PLASMANI BANAKA 65,8 MILIJARDI KUNA PLASMANI BANAKA 65,8 MILIJARDI KUNA Plasmani hrvatskih poslovnih banaka privatnom sektoru na kraju svibnja su iznosili 65,8 milijardi kuna i bili su za 8,1 posto veći nego na početku godine,
objavljeno je u srpanjskom Biltenu hrvatske narodne banke. Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama (krediti sa valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 70 posto ukupnih plasmana), stvarni je rast plasmana u prvih pet mjeseci bio veći i iznosio je gotovo 11 posto, napominju iz središnje banke. Samo u svibnju krediti stanovništvu nominalno su povećani za 1,4 posto, dok su krediti poduzećima smanjeni za 0,5 posto. Plasmani poduzećima inače su zabilježili ohrabrujući porast u prvom ovogodišnjem tromjesečju - sa godišnjim rastom od 7,8 posto. Analitičari središnje banke ističu da poslovne banke nastavljaju povlačiti sredstva iz inozemstva radi plasiranja u Hrvatskoj, a ta je konverzija deviza u kune utjecala i na aprecijaciju domaće valute. Prema podatcima središnje banke, u svibnju je kuna prema euru aprecirala za 3,3 posto. To se odrazilo i na pad kunsku vrijednost deviznih depozita, jer se
PLASMANI BANAKA 65,8 MILIJARDI KUNA
Plasmani hrvatskih poslovnih banaka privatnom sektoru na kraju
svibnja su iznosili 65,8 milijardi kuna i bili su za 8,1 posto veći
nego na početku godine, objavljeno je u srpanjskom Biltenu hrvatske
narodne banke.
Budući da je veliki dio plasmana indeksiran u stranim valutama
(krediti sa valutnom klauzulom i devizni krediti čine više od 70
posto ukupnih plasmana), stvarni je rast plasmana u prvih pet
mjeseci bio veći i iznosio je gotovo 11 posto, napominju iz
središnje banke.
Samo u svibnju krediti stanovništvu nominalno su povećani za 1,4
posto, dok su krediti poduzećima smanjeni za 0,5 posto. Plasmani
poduzećima inače su zabilježili ohrabrujući porast u prvom
ovogodišnjem tromjesečju - sa godišnjim rastom od 7,8 posto.
Analitičari središnje banke ističu da poslovne banke nastavljaju
povlačiti sredstva iz inozemstva radi plasiranja u Hrvatskoj, a ta
je konverzija deviza u kune utjecala i na aprecijaciju domaće
valute.
Prema podatcima središnje banke, u svibnju je kuna prema euru
aprecirala za 3,3 posto.
To se odrazilo i na pad kunsku vrijednost deviznih depozita, jer se
u euru čuva gotovo 80 posto svih deviznih depozita. Tako devizni
depoziti, izraženi u kunama, već drugi mjesec za redom bilježe pad.
Krajem svibnja devizni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama
iznose 49,59 milijardi kuna. Izraženo pak u valutama u kojima su
položeni devizni depoziti kontinuirano rastu tijekom svih pet
mjeseci ove godine, a samo su u svibnju povećani za 1,4 posto.