FINANCIJSKI BILTEN BROJ 396

FINANCIJSKI BILTEN broj 396 08. do 14. lipnja 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. On-line Dražba na Zagrebačkoj burzi 9. Vlada donijela poticajne mjere za razvoj malog gospodarstva 10. Ovih dana odluka o rebalansu proračuna 11. DAB objavio početak privatizacije Dubrovačke i Croatia banke 12. HNB o gospodarskim kretanjima u prvom tromjesečju 2001. 13. Susret regionalnih razvojnih banaka za financiranje izvoza 14. Zagrebačka banka: milijun kuna za zaštitu zdravlja i okoliša 15. PBZ dodijelila 1115 'Njavrinih kredita' 16. Podravska banka uvodi Internet poslovanje 17. Pliva kupila njemačku kompaniju AWD.pharma 18. Podravka otkupila 15 mil. kn vlastitih dionica 19. HSŠ ostvarila 526 tisuća kuna dobiti 20. Istraživanja - Institucionalnim mjerama protiv nelikvidnosti 21. Statistika ???????????????????? 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 07. VI 40.000.000 40.000.000 2,00 5.500.000 3,64 08. VI 50.000.000 50.000.000 2,06 7.500.000 1,40 11. VI 16.500.000 15.500.000 3,29 29.300.000 2,09 12. VI 58.000.000 58.000.000 5,16 38.500.000 3,51 13. VI 80.000.000 47.800.000 3,30 152.100.000 3,16 14. VI 58.000.000 58.000.000 3,10 - - Dnevni prosjek 50.416.666 53.860.000 3,15 46.580.000 2,76 Komentar: Na Tržištu novca ovoga je tjedna porasla potražnja za novcem i u noćnom i u dnevnom trgovanju, a povremeno nije mogla biti podmirena ili zbog premale ponude ili zbog uvjeta tržišnih sudionika. U noćnom je trgovanju još u petak prošloga tjedna bilo 30 milijuna kuna viška slobodnih sredstava u ponudi. No, početkom ovoga tjedna nedostajalo je 20 milijuna kuna za podmirenje ukupne potražnje za prekonoćnim pozajmicama, u utorak je nepodmireno ostalo 15 milijuna kuna zbog uvjeta tržišnih sudionika, a u srijedu je zabilježen višak u ponudi od 41 milijun kuna. Noćni je promet uvećan gotovo 3,5 puta u odnosu na tjedan dana ranije. U prosjeku je iznosio 46,58 milijuna kuna na noć. Prosječna je tjedna kamatna stopa bila 2,76 posto godišnje, što je 1,21 postotni bod manje nego tjedan dana ranije. U dnevnom trgovanju je također nedostajalo slobonih sredstava u ponudi. U utorak je ponuda bila jednaka potražnji, a već u srijedu je nedostajalo 27,2 milijuna kuna slobodnih sredstava. Samo dan kasnije ponuda je premašivala prijavljenu potražnju za 10 milijuna kuna. Dnevni je promet iznosio u prosjeku 53,86 milijuna kuna, 35 posto više nego u tjednu ranije. Prosječna je dnevna kamatna stopa bila 3,15 posto ili 0,48 postotnih bodova viša. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je danas repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do 19. lipnja. Pristigle su ponude u iznosu od 538,6 milijuna, dok je prihvaćeno ponuda u iznosu od 469,02 milijuna kuna. Pritom je vagana kamatna stopa iznosila 5,78 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 11. do 14. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 453 465 460 206.141 Podravka 147,51 175 148 16.200.129 Zagrebačka banka 0 1.698 1.749 1.735 2.801.349 Arenaturist 45 49 47 11.689 Croatia osiguranje 900 960 950 262.400 Elka 45,92 45,92 45,92 2.296 Hotel Rabac 52 57 52 35.059 Istraturist 61 66 66 247.094 Jadranturist 55 55 55 1.650 Karlovačka pivovara 500 518 500 266.144 Končar 49 49 49 20.975 Kraš 160 162 162 425.441 Privredna banka Zgb 97,99 105 100 315.495 Plava laguna 489 500 500 21.313 Riječka banka 134,99 159 145 1.142.693 Riviera 110 115 112 164.657 Sunčani Hvar 35 35 35 7.000 Tvornica duhana Zgb 600 600 600 27.600 Varaždinska banka 100 100 100 5.002 Zagrebačka banka E 1.620 1.700 1.676 269.764 Zagrebačka banka C 1.000 1.000 1.000 90.000 Zagrebačka pivovara 1.400 1.500 1.500 35.500 DAB-05-CA* 104,10 104,20 104,20 5.907.328 HZZO-0-047A** 104,20 104,20 104,20 1.301.814 RHMJ-A-A*** 37,00 37,50 37,50 202.336 29.970.869 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj burzi ovoga je tjedna ostvareno 29,97 milijuna kuna prometa, ponajviše zbog trgovine dionicama Podravke, kojima je ostvareno 16,2 milijuna kuna. Trgovalo se s 22 dionice, pri čemu je 11 pojeftinilo, a sedam poskupilo. Najviše je pala cijena dionica Croatia osiguranja, 50 kuna. Pojeftinila je i dionica Karlovačke pivovare, 19 kuna, Plive i Jadranturista pet kuna, Hotela Rabac 3,61 kunu, Podravke, Riviere i Arenaturista, dvije kune, Privredne banke Zagreb i Končara kunu, te Sunčanog Hvara, pola kune. Najveća dobitnica, pak, bila je dionica Zagrebačke banke, serije C, koja je skočila 350 kuna. Značajnije je porasla i cijena dionica Zagrebačke pivovare, 200 kuna. Poskupila je i redovna dionica Zagrebačke banke 75 kuna, Riječke banke 20 kuna, Plave lagune devet kune, Zagrebačke banke serije E 6,6 kuna te Elke 5,92 kune. Indeks Zagrebačke burze ovoga je tjedna porastao 15,3 boda, na 952,5. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 11. do 14. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI 400 420 400 11.750 Anita 1.675 1.710 1.675 53.775 Autotrans 40 40 40 897.120 Ericsson-Tesla 138 142 142 119.590 Istraturist 66 66 66 15.180 Riadria banka 100,01 100,01 100,01 1.300 Riviera 110 110 110 990 Zavod za prost. planiranje 425,64 425,64 425,64 33.625 PIF Dom 22,60 23,69 23,03 899.735 PIF Expandia 27,52 29,00 28,75 553.642 PIF Pleter 14,50 15,90 14,98 87.243 PIF Slavonski 11,67 12,50 12,20 163.149 PIF Sunce 10,20 10,60 10,40 103.848 PIF Središnji nacionalni 38,39 39,90 39,00 829.321 PIF Velebit 29,30 30,10 30,10 530.886 RHMJ-A-A 35,00 37,98 37,98 1.263.741 5.564.895 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom Tržištu vrijednosnica ovoga je tjedna ostvareno 5,56 milijuna kuna prometa, ponajviše trgovinom dionicama PIF-ova. Aktivno je bilo 15 dionica, pri čemu je osam dobilo, a šest izgubilo na cijeni. Najviše je skočila cijena dionica Ericssona-Tesle, četiri kune. Poskupila je i dionica Istraturista, kunu. Među dionicama PIF-ova najviše je porasla cijena dionica PIF-a Expandije 1,33 kune. Slijedi dionica Slavonskog fonda, koja je 90 lipa skuplja, Velebita 80 lipa, Središnjeg nacionalnog 75 lipa, Pletera 53 lipe te Sunca 20 lipa. Pojeftinila je jedino dionica Doma, 63 lipe. Najveća gubitnica bila je dionica Anite, koja je oslabila 324 kune. Značajnije se spustila i cijena dionice Zavoda za prostorno planiranje Osijek, 169,36 kuna, te opatijskog Acija, 160 kuna. Oslabila je i dionica Autotransa, 10 kuna, te Riviere 3,5 kune. Vrijednost indeksa VIN ovoga je tjedna pala 7,7 bodova, na 466,4. