ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Kretanja na domaćem deviznom tržištu krajem travnja i u svibnju bila su u znaku snažne nominalne aprecijacije tečaja kune prema euru, a samo tijekom svibnja kuna je prema euru ojačala za ukupno 3,30 posto,
podatak je iz srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke.
ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Kretanja na domaćem deviznom tržištu
krajem travnja i u svibnju bila su u znaku snažne nominalne
aprecijacije tečaja kune prema euru, a samo tijekom svibnja kuna je
prema euru ojačala za ukupno 3,30 posto, podatak je iz srpanjskog
Biltena Hrvatske narodne banke. #L#
Središnja je banka stoga, kako bi usporila jačanje kune prema euru,
na deviznim aukcijama u travnju i svibnju od poslovnih banaka
otkupila ukupno 206 milijuna eura. Tako je krajem svibnja
zaustavljen daljnji ubrzani rast kune prema euru, te je kuna
tijekom lipnja ukupno oslabila 0,7 posto u usporedbi s tečajem
zabilježenim koncem prethodnog mjeseca. Ocijenivši da se situacija
tijekom lipnja smirila, središnja banka nije intervenirala na
domaćem deviznom tržištu.
No, već je srpanj donio daljnje jačanje kune prema euru. Tako je
kuna, prema tečajnici početkom ovog tjedna ojačala za 2,76 posto u
odnosu na tečaj krajem lipnja. Stoga je središnja banka u srpnju
ponovno intervenirala, sa ukupno 245 milijuna eura.
HNB, prema izjavama guvernera Željka Rohatinskog, poduzima i druge
mjere, a bude li potrebno dodatno će ih radikalizirati, očekujući
da u tom smjeru djeluju i ostali segmenti ukupne ekonomske
politike. No, Rohatinski podsjeća da je temeljni cilj monetarne
politike održavanje stabilnosti domaćih cijena, tako da je
intenzitet djelovanja centralne banke na deviznom tržištu
objektivno ograničen mogućnošću neinflacijske emisije domaćeg
novca i ukupnim troškovima njegove sterilizacije.
Jačanje kune posljednjih mjeseci analitičari objašnjavaju s
nekoliko razloga. Među njima je i zaduživanje države u inozemstvu
za financiranje domaće potrošnje, što je devizni priljev koji se
konventira u kune. Početak ove godine obilježen je izlaskom države
na inozemna tržišta kapitala. Tako su početkom veljače plasirane
samurai obveznice u iznosu od 215 milijuna dolara, a koncem veljače
plasirano je i 500 milijuna eura euroobveznica, a to je izdanje
početkom srpnja povećano za još 250 milijuna eura.
Jačanje kune posljedica je i smanjenja inozemne aktive poslovnih
banaka zbog njihove pojačane kreditne aktivnosti na domaćem
tržištu, a jačanju pridonosi i povećana ponuda deviza zbog dobre
turističke sezone.
(Hina) bn ds