FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZRAČENJE SVUDA OKO NAS

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Nuklearna katastrofa koja se 1986. dogodila u Černobilu podsjetila "vrli novi svijet" da je nuklearna energija dobar sluga, ali loš gospodar.
ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Nuklearna katastrofa koja se 1986. dogodila u Černobilu podsjetila "vrli novi svijet" da je nuklearna energija dobar sluga, ali loš gospodar. #L# Goleme količine radioaktivnog materijala ugrozile su prostranstva Europe i Azije, pa, naravno, i nas. Naime, radijacija se poput duše nalazi u nama i oko nas. Tvari su građene od atoma, nestabilni atomi se raspadaju i pritom emitiraju valove ili čestice nabijene energijom, a to, se objašnjava inž. Neda Filipović u 'Komunalnom vjesniku', naziva - radijacijom ili zračenjem! Najoposnije je ionizacijsko zračenje, u velikim dozama ubija - u nešto manjim izaziva oštećenja i opasne bolesti. Svake sekunde stotinjak kozmičkih zraka proleti kroz naše tijelo, u plućima se raspada nekoliko radioaktivnih atoma što smo ih udahnuli sa zrakom, te nekoliko tisuća atoma kalija i dva-tri uranova atoma, koji su u naše tijelo ušla s ićem i pićem. Međutim, uz prirodne izloženi smo i brojnim umjetnim izvorima zračenja - medicinskim, industrijskim, znanstveno-istraživačkim... Prirodne izvore zračenja uglavnom je nemoguće izbjeći. Oko 68 posto prirodne radijacije potječe od radona, a potom od kozmičkih zraka i tla. Radon je plin bez mirisa, boje i okusa, a nastaje radioaktivnim raspadom urana iz tla. Koncentracija radona osobito je visoka u zgradama građenima na granitu ili vapnencu. Ukoliko je koncentracija radona previsoka to može biti opasno za zdravlje. Voda za piće, kao i jestive biljke i životinje, također sadrže radioaktivne izotope. Kada se govori o umjetnom radioaktivnom zračenju onda ljudi bivaju najčešće ozračeni u medicinske svrhe. Najveće doze zračenja potječu od rendgenskih zraka. No što je to u usporedbi s dozama zračenja što ih izazivaju nuklearni pokusi. Znamo, da je pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća izvedeno više od 500 nuklearnih pokusa u atmosferi! Netom nakon černobilske katastrofe od posljedica radijacijske bolesti umrla je 31 osoba, no hoće li se ikada moći utvrditi točan broj žrtava? Najzad, ne možemo ukloniti radijaciju iz okoliša, ali možemo smanjiti opasnosti kontrolirajući izlaganje zračenju. (Hina) ld ld

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