FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-1.VI.AVVENIRE-CRKVA I GLOBALIZACIJA

IT-globalizacija-skupovi-crkva-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije IT-1.VI.AVVENIRE-CRKVA I GLOBALIZACIJA ITALIJAAVVENIRE1. VI. 2001.Katolici, sastanak skupine G8 je i naša stvar"I na krov zgrade nadbiskupije, na središnjem trgu Matteotti, tijekom sastanka skupine G8, postavit će snajperiste: upravo pred njom nalazi se Palazzo Ducale koji će tri dana ugošćavati summit velikih Zemlje koji se toliko čeka. Zaraznom vedrinom koja ga obilježava, kardinal Dionigi Tettamanzi prelazi preko te vijesti, kao da je to nevažna pojedinost, dok krećemo prema izlazu njegove radne sobe.(...)Najveća bojazan kardinala da će sastanak G8 proći a da politika neće naučiti kako se treba nositi s epohalnim izazovima na obzoru, od gladi do bijede. I da će katolici propustiti neponovljivu priliku kako bi predstavili svoj 'put' globalizacije po mjeri čovjeka. Kardinal ga je pokušao skicirati u interviewu kojega danas objavljujemo. (...)- U nedavnoj propovijedi Vi ste govorili o zamkama dostojanstvu osoba koje postavlja pretvaranje rada u robu. Na što mislite?= Rad je slaba karika gospodarsko-financijskog lanca jer ga proces globalizacije snažno nagriza. Vidimo jedno oštro i skandalozno
ITALIJA AVVENIRE 1. VI. 2001. Katolici, sastanak skupine G8 je i naša stvar "I na krov zgrade nadbiskupije, na središnjem trgu Matteotti, tijekom sastanka skupine G8, postavit će snajperiste: upravo pred njom nalazi se Palazzo Ducale koji će tri dana ugošćavati summit velikih Zemlje koji se toliko čeka. Zaraznom vedrinom koja ga obilježava, kardinal Dionigi Tettamanzi prelazi preko te vijesti, kao da je to nevažna pojedinost, dok krećemo prema izlazu njegove radne sobe.(...) Najveća bojazan kardinala da će sastanak G8 proći a da politika neće naučiti kako se treba nositi s epohalnim izazovima na obzoru, od gladi do bijede. I da će katolici propustiti neponovljivu priliku kako bi predstavili svoj 'put' globalizacije po mjeri čovjeka. Kardinal ga je pokušao skicirati u interviewu kojega danas objavljujemo. (...) - U nedavnoj propovijedi Vi ste govorili o zamkama dostojanstvu osoba koje postavlja pretvaranje rada u robu. Na što mislite? = Rad je slaba karika gospodarsko-financijskog lanca jer ga proces globalizacije snažno nagriza. Vidimo jedno oštro i skandalozno suprotstavljanje kapitala i rada, u kojemu se rad svodi na robu koja se kupuje i prodaje po najnižoj cijeni. Na tržnici globalnog sela ne plaćaju poduzetnici, nego žene i muškarci koji rade. - Nije slučajno što često velike tvrtke često najavljuju smanjenje broja radnih mjesta, a zatim njihove akcije na burzi rastu... = Opasnost na obzoru je upravo ta: sve veća dehumanizacija samoga rada.(...) - Za mnoge narode globalizacija znači prevlast stranih interesa u vlastitoj zemlji, smanjenje socijalnih troškova, povećanje duga. Postoji li način da se ta pojava humanizira, ili je samo tržište sudac razvoja? = Globalizacija ne može biti prepuštena vlasti tržišta, nego je se treba regulirati kroz ponovno pokretanje politike, i, istodobno, etičke svijesti kojoj profit nije apsolutna ljudska vrijednost. Treba naći nove putove za globalizaciju politike: sadašnji instrumenti zapravo traže ponovno formuliranje. - Proračuni mnogih multinacionalnih kompanija veći su od brutto domaćeg proizvoda mnogih zemalja južnog dijela svijeta. Ne samo to: s više strana se naglašava manjak demokracije u nekim međunarodnim ustanovama koje upravljaju gospodarstvom (primjerice WTO-u). S rizikom da malobrojni odlučuju za mnoge... = Politički deficit proizlazi iz pomanjkanja etike kod onih koji drže vlast. No to je odgovornost koja se tiče svih, na svim razinama. U tom smislu potrebna je jedna etička revolucija, kršćanskim riječima bi rekli 'preobraćanje na solidarnost'. (...) - Pratimo jedan proces kulturalne homologacije ništa manje opasan od onog gospodarskog, s identitetima koje treba zaštiti i različitostima koje treba koristiti... = Dva kriterija trebaju usmjeravati proces globalizacije kako bi se izbjeglo ono što je Papa nazvao rizikom kolonijalizacije. S jedne je strane potrebno, kazao sam, što više gurati prema solidarnosti, pozivajući se na obvezu univerzalnog raspoređivanja dobara i socijalnu hipoteku privatnog vlasništva. S druge je potrebno promicati kulturalni identitet naroda. Rečeno sloganom: ne odabiru koji isključuje, ne homologaciji koja umrtvljuje razlike.(...)", razgovarao Gerolamo Fazzini.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