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 07. lipnja 14. lipnja Promjena u % New York/DJIA 11.090,87 10.690,13 -3,61 Tokyo/Nikkei 13.277,51 12.846,66 -3,24 London/FTSE-100 5.956,00 5.752,50 -3,41 Frankfurt/DAX 30 6.231,99 6.031,27 -3,22 Slab obujam trgovine, ocjena američke središnje banke da američko gospodarstvo još ne bilježi oporavak, te najave nekoliko velikih kompanija da očekuju smanjenje zarade u drugom tromjesečju obilježila je ovoga tjedna poslovanje Wall Streeta. Svibanjski je promet u maloprodaji u SAD-u porastao neznatnih 0,1 posto. Fed je, pak, objavio pregled ekonomskih pokazatelja za travanj, te ocijenio da američko gospodarstvo još ne bilježi oporavak, budući domaća potražnja ne raste, a proizvodnja je u padu. Osjeća se i pritisak rasta cijena zbog skoka cijena energenata i lijekova. Istodobno, na tržištu rada se smanjuje potražnja, iako se u nekim sektorima i nadalje bilježi nestašica radne snage. Najviše je oslabio tehnološki sektor. Naime, tržišne sudionike je još krajem prošloga tjedna iznenadila najava Juniper Networksa da očekuje slabiju zarada u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Ovoga tjedna ih je šokirala i ocjena finske Nokije, inače vodećeg svjetskog proizvođača mobilnih telefona, da očekuje slabiji rast prodaje do kraja godine. To je povuklo cijene tih dionica naniže. Ovoga je tjedna zabilježen i vrlo slab obujam trgovanja, jer je većina tržišnih sudionika odlučila pričekati najnovije ekonomske pokazatelje te poslovna izvješća korporativne Amerike. Dosad je 459 kompanija objavilo da njihove zarade do kraja lipnja neće ispuniti tržišna očekivanja, a samo godinu dana ranije bilo ih je tek 75. Od toga, čak je 37 posto tehnoloških kompanija. Indeks Dow Jones u tom je razdoblju oslabio 3,61 posto, na 10.690 bodova. Japanska je vlada početkom ovoga tjedna objavila podatak o padu bruto domaćeg proizvoda za 0,2 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju. To je neugodno iznenadilo sudionike na Tokijskoj burzi te potaknulo prodaju dionica. Pojedini analitičari ocijenjuju kako bi se moglo dogoditi da japansko gospodarstvo zapadne u ozbiljnu recesiju. Najviše su pale cijene tehnoloških dionica, na što su dijelom utjecala i zbivanja na američkoj burzi, proizvođača čipova te bankarskih dionica. Indeks Nikkei potonuo je čak 3,24 posto, na 12.846 bodova. Na europskim burzama ulagači su također bili neguodno iznenađeni najavom finske Nokije da njezina zarada do kraja godine neće ispuniti tržišna očekivanja. Samo u jednom danu Nokijine dionice su izgubile 23 posto svoje vrijednosti. Ulagači se sada pitaju kako će poslovati ostale tehnološke kompanije, obzirom da je Nokija vodeća u području mobilne telefonije te je dosad uspješno prvladavala sve zapreke u poslovanju. Brinu ih i podaci o američkom gospodarstvu, koje se očito ne oporavlja, što će, sigurni su, negativno utjecati i na europsko gospdoarstvo. U takvim uvjetima indeks Londonske burze Fte oslabio je 3,41 posto, na 5.752 boda, a Frankfurtske Dax 3,22 posto, na 6.031 bod. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 07. lipnja 14. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,8504 0,8623 1,39 Euro/JPY - 104,60 - USD/JPY 120,12 121,27 0,95 Američka valuta se ponovno pokazala sigurnim utočištem. Tržišni sudionici najradije ulažu u dolare kada se bilježi globalno usporavanje gospodarskoga rasta, iako ni američke stope rasta neće biti visoke. Ove se godine očekuje tek 1,8 posto, no još uvijek bolje od situacije u Europi, a pogotovo Japanu. Početkom tjedna dolar je dostigao najvišu razinu prema euru u zadnjih šest i pol mjeseci. Ipak, zabrinutost zbog moguće intervencije Europske središnje banke na deviznim tržištima od sredine je tjedna zaustavila klizanje tečaja europske valute, tako da je u četvrtak dosegnula 0,8623 dolara. No, izgledi za njezin dugoročni oporavak nisu blistavi. Zemlje europske monetarne unije bilježe porast inflacije, a posljednji je i OECD najavio da očekuje smanjenje ovogodišnjeg gospodarskog rasta u tim zemljama na 2,6 posto do kraja 2001. Ranije je procijenjivao rast od 2,7 posto. Raste i stopa nezaposlenosti, pogotovo u najsnažnijem europskom gospodarstvu - Njemačkoj. Stopa inflacije u euro zoni u svibnju je dosegnula 3,4 posto, mnogo više nego travanjskih 2,9 posto, odnosno od onoga što cilja do kraja godine ECB - 2,00 posto. Najveći je gubitnik ovoga tjedna svakako japanska valuta. Nakon što je japanska vlada objavila da je bruto domaći proizvod Japana u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjen 0,2 posto, većina je tržišnih sudionika zaključila kako tom najsnažnijem azijskom gospodarstvu prijeti recesija. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 08. do 15. lipnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 08. lipnja 15. lipnja u % Euro 1 7,2882 7,3018 0,18 DEM 1 3,7264 3,7333 0,18 USD 1 8,5905 8,5662 -0,28 GBP 1 11,9205 11,9252 0,03 JPY 100 7,1671 7,0129 -2,15 ATS 1 0,5296 0,5306 0,18 ITL 100 0,3764 0,3771 0,18 CHF 1 4,7863 4,7830 -0,06 SIT 100 3,3518 3,3548 0,08 Na tečajnici HNB-a i ovoga je tjedna nastavljeno jačanje njemačke marke prema kuni. Tako je u zadnja tri tjedna njezin tečaj porastao 0,67 posto. Američki je dolar nakon tri tjedna rasta, ovoga oslabio 0,28 posto. Pojeftinio je i švicarski franak, 0,06 posto. Vrijednost japanskog jena nastavila je padati i u drugom tjednu. Ukupno je pala 2,69 posto. Britanska je funta ovoga tjedna poskupila skromnih 0,03 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su nakon tri tjedna otprilike 0,67 posto viši. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna kuna, a ostvarena je emisija od 377 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 56 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 95 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,428 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,377 kuna, uz kamatu od 5,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,417 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,10 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 10,89 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 151,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 212,7 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,599 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,70 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,478 kuna, uz kamatu od 6,20 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,575 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,80 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 46,53 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 169,5 milijuna, a ostvaren je iznos emisije od 178,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,861 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,674 kuna, uz kamatu od 6,90 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,823 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,58 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 29,79 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,284 milijarde kuna. Od toga je 447,1 milijun kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,808 milijardi, dok je na rok od 182 dana upisano 3,029 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 19. