ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Izdaci javnog sektora u Hrvatskoj za plaće i nadnice dosežu gotovo 12 posto BDP-a, što je dvostruko više od prosjeka za ostale tranzicijske zemlje u regiji, a budući da broj zaposlenih u tom sektoru ne
odskače značajnije od prosjeka regije, rashodi za plaće moraju se smanjiti, i to tako da plaće moraju ostati zamrznute, djelomično se mora smanjiti broj zaposlenih te se mora kontrolirati porast plaća u javnim poduzećima.
ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Izdaci javnog sektora u Hrvatskoj za
plaće i nadnice dosežu gotovo 12 posto BDP-a, što je dvostruko više
od prosjeka za ostale tranzicijske zemlje u regiji, a budući da broj
zaposlenih u tom sektoru ne odskače značajnije od prosjeka regije,
rashodi za plaće moraju se smanjiti, i to tako da plaće moraju
ostati zamrznute, djelomično se mora smanjiti broj zaposlenih te se
mora kontrolirati porast plaća u javnim poduzećima.#L#
To je jedna od preporuka glede smanjivanja proračunskih troškova iz
nacrta studije "Hrvatska: Uspostava fiskalne održivosti i
povećanje učinkovitosti - analiza javnih rashoda i proračunskih
institucija", koju je izradio ekspertni tim Svjetske banke, a koja
je danas predstavljena saborskim zastupnicima, vladinim
dužnosnicima, predstavnicima sindikata, Hrvatske udruge
poslodavaca i dr.
U Studiji se, osim pregleda makroekonomskog okruženja i fiskalnog
položaja Hrvatske unazad deset godina, daje i analiza strukture
rashoda, određuju se ključni problemi te se daju preporuke u vezi s
tim problemima, i to u sedam sektora - plaćama u javnom sektoru,
zdravstvu, mirovinama, obrazovanju, socijalnoj pomoći i dječjem
doplatku, prometu te obrani. Poseban dio Studije bavi se
upravljanjem proračunom. Detaljnim analizama trenutnog stanja u
pojedinim sektorima, stručnjaci Svjetske banke "izvlače" najveća
opterećenja za proračun u tim sektorima te daju prijedloge
kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera za njihovo
smanjenje.
Naime, kako je istaknuto na današnjem predstavljanju, jedan od
ključnih izazova pred hrvatskom Vladom, a u cilju održivog razvoja,
jest reforma javnog sektora, s ciljem smanjivanja njegove
veličine, kao i sužavanja fiskalnog deficita. Kako je prostor za
povećanje proračunskih prihoda sužen, najveći dio prilagodbi morat
će se izvršiti na području javnih izdataka, odnosno kroz
smanjivanje razine javne potrošnje uz istovremeno poboljšanje
njene efikasnosti. Upravo pomoć Vladi u implementaciji programa
fiskalnih reformi i jest cilj ove Studije, rečeno je na današnjem
predstavljanju.
Studiju je izradio niz stručnjaka Svjetske banke predvođenih
Marcelom Bisognom i Sanjom Madžarević-Šujster, a u suradnji s
Ministarstvom financija, koje je uspostavilo i posebno
koordinacijsko tijelo i radnu grupu za pomoć pri konzultacijama
tijekom njene pripreme. Tijekom izrade Studije, tim Svjetske banke
surađivao je s ministarstvima rada i socijalne skrbi, zdravstva,
prosvjete, prometa, obrane i pravosuđa, kao i s predstavnicima
HZZO-a, lokalne uprave i samouprave te zagrebačkog Ekonomskog
fakulteta i Instituta za javne financije.
(Hina) rub ds