktor u Upravi za vanjske poslove Reinhard Priebe. Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova, na sastanku je potvrđeno da će se krajem listopada u Luxembourgu potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum između Republike Hrvatske i Europske unije. Pomoćnik ministra Kukoč govorio je o političkoj situaciji u Hrvatskoj te o odnosima sa susjedima osobito sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Jugoslavijom. Neven Mimica predstavio je rezultate razgovora sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom. Reinhard Priebe iz Europske komisije objasnio je hrvatskoj strani sadržaj višegodišnjeg nacionalnog i regionalnog programa tehničke i financijske pomoći Europske unije (CARDS) u razdoblju od 2002. do 2004. 7. UDRUGE HGK NAJAVLJUJE POKRETANJE B-NET SUSTAVA ZA GOSPODARSTVENIKE Hrvatska gospodarska komora (HGK) najavila je pokretanje B-NET sustava koji će omogućiti hrvatskim gospodarstvenicima brz i jednostavan pristup poslovnim podatcima putem Interneta, objavljeno je iz HGK. B-NET sustav uključuje pregled poreznih knjigovodstvenih kartica, korištenje elektroničkog platnog prometa, te pristup bazi poslovnih informacija putem Interneta. Takva usluga predstavlja značajan iskorak na području gospodarstva, te omogućava poduzetnicima brže, jednostavnije i kvalitetnije obavljanje poslovnih aktivnosti, ističu iz HGK. B-NET će u probni rad krenuti u kolovozu, a službeni se početak rada očekuje u rujnu. Usluga B-NET sustava omogućit će poduzetnicima da korištenjem web preglednika imaju uvid u poreznu knjigovodstvenu karticu, odnosno zbirnu i analitičku poreznu knjigovodstvenu karticu svoje tvrtke. Poslovi platnog prometa moći će se također obavljati elektroničkim putem, a korisnici će moći pratiti, te provjeriti provedbu transakcije platnog naloga, kao i trenutačno stanje na svojem računu. UZ PORAST TURISTIČKOG PROMETA SLABI FINANCIJSKI EFEKTI Unatoč dobrim podacima o porastu broja turista i ostvarenih noćenja od 8 do 10 posto financijski pokazatelji vrlo su loši, čemu su glavni razlozi precijenjena kuna i slaba turistička potrošnja, upozoreno je prošloga tjedna na sjednici Predsjedništva Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH). Po ocjeni predsjednika HUH- a Ivana Šorića potrošnja turista je ispod svih razina očekivanja hotelijera, ugostitelja , privatnih domaćinstava i trgovaca. S nepovoljnim tečaja kune prema njemačkoj marci, prema kojem je kuna od veljače do danas ojačala za oko 8 posto, i uz postojeću stopu inflacije, Hrvatska je postala skupa turistička destinacija na štetu kako turista tako i hotelijera. Stoga će hotelijeri ovakvim nerealnim tečajem izgubiti sve ono što su dobili na račun nulte stope PDV-a za organizirani turizam, upozorio je Šorić. Potpredsjednik HUH-a i direktor porečke Rivijere Franko Palma na primjeru ove turističke tvrtke ustvrdio je kako će Rivijera unatoč 17-postotnom većem broju noćenja od lanjskog ostvariti svega 6 posto veći financijski promet. Po njegovoj tvrdnji Rivijera će upravo iz tog razloga izgubiti 16 milijuna kuna, onoliko koliko joj je donijela nulta stopa PDV-a za organizirani turizam. 8. POSEBAN PRILOG RBANALIZE: VLADA TREBA PREDSTAVITI JASAN PLAN PRIVATIZACIJE Vrijeme je da Vlada predstavi jasan i transparentan plan privatizacije, odnosno plan za ostvarenje predviđenih prihoda od privatizacije na koje se računa u državnom proračunu, ocjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) u svojim srpanjskim analizama, ujedno prognozirajući da će u Hrvatskoj i dalje biti prisutan problem s fiskalnim deficitom. Rebalansom ovogodišnjeg proračuna planirani prihodi od privatizacije smanjeni su sa prvotnih 8,7 milijardi kuna na 6,5 milijardi. Nakon