US-MK-balkan-Obrana-Strana pomoć-Vlada-Ratovi NEW YORK TIMES 27. VI. SUKOBI SLAVENA I ALBANACA U MAKEDONIJI SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES27. VI. 2001.Posljednja prilika u Makedoniji"Makedonci su u ponedjeljak izašli na ulice
Skopja demonstrirajući protiv načina na koji se međunarodna zajednica uključila u četveromjesečni sukob s Albanskim pobunjenicima, 'Nacionalnom oslobodilačkom vojskom'. Ispred parlamenta demonstratori su spalili zastavu 'Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi' i fotografije izaslanika UN-a, Javiera Solane. Povod ovome je ono što mnogi Makedonci, ili barem makedonski Slaveni, smatraju dvostrukim poniženjem. Vojno poniženje dogodilo se u ponedjeljak nekoliko kilometara od Skopja: vojnici NATO-a ispratili su albanske pobunjenike, zajedno s njihovim oružjem, iz Aračinova, prema sporazumu koji je ugovorio Solana. U međuvremenu, u Luksemburgu istoga dana, makedonskog ministra vanjskih poslova ministri EU-a su informirali kako Makedonija neće primiti daljnju gospodarsku pomoć osim ako ne dođe do političkog rješenja s albanskim protivnicima vlade. Oba događaja razljutila su Makedonce, i oba su poteza počinili Europljani, iako su američki vojnici, slučajno prije nego
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
27. VI. 2001.
Posljednja prilika u Makedoniji
"Makedonci su u ponedjeljak izašli na ulice Skopja demonstrirajući
protiv načina na koji se međunarodna zajednica uključila u
četveromjesečni sukob s Albanskim pobunjenicima, 'Nacionalnom
oslobodilačkom vojskom'. Ispred parlamenta demonstratori su
spalili zastavu 'Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi' i
fotografije izaslanika UN-a, Javiera Solane.
Povod ovome je ono što mnogi Makedonci, ili barem makedonski
Slaveni, smatraju dvostrukim poniženjem. Vojno poniženje dogodilo
se u ponedjeljak nekoliko kilometara od Skopja: vojnici NATO-a
ispratili su albanske pobunjenike, zajedno s njihovim oružjem, iz
Aračinova, prema sporazumu koji je ugovorio Solana. U međuvremenu,
u Luksemburgu istoga dana, makedonskog ministra vanjskih poslova
ministri EU-a su informirali kako Makedonija neće primiti daljnju
gospodarsku pomoć osim ako ne dođe do političkog rješenja s
albanskim protivnicima vlade.
Oba događaja razljutila su Makedonce, i oba su poteza počinili
Europljani, iako su američki vojnici, slučajno prije nego
namjerno, pomogli u uklanjanju albanskih gerilaca iz Aračinova.
SAD je zapravo odsutan od kada je započela kriza, u ožujku.
Međutim, s pravom ili ne, narod na Balkanu Ameriku vidi kao jedinu
vjerodostojnu silu kada je posrijedi mirotvorstvo. Ovo je razlog
zbog kojeg SAD hitno treba poslati visokog izaslanika kako bi se
pridružio novom posebnom predstavniku EU-a, Francoisu Leotardu,
bivšem francuskom ministru obrane. Zadatak tih dvaju diplomata,
koji će morati obaviti u nekoliko slijedećih dana, ne tjedana- mora
biti sprječavanje prerastanja sukoba u pravi civilni rat. Ovo se
može i treba učiniti pomažući- ne pregovarajući nego predvodeći-
dvjema sukobljenim stranama, Albancima i makedonskim Slavenima, da
ostvare ono što sami nisu u stanju ostvariti: jasan plan i jasne
ciljeve za političko rješenje.
Možda je prekasno da SAD opovrgne stav kako se nasilje isplati.
Oslobodilačka vojska Kosova usmjerila je pažnju međunarodne
zajednice na nevolju kosovskih Albanaca. Sada i neki makedonski
Albanci razmišljaju o postizavanju oružjem onoga što njihovi
politički čelnici nisu bili u stanju postići u posljednjih 10
godina. Naoružani pobunjenici još uvijek ne kontroliraju situaciju
u Makedoniji. No prilika za SAD da se uključi na koristan i miran
način već je veoma je mala.
Makedonija danas izgleda uvelike kao što su Hrvatska, Bosna i
Kosovo izgledali nekoć. Bilo bi veoma loše i skupo kada bi SAD morao
čekati da novinari počnu izvješćivati iz Makedonije o slikama nalik
na one iz zaraćenog Sarajeva(...) prije no što političari prihvate
da moraju djelovati", piše Anna Husarska.