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 175 milijuna kuna. 8. ON-LINE DRAŽBA NA ZAGREBAČKOJ BURZI Od ukupno osam tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su u ponedjeljak bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni su udjeli u njih pet. Za 190.020 kuna prodano je 7.791 dionica rovinjske tvrtke Obrada, 2.908 dionica Praonice Plat prodano je po 30.508 kuna, dok je 86.081 dionica tvrtke Svinjogojska farma fond otkupljeno za 548.243 kune. Dionice zagrebačke Šume, njih 2.967 prodane su za 563.730 kuna, a 17.545 dionica splitskog Uzora plaćeno je 263.175 kuna. Bez kupca su danas ostale dionice Chromos organskih boja, Velebita i Veletrgovine. 9. VLADA DONIJELA POTICAJNE MJERE ZA RAZVOJ MALOG GOSPODARSTVA Hrvatska je vlada u četvrtak utvrdila program poticajnih mjera i zakonodavni okvir za brži razvoj malog gospodarstva, u kojem bi se u iduće četiri godine moglo otvoriti oko 133 tisuće novih radnih mjesta. Vlada je na tematskoj sjednici u Samoboru prihvatila Program razvoja malog gospodarstva u razdoblju 2001-2004., zakonski prijedlog o razvoju malog gospodarstva, te izmjene i dopune Zakona o obrtu i Zakona o zadrugama. Malo gospodarstvo u hrvatskom brutto domaćem proizvodu sudjeluje sa 55 posto, ali posljednje dvije godine iskazuje negativne rezultate i za njegovo poticanje nužne su sveobuhvatne mjere, istaknuo je ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek. Iskustvo europskih zemalja pokazuje da je malo gospodarstvo generator razvoja, posebice novog zapošljavanja. Vlada u programu razvoja malog gospodarstva nudi i niz poticajnih mjera od osnivanja poduzetničkih centara i inkubatora, zona malog gospodarstva, mjera obrazovanja i uključivanja mladih stručnjaka, do lakšeg pristupa financijskim sredstvima. Program predviđa da se u iduće četiri godine u razvoj malog gospodarstva, koje obuhvaća obrtništvo, zadrugarstvo i mala i srednja poduzeća uloži oko 17,2 milijarde kuna. Ta bi se sredstva osigurala iz nekoliko izvora - državnog i lokalnih proračuna, kredita Svjetske banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, poslovnih banaka, te posebice angažiranjem neiskorištene državne i imovine lokalnih jedinica. Posebnu pozornost članovi Vlade posvetili su mogućnostima novog zapošljavanja u malom gospodarstvu. I zakonski prijedlog o poticanju razvoja malog gospodarstva za to predviđa poticajne mjere - poduzetnici bi mogli dobiti potporu u iznosu do 15 tisuća kuna za svakog novozaposlenog radnika. Vrlo brzo vidjet će se da li će se ovaj program Vlade i ostvariti, kazao je premijer Ivica Račan. No, upozorio je da će se u njegovoj provedbi otkriti i prava struktura problema nezaposlenosti, te nemogućnost da se adekvatnim profilima pokriju potrebe. Zato, rekao je, trebat će postaviti i neka druga pitanja, primjerice ono o obrazovanju. Potpredsjednik Slavko Linić ističe kako je na Vladi da se uključi u razvoj malog gospodarstva, da preuzme dio rizika, da stvori klimu i mogućnost da ljudi u sebi prepoznaju poduzetnike. Linić i zamjenik premijera Goran Granić posebno naglašavaju značaj velikih tvrtki i sustava za razvoj malog gospodarstva i nužnost njihova međusobna povezivanja. Vlada se posljednjih 15 mjeseci bavila velikim sustavima, a ova sjednica znači početak napora kako nezaposlene sa zavoda usmjeriti prema malom i srednjem poduzetništvu i njihovu vezivanju sa konsolidiranim velikim sustavima, kazao je Linić. Uz zakonski prijedlog o razvoju malog gospodarstva Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o obrtu kojim bi se pojednostavnilo otvaranje obrta i omogućilo sezonsko obavljanje obrta do 6 mjeseci u godini. Saboru su upućene i izmjene Zakona o zadrugama kojim bi on postao krovni zakon za sve zadruge, bez obzira na njihovu djelatnost. Izmjene bi trebale pridonijeti i razvoju zadrugarstva koje posljednjih godina stagnira. Tematsku sjednicu o malom i srednjem poduzetništvu Vlada je održala u Samoboru, gradu u kojem se, kaže Račan, malo poduzetništvo dobro osjeća. Račan se nada da će primjeri Samobora i još nekih gradova "vrlo brzo inficirati čitavu Hrvatsku". Ta bi infekcija bila vrlo poželjna", poručio je. 10. OVIH DANA ODLUKA O REBALANSU PRORAČUNA Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izjavio je u četvrtak da će se ovih dana donijeti odluka o eventualnom rebalansu državnog proračuna. Kuštrak je najavio da će do početka srpnja doći do tehničkog rebalansa, jer će se zbog decentralizacije države dio proračunskih sredstava "spustiti" lokalnim jedinicama. Uz to, od 1. srpnja mirovine će se isplaćivati s jedinstvenog računa Državne riznice, što znači da će u prihodnu stranu proračuna ući i doprinosi za mirovinsko osiguranje. No, kaže Kuštrak, tek bi umanjenje prihoda od privatizacije značilo pravi rebalans. Ti se prihodi (u proračunu planirani u iznosu 8,5 milijardi kuna) ne ostvaruju kako je planirano, kazao je Kuštrak, napomenuvši kako je Ministarstvo financija o tome početkom tjedna izvijestilo Vladu i šefove stranaka petorke. Glavnina prihoda od privatizacije planirana je od druge faze privatizacije Hrvatskog telekoma, a "pregovori s Deutsche Telekomom još nisu završili i teško je reći da li će se, kada, i u kolikom iznosu taj prihod ostvariti", izjavio je Kuštrak. Stoga će se, kaže, ili morati predložiti smanjenje proračunskih prihoda od privatizacije ili će se to morati pokriti novim zaduživanjem. Uz to, dodaje Kuštrak, trebat će se vidjeti i rashodna strana proračuna. Potrošnja u Hrvatskoj definitivno će se morati smanjivati i to je jedini način za uravnoteženje proračuna, izjavio je novinarima zamjenik ministra financija po završetku Vladine tematske sjednice o malom i srednjem poduzetništvu, održane danas u Samoboru. 11. DAB OBJAVIO POČETAK PRIVATIZACIJE DUBROVAČKE I CROATIA BANKE Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) objavila je početak privatizacije Dubrovačke i Croatia banke, pozvavši zainteresirane investitore da do 23. lipnja iskažu svoj interes za te banke. Kao 100-postotni vlasnik obiju banaka, DAB je oglasio prodaju 75 posto svog vlasništva umanjenog za dvije dionice i to putem prodaje dionica ili putem povećanja temeljnog kapitala. U objavi privatizacije stoji kako "DAB namjerava privatizirati Banke putem prodaje jednom ili više strateških investitora iz reda kvalificiranih međunarodnih financijskih institucija", a kao isključivi financijski savjetnici u tom procesu odabrane su kuće CAIB i Deloitte & Touche. U prospektu banaka potencijalnim kupcima, za Dubrovačku banku stoji kako je to sedma banka po veličini u Hrvatskoj i kontrolira 2,9 posto tržišta prema veličini ukupne aktive. Banka je dominantna na području južnog Jadrana, kaže se, a na dan 31. prosinca 2000. ukupni temeljni kapital Banke iznosio je 112 milijuna kuna, dok je ukupna aktiva iznosila 3,244 milijuna kuna. Croatia banka, prema istim podacima, kontrolira 1,2 posto tržišta prema veličini ukupne aktive, a strategija joj je fokusiranje na mala i srednja poduzeća. Na zadnji dan prošle godine temeljni kapital te banke iznosio je 123 milijuna kuna, dok je ukupna aktiva iznosila 1,288 milijuna kuna. 12. HNB O GOSPODARSKIM KRETANJIMA U PRVOM TROMJESEČJU 2001. Iako još nisu dostupni potpuni podaci za prvo tromjesečje 2001., čini se da je gospodarski rast i dalje zadovoljavajući, ali on još uvijek nije dovoljno snažan da smanji nezaposlenost, ocjenjuje Hrvatska narodna banka u svojoj novoj publikaciji, Tromjesečnom biltenu. Iz HNB-a navode da je usprkos tome što je gospodarski rast u posljednjem tromjesečju 2000. bio donekle usporen, godišnji rast realnog BDP-a od 3,7 posto jasno naznačio završetak recesije, koja je započela krajem 1998. i trajala tijekom 1999. Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje povećan je za 5,5 posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2000., dok se obujam prerađivačke industrije stvarno povećao za 7,8 posto. U usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine, promet u trgovini realno je porastao oko 9,8 posto, a u trgovini na malo zabilježen je realni porast prometa od 16,5 posto. U prvom je tromjesečju zadržana i visoka razina potrošnje, što je vidljivo iz naglog rasta uvoza. Unatoč porastu uvoza, najnoviji podaci platne bilance, koji se odnose na posljednje tromjesečje 2000., kažu u HNB-u, uvelike ohrabruju. Ukupan defecit tekućeg računa sveo se na 2,8 posto BDP-a što je najniža razina od 1995. Takav neočekivano nizak deficit uzrokovan je visokim prihodima od usluga, uglavnom turizma, kao i visokim priljevima na računima tekućih transfera. Platna će bilanca vjerojatno ostati u okvirima koje je Vlada zacrtala gospodarskim planom i koji su sadržani u sporazumu o stand-by aranžmanu, sklopljenim s MMF-om. Gospodarski rast još uvijek nije dovoljno snažan da smanji nezaposlenost, mišljenje je i HNB-a. Intenzivno restrkturiranje gospodarstva dovelo je do ukidanja mnogih radnih mjesta, ali i do stvaranja novih. Tijekom prvog tromjesečja u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 69.000 nezaposlenih, zaposleno je 31.000 nezaposlenih iz evidenicje, dok se radna snaga smanjila za još 27.000 ljudi. Povećana je nezaposlenost uobičajena u prvom tromjesečju iz sezonskih razloga, te se zaista i počela smanjivati u ožujku, čim su se pojavili pojačani zahtjevi za radnom snagom zbog proljetne i ljetne sezone. Inflacija je u prvom tromjesečju bila umjerena, uz porast cijena na malo od samo 0,7 posto. Međugodišnja stopa inflacije snizila se s 7,4 posto u prosincu na 6 posto u ožujku. Sudeći po ovom sniženju, djelomično uzrokovanom učincima bazne godine, pojačana potražnja ne utječe u većoj mjeri na cijene. Ipak, kretanja u travnju pokazala su da je ponuda još uvijek izbor nestabilnosti jer su povećanja cijene nafte uzrokovala mjesečni porast cijena na malo od 1,4 posto. Temeljna se inflacija, koja isključuje utjecaj administrativnih cijena i sezonskih proizvoda, zadržala na razini od 4,5 posto rijekom prvog tomjesečja. Činjenica da je temeljna inflacija još uvijek znatno niža od stvarne, upozorava na to da su mnogi čimbenici koji su uzrokovali inflaciju posljednjih mjeseci jednokratni ili privremeni (povećanja poreza, povećanja cijena nafte) te da se vjerojatno neće uvriježiti, kažu u HNB-u. Plaće su rasle umjereno. Vlada planira smanjenje mase plaća u javnom sektoru, što će se provesti do kraja drugog tromjesečja, čime se nagovještava daljnje ograničenje plaća. Pored toga, snažan rast produktivnosti u industriji pokazuje ograničene troškovne pritiske. Kretanja tečaja također su potvrdila da se predviđanja vezana uz inflaciju neće pogoršati. Kuna je u siječnju i veljači umjereno deprecirala, dok je u ožujku počela znatnije aprecirati. Do sredine svibnja aprecirala je 3,26 posto u odnosu na euro. Iako su takva kretanja tijekom godine uobičajena, trenutak i jačanja aprecijacije bili su donekle neuobičajeni. Čini se da je uzrok aprecijacije potražnja za kunama, povećana zbog porasta kunskih kredita, kao i primjene portfelja koje su poslovne banke provele očekujući dobru turističku sezonu. Aprecijacija kune može samo pridonijeti smanjenju inflacije i smiriti inflatorna očekivanja. Usprkos tomu, Hrvatska narodna banka nastoji spriječiti jake oscilacije tečaja, poduzimajući mjere za suzbijanje trenda aprecijacije. Na četiri devizne aukcije u travnju i svibnju od banaka je otkupljeno 216 milijuna eura. Uvedene su i promjene u obveznoj pričuvi. Osnovica za obračun obvezne pričuve proširena je za primljene devizne kredite, a ukupna stopa snižena s 23,5 posto na 22 posto. Te će se promjene početi primjenjivati u lipnju i srpnju. Na ovaj će način HNB osloboditi kune i do neke mjere smanjiti devizne pričuve banaka. Time će se ponešto ublažiti aprecijacijski pritisak i osigurati likvidnost potrebna za turističku sezonu. Ove nove mjere uklanjaju i skriveni poticaj zaduživanju u inozemstvu, koji je bio sadržan u sustavu obvezne pričuve. Monetarna kretanja ukazuju na nastavak visokog rasta monetarnih agregata uz obnavljanje kreditne aktivnosti banaka. Realna stopa rasta desezoniranog agregata M1 dostigla je 27,9 posto na kraju prvog tromjesečja, dok je novačna masa rasla izuzetno brzo. Devizni depoziti nastavljaju ubrzano rasti po stopi od 1,5 posto mjesečno. Kunski depoziti rasli su u prvom tromjesečju još i brže, tako da se njihov udio o ukupnim depozitima nešto povećao. Kreditna aktivnost banaka povećavala se u prvom tromjesečju uz stopu od 2 posto mjesečno, čime je nagoviješten kraj "kreditne restrikcije" koja je bila karakteristična za kreditno tržište od bankarske krize iz 1998. i 1999. Kamatne su se stope tijekom prvog tromjesečja nastavile snižavati, obujam međubankovnog trgovanja se smanjio, a stope donekle snizile. Snizile su se i pasivne i aktivne kamatne stope, kao i razlike između stopa na kredite i depozite, zaključuje se u pregledu kretanja u prvom tromjesečju 2001. koji je izradila HNB. 13. SUSRET REGIONALNIH RAZVOJNIH BANAKA ZA FINANCIRANJE IZVOZA Financiranje izvoza i osiguranje investicija u regiji od političkih i komercijalnih rizika, bile su teme u utorak održanog susreta regionalnih razvojnih banaka zemalja jugoistočne Europe u Zagrebu. Susret regionalnih razvojnih banaka za financiranje izvoza i osiguranje od političkih i komercijalnih rizika zajednički su organizirali Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Pakt stabilnosti i OECD. Uz predstavnike razvojnih banaka, u radu skupa sudjeluju i predstavnici vladinih agencija, financijskih institucija, među kojima su i predstavnici Europske komisije, UN/ECE-a, Svjetske banke, EBRD-a, Razvojne banke Vijeća Europe. Skup je pozdravio i posebni koordinator za Pakt o stabilnosti za zemlje jugoistočne Europe Bodo Hombach, koji je ocijenio da su gospodarstva zemalja regije u posljednje dvije godine značajno napredovala. Naglasio je važnost skupa i značaj financiranje izvoza i osiguranja političkih i komercijalnih rizika za zemlje regije kako bi mogle iskoristiti prednosti liberalizacije trgovine i novih izvoznih mogućnosti na europskom tržištu. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglašava važnost suradnje zemalja regije posebice na pitanjima jačanja institucija za financiranje izvoza. S obzirom na još uvijek prisutnu političku nestabilnost u regiji, ističe da je za gospodarstvo vrlo važno i osiguranje od političkih i komercijalnih rizika. Iskustvo je europskih zemalja da u tome zajednički surađuju i država i osiguravajuća društva, kazao je. Objasnio je da je razlog tome želja da se što manje optereti izvozno gospodarstvo jer osiguranje uvijek znači i dosta visoke police. "To je otprilike i sustav na kojem će Vlada, putem HBOR-a, moći pomoći odnose između komercijalnih interesa, ali i nužne potpore koju kroz proračun mora dati izvoznicima", rekao je Linić. Pritom je najavio zaokret u proračunskoj potpori koja više ne bi bila okrenuta pojedinačnim tvrtkama, financiranju njihovih gubitaka ili konsolidacija, već programski usmjerena financiranju kamata kako bi one bile konkurentne onima u europskim i trećim zemljama, te osiguranje određenih regresa za visoke stope osiguranja od pojedinih političkih i komercijalnih rizika. Izjednačavanje uvjeta za domaće gospodarske subjekte s uvjetima u europskim i trećim zemljama bit će osnova izdataka i ulaganja iz proračuna u gospodarstvo, istaknuo je Linić. Razvoja pojedinih zemalja jugoistočne Europe i regije u cjelini nema bez povećanja stranih investicija i izvoza, kako između samih zemalja regije, tako i s drugim zemljama, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev prenoseći najvažnije zaključke sastanka razvojnih banaka jugoistočne Europe za financiranje izvoza i osiguranje od komercijalnog i političkog rizika. Direktor u OECD-u Declan Murphy ističe da poticaji razvoju trebaju doći iz same regije, a ne čekati da to učine međunarodne financijske institucije. Ocjenjuje da je dobar primjer za to Hrvatska koja je preuzela vodeću ulogu u regiji na nekoliko područja - bankarstvu, bilateralnim sporazumima o ulaganjima i poticanju ulaganja. "To je dobar signal kako se može i treba razvijati ulaganje i trgovina u regiji", kazao je. Direktor II. Radnog stola Pakta o stabilnosti Didier Fau ističe da Hrvatska uz ostvarenje svog prioriteta, približavanje EU preko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ima važnu i pozitivnu ulogu u stvaranju dobrosusjedskih odnosa u regiji. Pakt o stabilnosti će i dalje podupirati Hrvatsku, inicijative za regionalnom suradnjom i jačanjem tijela iz pojedinih zemalja regije, kaže Fau. 14. ZAGREBAČKA BANKA: MILIJUN KUNA ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I OKOLIŠA Zagrebačka banka (ZABA) donirala je u ponedjeljak s ukupno milijun kuna 35 projekata na području zaštite zdravlja, te 37 projekata sa područja zaštite okoliša, koji su odabrani kao najbolji od pristiglih ponuda na javni natječaj za dodjelu donacija ZABA-e u ovoj godini. Zagrebačka banka raspisala je početkom ožujka ove godine natječaj za dodjelu donacija u šest kategorija - zaštita okoliša, zaštita zdravlja, umjetnost, kulturna baština, djeca i mladi te sport, a danas su u sjedištu Zagrebačke banke uručene donacije za projekte u kategorijama zaštite zdravlja i zaštite okoliša. U kategoriji zaštite zdravlja, banka je zaprimila ukupno 154 prijave za donacije, a stručna je komisija odabrala 35 projekata za koje je izdvojeno ukupno 490 tisuća kuna. Najveće pojedinačne donacije u toj su kategoriji dobili Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Klinička bolnica Split, te Opća bolnica 'Dr. Josip Benčević' iz Slavonskog broda po 30 tisuća kuna, udruga 'Bedem ljubavi - 1991' dobila je 29 tisuća kuna, dok je Klinička bolnica 'Sestre milosrdnice' iz Zagreba dobila 24 tisuće kuna. U kategoriji zaštite okoliša Zagrebačka banka je na ovogodišnji natječaj primila ukupno 137 prijava, od kojih je odabrano njih 37 s ukupnim iznosom donacije od 488 tisuća kuna. U toj su kategoriji najveće pojedinačne iznose dobili splitska Udruga za očuvanje biološke raznolikosti 'Falco' - 50 tisuća kuna, zatim Udruga 'Romi za Rome Hrvatske' 30 tisuća kuna, Slavonsko-baranjsko društvo za zaštitu životinja dobilo je 26 tisuća kuna, za Agronomski fakultet u Zagrebu donirano je 25 tisuća kuna, dok je Dječji vrtić Rijeka dobio 24 tisuća kuna. Kako su istaknuli iz Zagrebačke banke uoči dodjele donacija, ta je banka tijekom dvije godine primila 4200 prijava za donacije, a banka je dala potporu za 331 projekt u ukupnom iznosu od 6,5 milijuna kuna. 15. PBZ DODIJELILA 1115 'NJAVRINIH' KREDITA, U VRIJEDNOSTI 252,8 MILIJUNA KUNA Privredna banka Zagreb (PBZ) do sada je odobrila 1.115 kredita za rješavanje stambenih problema mladih obitelji ('Njavrini krediti'), u ukupnoj vrijednosti 252,8 milijuna kuna, od ukupno za tu namjenu predviđenih 350 milijuna kuna. Iz PBZ-a ističu da je tih 350 milijuna kuna ugovorena svota između HBOR-a i PBZ-a, namijenjena za kreditiranje stanogradnje mladih obitelji koje su sudjelovale na natječaju zaključno s 15. rujnom 1998. Od formiranja redoslijedna lista je do danas ažurirana četiri puta - krajem kolovoza 1999, krajem veljače 2000, krajem srpnja 2000. i 28. veljače 2001. Kod svakog pomicanja tražitelja kredita na rang listi, napominju iz PBZ-a, svi su tražitelji bili pravodobno informirani o mogućnosti korištenja rezerviranih Bančinih sredstava za ovu namjenu. PBZ u priopćenju ujedno iznosi i da se "često događa da se tražitelji kredita ne odazivaju na podnošenje zahtjeva i nakon uzastopnih poziva". Novo ažuriranje liste uslijedit će 31. srpnja ove godine, a svi tražitelji koji imaju pravo na stambeni kredit iz tih sredstava Banke, ne podesu li do tada zahtjev i traženu prateću dokumentaciju, "bit će izbrisani s liste, a njihova mjesta će se popuniti s niže rangiranim tražiteljima kredita koji do sada nisu imali pravo na realizaciju stambenog kredita uz potporu države". Zaključno iz PBZ-a napominju da oni nisu u mogućnosti samostalno pomicati redoslijed, prije službenog formiranja liste i bez suglasnoti HBOR-a. 16. PODRAVSKA BANKA UVODI INTERNET POSLOVANJE Podravska banka d.d. od idućeg će mjeseca uvesti aktivno Internet poslovanje, a korisnici te banke uskoro će i putem SMS poruka na mobilnim telefonima moći primati obavijesti o transakcijama. Najavio je to prošloga petka izvršni direktor Podravske banke Moreno Marson, prigodom prezentacije proizvoda i usluga te banke poduzetnicima, obrtnicima i građanima. "Intenzivno radimo na drugačijem pristupu klijentima, što nam je temeljna strategija. Na taj način želimo i opravdati prije tri godine dobiven certifikat ISO 9001", kazao je Marson te dodao kako Banka radi na stalnom obučavanju čelnih ljudi, optimalizaciji računarskog sustava i osposobljavanju mladih, visokostručnih kadrova. Prilikom predstavljanja proizvoda i usluga, najavljeno i otvaranje novih poslovnica Banke. Naime, u veljači je otvorena druga poslovnica u Zagrebu, nedavno je jedna otvorena i u Rijeci, a u srpnju bi trebala biti otvorena i poslovnica u Splitu, dok za kraj rujna u Podravskoj banci planiraju otvaranje poslovnica u Zadru i Dubrovniku. 