dogovora oko prodaje 16 posto dionica Hrvatskog telekoma Deutsche Telekomu za 500 milijuna eura, prikupljeno je 3,65 milijardi kuna, pa sada ostaje da se vidi od kuda će država namaknuti preostalih 2,85 milijardi kuna, napominje se u RBAnalizi. U lipnju je objavljeno prikupljanje ponuda za prodaju Dubrovačke i Croatia banke. U tom kontekstu, za analitičare RBA postavlja se dodatno pitanje - "što Vlada ima dodatno za prodati". Uz Croatia i Dubrovačku banku, Vlada može prodati svoje udjele u drugim bankama (Privredna, Splitska, Riječka), a tu su i Croatia osiguranje, Jadranski naftovod, Pliva i INA. Nakon što se pojavila nagađanja o mogućnosti prodaje državnog udjela (25 posto) u Plivi, to su službeno demantirali najviši dužnosnici Vlade. Stoga za sada, zaključuju analitičari RBA, ostaje samo da Vlada transparentno objavi svoje namjere o privatizaciji za ovu godinu kako se špekulacijama i nagađanjima ne bi napravila šteta pojedenim hrvatskim tvrtkama. Istodobno, u srpanjskim analizama RBA se ocjenjuje da će se Vlada prije ili kasnije morati suočiti s redizajnom načina financiranja izvanproračunskih fondova jer se tu nalazi bitni problem rashoda javnog sektora. Po mišljenju analitičara RBA, seljenje mirovinskog fonda u središnji proračun samo je kozmetička promjena budući je poznato da je državni proračun transferima u velikoj mjeri financirao mirovinski fond. "Sada je sasvim jasno", smatraju analitičari RBA, "da se većina mirovina isplaćuje iz tekućih poreznih prihoda, a ne iz doprinosa". Napominju također da Hrvatska ima stalnu višu strukturnu potrošnju nego što to gospodarstvo i građani mogu podnijeti, te zaključuju da će stoga problem sa fiskalnim deficitom i dalje ostati prisutan. Po njihovoj ocjeni, dok ne dođe do zaustavljanja i smanjenja državne potrošnje te smanjenja administracije problem će se samo ponavljati. Napominjući da se od 1999. godine Hrvatska nalazi u situaciji u kojoj se deficit permanentno financira prodajom državnog portfelja, u RBAnalizama prognoziraju da će se, prema trenutnom stanju u proračunu, takva praksa ponavljati i sljedećih nekoliko godina. KROZ 6 PROGRAMA ZA MALO PODUZETNIŠTVO PLASIRANO 519 MLN KUNA Od ukupnog kreditnog potencijala od 1,8 milijardi kuna za kreditiranje malog poduzetništva putem šest programa kreditiranja koje je lani pokrenulo Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo do sada je poduzetnicima plasirano više 519 milijuna kuna kreditnih sredstava. Podaci o provedbi programa kreditiranja malog poduzetništva za 2000. godinu prošloga su petka prezentirani na sastanku koji su čelnici Ministarstva održali sa predstavnicima županija. Ministarstvo je sa pojedinim programima kreditiranja izuzetno zadovoljno, dok je kod nekih realizacija niska zbog čega ćemo pokušati promijeniti određene stvari kako bi se ti projekti značajnije pokrenuli, istaknula je na sastanku pomoćnica ministra Sanja Želinski Matunec. Dodala je kako Ministarstvo priprema i nove projekte kreditiranja, kao i druge oblike poticanja malog i srednjeg poduzetništva kako bi se do 2004. dosegao zacrtani cilj - zapošljavanje 133.000 ljudi u malom poduzetništvu. Iz podataka Ministarstva vidljivo je da se najveći dio plasiranih sredstava odnosi na program kreditiranja sa županijama i gradovima tzv. "Gruda snijega". Kroz taj je program od strane banaka odobreno kredita u visini 302,95 milijuna kuna, i to za 898 projekata kroz koje će se zaposliti gotovo 3000 ljudi. Za isti program (koji se ove godine realizira pod nazivom Poduzetnik) i ove su godine u proračunu osigurana sredstva, a uvjeti kreditiranja su bolji od Grude snijega, čime se želi još jače pokrenuti razvoj poduzetništva, istaknuto je na današnjem sastanku.