HR-ANALIZE-Politika BBC-MIHOVILOVIĆ O SABORU-17-7 BRITANSKI RADIO - BBC 17. VII. 2001.Svi u Saboru protiv Haaga osim rijetkih pojedinaca"I jučerašnja dugačka saborska rasprava o odnosu Hrvatske i Međunarodnog suda za ratne zločine u
Haagu, kao i ona prethodna o povjerenju vladi, vodila se u najvećem dijelu u atmosferi optuživanja haaškog suda i međunarodne zajednice kako su nepravedni prema Hrvatskoj, pa se nije promijenila opća atmosfera u Hrvatskoj o tom pitanju. S izuzetkom rijetkih sudionika u raspravi, kao što su, na primjer, bili zastupnik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin i predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić, većina onih koji su raspravljali o odnosu Hrvatske prema haaškom sudu svoje su diskusije bazirali na tezi kako su optužbe protiv hrvatskih generala neutemeljene, kako je cijeli odnos haaškog suda prema Hrvatskoj pristran, te kako je zbog toga nužno da se Hrvatska suprotstavi takvom odnosu pa će tako najbolje zastupati svoje interese, interese sudionika Domovinskog rata i hrvatskih optuženika za ratne zločine.Pokušaji pojedinaca da ukažu kako je i s hrvatske strane bilo zločina te kako bi za Hrvatsku bilo najbolje da ona sama te zločine
BRITANSKI RADIO - BBC
17. VII. 2001.
Svi u Saboru protiv Haaga osim rijetkih pojedinaca
"I jučerašnja dugačka saborska rasprava o odnosu Hrvatske i
Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu, kao i ona prethodna o
povjerenju vladi, vodila se u najvećem dijelu u atmosferi
optuživanja haaškog suda i međunarodne zajednice kako su
nepravedni prema Hrvatskoj, pa se nije promijenila opća atmosfera u
Hrvatskoj o tom pitanju.
S izuzetkom rijetkih sudionika u raspravi, kao što su, na primjer,
bili zastupnik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin i
predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić, većina onih
koji su raspravljali o odnosu Hrvatske prema haaškom sudu svoje su
diskusije bazirali na tezi kako su optužbe protiv hrvatskih
generala neutemeljene, kako je cijeli odnos haaškog suda prema
Hrvatskoj pristran, te kako je zbog toga nužno da se Hrvatska
suprotstavi takvom odnosu pa će tako najbolje zastupati svoje
interese, interese sudionika Domovinskog rata i hrvatskih
optuženika za ratne zločine.
Pokušaji pojedinaca da ukažu kako je i s hrvatske strane bilo
zločina te kako bi za Hrvatsku bilo najbolje da ona sama te zločine
procesuira jer tada haaški sud ne bi bio potreban, nisu naišli na
odaziv, a bilo je čak i polemika u kojima su pojedini desni
zastupnici napadali takve stavove te osporavali podatke o
zločinima s hrvatske strane, posebno one koje je skupio Hrvatski
helsinški odbor.
I vlada je u svojem pristupu problemu, iako je pri iznošenju svoje
pozicije dopustila da je s hrvatske strane također bilo zločina,
zauzela takav opći stav - da je nužno da Hrvatska osporava, gdje god
je to moguće, haaške optužnice pa je jedina razlika između vlade,
vladine većine i opozicije bila u tome u kolikoj mjeri, s kakvim
pravnim argumentima te gdje i kada vlada mora ulaziti u taj sukob s
međunarodnom zajednicom o haaškim optužnicama.
Opozicija je tražila veći takav angažman, dok je vlada upozoravala
da se u sukob s međunarodnom zajednicom u pitanju Haaga ne smije ići
predaleko zbog dugoročnih širih političkih i ekonomskih interesa
zemlje. Tako se na ovom saborskom zajedanju propustila prilika da
vladina koalicija promijeni opću atmosferu kada je riječ o suradnji
Hrvatske s Haagom, u čemu je, s obzirom na većinu koju je dobila
prilikom glasovanja o nepovjerenju, mogla postati aktivnija, pa će
joj se zbog toga tema Haaga ponovno vraćati", Maroje Mihovilović za
BBC iz Zagreba.