17. PLIVA KUPILA NJEMAČKU KOMPANIJU AWD.PFARMA Pliva Pharma Holding, društvo kćer farmaceutske kompanije Pliva, kupila je dvije njemačke farmaceutske tvrtke - AWD.pharma GmbH& Co.KG i AWD.pharma Beteiligungs-GmbH (zajednički naziv AWD) koje su povezana društva ASTA Medice AG iz Dresdena, objavili su sa Zagrebačke burze. Vrijednost transakcije je 50 milijuna eura, a procjenjuje se da je to najveća akvizicija koju je u zapadnoj Europi ostvarila neka farmaceutska kompanija iz srednje i istočne Europe. Od akvizicije AWD-a Pliva očekuje brojne strateške i financijske prednosti poput direktnog pristupa njemačkom tržištu kao najvećem farmaceutskom tržištu u Europi, pristup uspostavljenom proizvodnom portfelju i prodajnoj mreži, iskusnom prodajnom timu i novim proizvodima u razvoju za buduću prodaju. Također, ova je akvizicija osnova za plasiranje Plivinih postojećih i planiranih generičkih proizvoda na njemačko tržište, za prodaju AWD-ovih proizvoda na Plivinim tržištima te odskočna daska za ulazak Plive na druga zapadnoeuropska tržišta. Dovršetak akvizicije uvjetovan je odobrenjem transakcije od strane njemačkog Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja, a ovisno o primitku odobrenja kupnje od tog ureda, očekuje se da će transakcija biti dovršena u roku od mjesec dana. U tekućoj godini koja završava 31. prosinca, zbog očekivanih izvanrednih troškova restrukturiranja AWD-a u iznosu od 80 milijuna kuna, Pliva očekuje da će ova akvizicija smanjiti dobit po dionici za otprilike pet kuna. Međutim, nakon tog razdoblja, očekuje se da će kupnja AWD-a, doprinijeti povećanju Plivine dobiti po dionici zahvaljujući racionalizaciji portfelja, sinergijama kompanija i programima uštede troškova, kao i uvođenju novih proizvoda. AWD je farmaceutska kompanija sa sjedištem u Dresdenu koja je usmjerena prvenstveno na razvoj, proizvodnju, marketing i distribuciju generika u Njemačkoj te na određenim tržištima u srednjoj i istočnoj Europi. Prošle je godine ta tvrtka ostvarila prihode i dobit prije poreza u iznosu od 115,8 milijuna eura, odnosno 90 milijuna eura, te je sa 1. siječnjem ove godine imala neto imovinu u iznosu od 40,5 milijuna eura. Razvijeni proizvodni program AWD-a uglavnom je usmjeren na kardiovaskularno i terapeutsko područje centralnog živčanog sustava. 18. PODRAVKA KUPILA VLASTITE DIONICE ZA 15 MILIJUNA KUNA Podravka d.d. kupila je jučer na Zagrebačkoj burzi 85.804 dionice vlastite kompanije, za otprilike 15 milijuna kuna, po prosječnoj cijeni za dionicu od 174,82 kune, potvrđeno je iz Podravke. Sama je transakcija obavljena potpuno legalno, temeljem odluke Nadzornog odbora Podravke, koji je još prošle godine odlučio kupiti trezorske dionice tvrtke u visini do pet posto od temeljnog kapitala tvrtke. Pojasnio je direktor službe za eksterno komuniciranje u Podravci Saša Blažeković, napominjući kako su te dionice namijenjene ESOP programu, odnosno uključivanju zaposlenika Podravke u vlasničku strukturu tvrtke. Nakon jučer obavljene transakcije na Zagrebačkoj burzi, po nekim informacijama, pojedini su se brokeri obratili Komisiji za vrijednosne papire u ime svojih nalogodavaca, jer nisu mogli, kažu, prodati ponuđene dionice Podravke. Upitani o toj transakciji, iz Komisije za vrijednosne papire ističu kako je pri kupoprodaji velikih paketa dionica neke tvrtke u jednom komadu (block trade), uobičajeno da se kupac i prodavatelj dionica i mimo burze dogovore o cijeni. Ta je cijena u pravilu niža od trenutačne tržišne cijene na burzi, jer se radi o velikoj količini dionica u jednoj transakciji. To je pak uobičajena praksa u svijetu, a takva se transakcija mogla obaviti i izvan burzovnog trgovanja, rekao je Ivo Šulenta, zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire. 19. HSŠ OSTVARILA 526 TISUĆA KUNA DOBITI Hrvatska stambena štedionica (HSŠ) prošlu je poslovnu godinu završila s dobiti od 526 tisuća kuna koja će biti raspoređena u rezerve, odlučeno je u četvrtak na održanoj Glavnoj skupštini. Depoziti stambenih štediša povećani su sa 4,2 na 17,8 milijuna kuna ili za 4,2 puta. Bilanca stambene štedionice povećana je sa 27,9 milijuna na 43,4 milijuna kuna ili za 55 posto u odnosu na 1999. godinu. Na Skupštini su izabrana i tri nova člana nadzornog odbora koje su predložile Erste&Steiermarkische banka, Dalmatinska i Sisačka banka, a za ovu godinu posao revizije povjeren je revizorskoj tvrtki KPMG Croatia. Kao prioritetan zadatak u ovoj godini na Skupštini je istaknuto rješavanje pitanja budućeg većinskog vlasnika HSŠ, zbog značajnijih promjena koje su se o tom pitanju dogodile među postojećim dioničarima. 20. ISTRAŽIVANJA - INSTITUCIONALNIM MJERAMA PROTIV NELIKVIDNOSTI Razmjeri nelikvidnosti u Hrvatskoj ne izlaze izvan okvira koji se mogu susresti u zemljama EU, a taj se problem mora rješavati promjenama u institucionalnom okružju, zaključci su koje iznose Velimir Šonje, Michael Faulend i Vedran Šošić u istraživanju "Nelikvidnost: razotkrivanje tajni" koje je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB). Autori kao osnovni problem s kojim su se uhvatili u koštac ističu problem mjerenja nelikvidnosti. U svom radu dokazuju, naime, da "tradicionalna" mjera - nepodmireni nalozi za plaćanje evidentirani kod Zavoda za platni promet (ZAP) - nije mjera nelikvidnosti već mjera insolventnosti. Šonje, Faulend i Šošić upozoravaju također na problem pogrešnih definicija pojmova, te posebice na pogrešku poistovjećivanja nepodmirenih obveza koje su stigle na naplatu i bit će podmirene sa zakašnjenjem, te nepodmirenih obveze koje su stigle na naplatu, ali nikada neće biti plaćene. "Nelikvidnost je u biti samo segment koji se odnosi na nepodmirene obveze koje su dospjele na naplatu, ali će biti plaćene sa zakašnjenjem. Drugim riječima, odnosi se samo na zakašnjela plaćanja", preciziraju. Ističu da je "upravo dogovoreno vrijeme plaćanja fluidna granica koja razgraničava nelikvidnost o likvidnosti", te da bi za poznavanje nelikvidnosti trebalo znati koji se to iznos potraživanja naplaćuje sa zakašnjenjem i koliko je prosječno vrijeme kašnjenja. Stoga se u procjenama stvarnih razmjera nelikvidnosti ponajprije oslanjaju na rezultate ankete HNB-a, odnosno podatka o poslovanju koje su poduzeća dostavila središnjoj banci u dva navrata - u prvoj polovici 1999. i u prvoj polovici 2000. Te ankete pokazuju da je prosječno vrijeme odgode koje poduzeća daju svojim kupcima 39,5, odnosno 40,1 dan, dok je kašnjenje kupaca 61,8, odnosno 70,6 dana. Podatci prve i druge ankete također pokazuju da je vrijeme prosječne odgode dobiveno od dobavljača 39,2, odnosno 44,9 dana, a prosječno kašnjenje prema dobavljačima 58,1, odnosno 56,3 dana. U zapadnim se zemljama prosječno razdoblje odgode plaćanja koje poduzeća odobravaju za svoju robu kreće od 48 dana u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, pa do 105 dana u Francuskoj. Stoga autori zaključuju kako je očito da je razdoblje odgode plaćanja između poduzeća u Hrvatskoj relativno kratko u usporedbi s razvijenim zemljama. "Imamo odgodu 'skandinavskog' trajanja s pravnim