IT-27.VI. LA STAMPA-GORBAČOV O G8

ITALIJA LA STAMPA 27. VI. 2001. Nitko ne bira G8 "Za manje od mjesec dana sastat će se u Italiji, u Genovi, jedna od najmoćnijih skupština suvremenog svijeta: skup na vrhu zemalja članica skupine G8. Ti susreti (koji su se prije odvijali s manjim brojem sudionika) održavaju se svake godine od polovice sedamdesetih godina, odnosno od kada je naftni šok 1973. nagnao najindustrijaliziranije zemlje svijeta, predvođene od SAD-a, na priznavanje postojanja potrebe usuglašavanja svojih koraka u politici i svjetskom gospodarstvu. Na G7 (ili G8) često se gleda kao na neslužbenu svjetsku vladu. Izgleda da se čelnici SAD-a i drugih zemalja prepoznaju u tom svojstvu, barem sudeći po deklaracijama koje usvajaju, iznoseći sudove o razvoju planeta i odlučujući o politici na međunarodnoj sceni. Imaju li pravo prisvojiti tu funkciju? Prema kriterijima međunarodnog prava, naprotiv, ti skupovi na vrhu ne uživaju potreban legitimitet. Međunarodna zajednica skupinu G8 uopće nije zadužila da odlučuje o svjetskoj politici i poduzima korake koji odlučuju o sudbinama cijelih naroda. Ne možemo zanijekati da su zemlje skupine G8 najvažnija gospodarska, vojna i politička međunarodna sila. To nameće veliku odgovornost. No ako si oni uzimaju pravo djelovanja poput neslužbene 'svjetske vlade', onda moramo pozorno pogledati što su napravili do danas i što će moći napraviti sutra. Što je učinilo to tijelo u posljednjih deset godina obilježenih globalizacijom, koja je neosporno zaoštrila socijalno i političko stanje svijeta? Sve je očitije da pretvaranje globalizacije u dominantnog čimbenika svjetskog razvoja zahtijeva kvalitativno drugačiju razinu upravljanja. Razmjeri problema ne odgovaraju sredstvima, prilično ograničenim, za njegovo rješavanje. Ustanove poput MMF-a, Svjetske banke, WTO-a nisu na visini zadaće, ne raspolažu potrebnom demokratskom legitimizacijom, i poglavito izražavaju interese najbogatijih zemalja. Uz to ne kontroliraju posljedice svojih djelovanja, i nisu u stanju jamčiti 'governance' kakav izazovi globalizacijie traže. Međunarodna zajednica posjeduje jedan odgovarajući instrument: UN. Na 'Tisućljetno skupu na vrhu', u rujnu 2000., mnogo se govorilo o ulozi i zadaćama UN-a, o potrebi da ga se učini učinkovitijim. Postoje međutim utjecajne sile koje nisu zainteresirane za snaženje UN-a, te ga štoviše nastoje marginalizirati u rješavanju najvažnijih međunarodnih problema. Nameće se pitanje da li G8, u stvari, ne sprječava rješavanje problema 'svjetskog governancea'. Suvremeni svijet ima potrebu za dijalogom među institucijama, uključujući i one nadnacionalne, i građanskog društva. Politika 'deregulationa', krajnje liberalizacije, i polaganja nade u slobodno tržište koje bi automatsko trebalo riješiti svaki problem, vodi nas u slijepu ulicu, te traži bitne ispravke. U kojem pravcu? Odgovor nam daju pokreti koji se rađaju u svijetu, te su privukli pozornost nakon događaja u Seattleu. Danas ih je nemoguće ignorirati. Vjerujem da će sudionici skupa na vrhu u Genovi dobiti još jedan dokaz toga. U našem je interesu započeti otvorenu raspravu o 'svjetskoj upravi'. Kako bi se to učinilo potrebna je hrabrost, mašta, kreativnost, inovativni duh. Želio bih skicirati načela koja, prema mojem mišljenju, trebaju voditi raspravi takvog dosega i razine. Na prvom mjestu, makar različitih kultura i običaja, mi pripadamo istoj obitelji, čovječanstvu. A njegovo preživljavanje treba se postaviti iznad svakog drugog razmišljanja. Drugo, trebamo kao zdrav priznati samo onaj razvoj koji ne uništava okoliš, te se odvija poštivajući ljudska prava i načela gospodarske i socijalne pravde. Važnost skupa G8 u Genovi je nedvojbena. On će na iskušenje staviti ulogu i odgovornost onih koje mi zovemo 'leaderima' suvremenog svijeta. Skup zvan G8 potvrdit će svoje pravo na postojanje ako će uspjeti odgovoriti na izazove povijesti, zadovoljiti životnu potrebu za dijalogom sa civilnim društvom, s velikim socijalnim pokretima, u ime rješavanja divovskih problema s kojima se čovječanstvo suočava.", piše Mihail Gorbačov.