FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RFE-11.7.-OJAČALA KUNA

HR-ANALIZE-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE-11.7.-OJAČALA KUNA RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 11. VII. 2001.Precijenjena kuna protiv turizma Prilog Milana Gavrovića: "Kuna je opet ojačala, upravo u trenutku kad se počela smanjivati nezaposlenost, koja je najveći hrvatski ekonomski, politički, a iznad svega ljudski problem. Mnogi ekonomisti, među ostalim i stručnjaci Raiffeisen banke, upozoravaju, doduše, da je riječ samo o sezonskim poslovima, i da će na kraju godine nezaposlenost opet biti ista. Ali i sezonski posao je posao koji donosi zaradu, makar i privremenu i daje ljudima neku nadu. Kakva je, međutim, veza zapošljavanja s jačanjem kune? U ovom slučaju sasvim direktna. Još jača kuna dodatno je pogodila turizam, u kome je sezonski zaposleno najviše radnika; statistika bilježi najveći rast zaposlenosti u hotelima i restoranima, ali turizam angažira mnogo širi krug djelatnosti i ljudi koji u njima rade. Tako se jasno, kao na dlanu, vidjelo zašto je Hrvatska u dubokoj ekonomskoj krizi. Zato što je zbog prejake kune, za privednike i poduzetnike, izvoz izgubio svaki smisao. A bez izvoza ne mogu se razvijati ni mnogo veće zemlje od Hrvatske. Turistička privreda, najvećim dijelom ugošćuje strance, što znači da ona mora raditi za izvoz. Upravo zato, turistička su poduzeća u stalnim gubicima. I
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 11. VII. 2001. Precijenjena kuna protiv turizma Prilog Milana Gavrovića: "Kuna je opet ojačala, upravo u trenutku kad se počela smanjivati nezaposlenost, koja je najveći hrvatski ekonomski, politički, a iznad svega ljudski problem. Mnogi ekonomisti, među ostalim i stručnjaci Raiffeisen banke, upozoravaju, doduše, da je riječ samo o sezonskim poslovima, i da će na kraju godine nezaposlenost opet biti ista. Ali i sezonski posao je posao koji donosi zaradu, makar i privremenu i daje ljudima neku nadu. Kakva je, međutim, veza zapošljavanja s jačanjem kune? U ovom slučaju sasvim direktna. Još jača kuna dodatno je pogodila turizam, u kome je sezonski zaposleno najviše radnika; statistika bilježi najveći rast zaposlenosti u hotelima i restoranima, ali turizam angažira mnogo širi krug djelatnosti i ljudi koji u njima rade. Tako se jasno, kao na dlanu, vidjelo zašto je Hrvatska u dubokoj ekonomskoj krizi. Zato što je zbog prejake kune, za privednike i poduzetnike, izvoz izgubio svaki smisao. A bez izvoza ne mogu se razvijati ni mnogo veće zemlje od Hrvatske. Turistička privreda, najvećim dijelom ugošćuje strance, što znači da ona mora raditi za izvoz. Upravo zato, turistička su poduzeća u stalnim gubicima. I prije sadašnjeg jačanja kune, Hrvatska je gospodarska komora predividjela, da će turistički promet biti 10 do 15 posto veći nego prošle godine, ali da će financijski rezutati biti slabiji. Kad promjene svoj novac u kune, strancima je u Hrvatskoj sve preskupo. To što vrijedi za turizam, vrijedi i za druge, a posebno za prerađivačku industriju, na koju otpada više od 90 posto hrvatskog izvoza robe. Zato je njezina proizvodnja još gotovo upola manja nego prije 11 godina, a rast je izvoza potpuno zaustavljen. Istovremeno, zemlje koje su vodila drukčiju tečajnu politiku, od tada su višestruko povećale svoj izvoz; Slovenija, na primjer, tri, a Mađarska četiri puta. Usporedba s Mađarskom za Hrvatsku je posebno bolna; Hrvatska je, kao dio Jugoslavije, imala otvorenu i tržišno orijentiranu privredu i slovila je kao izvozna republika. Mađarska je, nasuprot tome, izišla iz sovjetskog ekonomskog sustava. Pa ipak, ona sada ostvaruje znatno bolje rezultate. Hrvatska se Vlada, međutim, uporno, kao pijan plota, drži politike koja tokom proteklog desetljeća, nije dala željene rezultate. Pa čak i kad je to dovodi u potpuno apsurdnu situaciju, da guši turizam, od koga baš ove godine očekuje da bitno popravi ekonomsku sliku zemlje. (RFE)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