i institucionalnim sustavom i običajima koji nisu nimalo skandinavski". To se razdoblje u Hrvatskoj produžuje, uzme li se u obzir i prosječno razdoblje kašnjenja, ali ni tada, naglašavaju autori, još ne izlazi iz intervala u kojem se kreće u razvijenim zemljama. Šonje, Gaulend i Šošić nadalje ističu da je neplaćanje dospjelih dugova važan izvor financiranja i u razvijenim zemljama. U tim se zemljama udio dospjelih potraživanja u ukupnim potraživanjima poduzeća kretao između 33 posto u Italiji i 63 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz prosječno razdoblje naplate između 18 i 48 dana nakon dospijeća. Prema anketi iz prve polovice 2000., udio dospjelih obveza u ukupnim obvezama za poduzeća u Hrvatskoj iznosio je 42 posto. Ni taj pokazatelj, zaključuju autori, ne izlazi iz intervala u kojem se kreće u drugim zemljama. Autori u svom radu iznose i svoje viđenje rješenja problema nelikvidnosti, a oštro se protive prijedlogu koji se najčešće nudi -obvezna multilateralna kompenzacija, iznoseći više razloga zbog kojih primjena te mjere ozbiljno iskrivljava ponašanje poduzeća. Šonje, Faulend i Šošić u svojim rješenjima polaze od strogog razlučivanju problema nelikvidnosti od insolventnosti. Insolventnost, koja se očituje u velikom broju (već duže vremena) blokiranih poduzeća s imovinom manjom od obveza, se ne može riješiti ukoliko ne počne djelovati pravni instrumentarij za provođenje stečajeva. Val stečajeva nad poduzećima koja su dulje od godine dana u blokadi, rezultirat će i kratkoročno nepopularnim efektima, poput povećanja nezaposlenosti. No, autori smatraju da bi očekivani pozitivni efekti koji bi proizišli iz restrukturiranja gospodarstva već u srednjem roku u potpunosti neutralizirali te kratkoročne negativne efekte. Rješenja za nelikvidnost, koja se manifestira u kašnjenju s plaćanjem prema dogovorenim rokovima, vide u izgradnji i unapređenju institucionalnih mehanizama. Pritom ponajprije ističu potrebu uspostavu financijske discipline države. U okviru toga spominju potrebu izrade programa dugoročne fiskalne politike za razdoblje od 3 godine, operativnosti državne riznice, izrade preventivnih mjera, ali i kazni za ministarstva koja utroše više sredstava od predviđenog, te potrebu temeljite izmjene politike države prema sanacijama i izdavanju jamstava. Među rješenjima je i nužnost započinjanja procesa izjednačavanja statusa države sa statusom pojedinačnog poduzeća. Pritom autori posebno ističu potrebu da se zatezna zakonska kamata (koju sada obračunava samo država na svoja potraživanja od gospodarstva, a ne i poduzetnici na potraživanja od države) mora obračunavati svim sudionicima na tržištu, pa tako i državi. Trebalo bi, predlažu, preispitati i praksu prioritetne naplate poreza i doprinosa. Šonje, Faulend i Šošić u svojim prijedlozima upozoravaju i na potrebu da sudstvo reafirmira svoju praksu i počne štititi vjerovnike. Uz sudstvo vežu i potrebu okončanja "epohe grabežljivog ponašanja", što podrazumjeva onemogućivanje pojedinih poduzetnika u osnivanju novih (povezanih) poduzeća ako već posjeduju blokirano, te potrebu ustrajanja u borbi protiv gospodarskog kriminala. 21. Statistika Cijene industrijskih proizvoda porasle 5,2 posto - Cijene industrijskih proizvoda pri hrvatskim proizvođačima u svibnju su zadržale istu razinu kao i u prethodnom mjesecu, dok su prema svibnju lani porasle 5,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema glavnim industrijskim grupacijama najviše su porasle cijene energije, 15,5 posto prema lanjskom svibnju te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,4 posto. Cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije porasle su 1,4 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,6 posto. Cijene kapitalnih proizvoda pale su 1,2 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 13,4 posto, u prerađivačkoj industriji 4,7 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 4,1 posto. U sklopu prerađivačke industrije najveći rast cijene zabilježen je u proizvodnji koksa i naftnih derivata, za 25,4 posto, u izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti, za 7,6 posto. Istodobno, najveći je pad cijene zabilježen u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 8,8 posto te u proizvodnji RTV i komunikacijskih aparata i opreme, za 7,2 posto. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima porasle je 6,4 posto prema istom razdoblju lani. Promet u trgovini na malo u travnju 4,4 posto veći - U travnju ove godine ukupan promet svih hrvatskih tvrtki kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost nominalno je bio veći nego u ožujku za 4,4 posto, a realno za 2,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano prema pretežnoj djelatnosti tvrtki, u travnju je nominalno zabilježen najveći porast prometa u maloprodaji tekstila, odjeće, obuće i proizvoda od kože, i iznosio je 10,5 posto. Promet u trgovini na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama hranom, pićima i duhanskim proizvodima porastao je za 8,4 posto, a 8,2 posto bio je veći i promet u trgovini na malo motornim gorivima i mazivima. Nasuprot tome, u maloprodaji farmaceutskih, medicinskih, kozmetičkih i toaletnih proizvoda promet je nominalno u travnju bio četiri posto manji nego u ožujku, a u trgovini na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom pao je za 2,2 posto.U odnosu na travanj 2000. godine, promet u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila bio je nominalno 16 posto, a realno 8,4 posto veći. U prvih pet mjeseci ove godine, pak, u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, rast je nominalno iznosio 16,6 posto, a realno 9,5 posto. Broj zaposlenih u travnju 1,3 milijuna - U Hrvatskoj je u travnju bilo ukupno 1,319.013 zaposlenih, što je 0,6 posto više nego u ožujku, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj zaposlenih u prvanim osobama porastao je 0,4 posto, na 1,029.665. U obrtu i slobodnim profesijama bilo je zaposleno 212.864 osoba, što je 2,5 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok je broj aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika smanjen 0,9 posto, na 76.484. Među pojedinim djelatnostima (kod pravnih osoba) najveći pad zaposlenosti u travnju prema ožujku bilježi se u financijskom posredovanju, 0,8 posto te u ribarstvu, 0,7 posto. Rast zaposlenosti u spomenutom razdoblju najveći je u hotelima i restoranima, 5,6 posto te u poljoprivredi, lovu i šumarstvu, 1,2 posto. Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao je u travnju za 1,5 posto u odnosu na ožujak pa je i stopa registrirane nezaposlenosti pala u odnosu na ožujak te iznosi 22,5 posto. Broj zaposlenih u industriji u travnju 3,9 posto manji nego lani - U travnju ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, u Hrvatskoj je broj zaposlenih u industriji smanjen za 3,9 posto, dok je njihov broj u odnosu na ožujak ove godine bio tek 0,1 posto manji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na godišnjoj je razini broj zaposlenih u travnju porastao jedino u rudarstvu i vađenju, i to za 3,8 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjen za 4,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,4 posto. Promatrano pojedinačno, za najvećih 45,8 posto u promatranom je razdoblju smanjen broj djelatnika u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme, dok je broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica pao za 32 posto. Porast broja zaposlenih zabilježen je u samo tri djelatnosti. Najveći, 4,2-postotni porast, zabilježen je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, a za 1,7 posto povećan je i broj djelatnika u proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova. U prva četiri mjeseca ove godine, u hrvatskoj je industriji bilo zaposleno 3,2 posto manje djelatnika nego u istom razdoblju 2000., pri čemu je u rudarstvu i vađenju njihov broj porastao za šest posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,1 posto, dok je u prerađivačkoj industriji smanjen za 4,3 posto. Proizvodnost rada, pak, u tom je razdoblju bila 10,6 posto veća nego lani. U prerađivačkoj je industriji porasla za čak 13,6 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za tek 0,2 posto, dok je u rudarstvu i vađenju smanjena 7,8 posto. Daljnji pad broja nezaposlenih u Hrvatskoj - Treći mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj nezaposlenih, zahvaljujući uglavnom sezonskom zapošljavanju. Krajem svibnja u Hrvatskoj su bile evidentirane 373.352 nezaposlene osobe, što je za 9.419 osoba ili 2,4 posto manje nego u mjesecu prije, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odnosu pak na isti mjesec prošle godine u ovogodišnjem je svibnju broj nezaposlenih bio veći za oko 22 tisuće osoba ili 6,4 posto. Tijekom proteklog mjeseca s evidencije Zavoda zaposlilo se nešto više od 16 tisuća osoba, što je za oko tri tisuće više nego u travnju. Istodobno, s evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga (osim zapošljavanja) brisano je 11,5 tisuća osoba. Hrvatskom zavodu sa zapošljavanje tijekom svibnja prijavilo se 18.167 novih osoba koje traže posao, dok su poslodavci prijavili potrebe za 22.361 radnikom, što je gotovo četiri tisuće više prijavljenih slobodnih radnih mjesta nego u mjesecu prije. Upravo povećanje prijavljenih potreba za radnicima, kao i podaci o rastu zaposlenosti u posljednje vrijeme upućuju na, za sada, oprezne procjene o mogućim povoljnijim kretanjima na području zapošljavanja. Aktualno smanjenje broj nezaposlenih analitičari Zavoda za sada još pripisuju sezonskim kretanjima u zapošljavanju, prije svega u turizmu. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda krajem travnja 2,5 posto veće - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima krajem travnja bile su 2,5 posto veće nego u prethodnom mjesecu, dok su prema travnju lani smanjene 0,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U rudarstvu i vađenju zalihe su smanjene 0,5 posto prema travnju, dok su u prerađivačkoj industriji zalihe gotovih proizvoda porasle 2,6 posto. Najveći je rast zaliha zabilježen kod izdavačke i tiskarske djelatnosti, 18,5 posto te u proizvodnji duhanskih proizvoda, za 14,8 posto. Istodobno, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava zalihe su smanjene 46,2 posto. Prosječno mjesečno stanje zaliha industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prošloj godini iznosilo je otprilike 70 posto prosječne mjesečne prodaje u istoj godini. Proračunski manjak u četiri mjeseca 3,6 mlrd kn - Ukupni su prihodi državnog proračuna u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 12,5 milijardi kuna, dok su rashodi bili 16,1 milijardu kuna, što je rezultiralo proračunskim deficitom od 3,6 milijardi kuna, podatci su Ministarstva financija. Prema podatcima iz mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva, taj je proračunski manjak kao i otplata domaćih i inozemnih dugova financirana s ukupno 5,5 milijardi kuna primitaka domaćeg, te 4,5 milijardi kuna primitaka stranog financiranja. U prva četiri mjeseca otplaćeno je 4,9 milijardi kuna domaćih i 1,5 milijardi kuna inozemnih dugova. Iznos od 12,5 milijardi kuna ukupnih proračunskih prihoda u prva četiri mjeseca je 25,2 posto, ili tek nešto više od četvrtine ukupno planiranih prihoda za ovu godinu (od 49,7 milijardi kuna). No, rashodna je strana proračuna sa 16,1 milijardu kuna u prva četiri mjeseca ostvarena sa čak 32,5 posto, ili s gotovo trećinom ukupno planiranih ovogodišnjih rashoda. Prema podatcima Ministarstva financija, u travnju su proračunski prihodi iznosili 3,5 milijardi kuna, odnosno bili su 14,6 posto viši nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom se bilježi međugodišnji rast većine poreznih prihoda. Više od polovice travanjskih poreznih prihoda, 1,8 milijardi kuna, prikupljeno je od PDV-a i prihodi od tog poreza za 19,8 posto su veći nego u travnju prošle godine. Od trošarina je u travnju prikupljeno 566,7 milijuna kuna, ili 25,2 posto više nego u travnju prošle godine, a tomu je najviše pridonio porast prihoda od trošarina na naftne derivate (344,8 milijuna ili 28,2 posto više nego u travnju prošle godine). Više je u travnju (154,1 milijun kuna ili 6,7 posto više) prikupljeno i od trošarina na duhanske prerađevine. No, prihod od tih trošarina u prva četiri mjeseca (od 623 milijuna kuna) za 0,9 posto je niži nego u istom razdoblju lani, pa iz Ministarstva upozoravaju "na postojanje crnog tržišta tih proizvoda te na potrebu bolje kontrole od nadležnih službi". Ukupni su rashodi državnog proračuna u travnju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 8,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći dio - 1,29 milijardi ili 33,5 posto rashoda odnosio se na tekuće transfere, uglavnom izvanproračunskim fondovima. Ti su transferi za 33,2 posto veći nego u travnju prošle godine. Gotovo isti iznos, 1,26 milijardi kuna, otišao je u travnju na plaće proračunskih korisnika. Iako je to 0,7 posto više nego u travnju prošle godine, ukupno je za četiri mjeseca za plaće otišlo 5,1 milijarda kuna, što je 2,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Hrvatski vanjskotrgovinski deficit 1,3 mlrd usd - U prva četiri mjeseca ove godine ukupni je izvoz Republike Hrvatske, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 1,42 milijarde dolara, a uvoz 2,7 milijardi, iz čega proizlazi da je vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u tom razdoblju iznosio 1,3 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 52,3 posto. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, izvoz iz Hrvatske porastao je za 1,2 posto, dok je istodobno uvoz u zemlju povećan za čak 21,9 posto. Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći dio ukupnog izvoza, odnosno 1,34 milijarde dolara ili 1,3 posto manje nego lani, ostvarila je prerađivačka industrija, dok je u odnosu na prva četiri mjeseca lani za najvećih 160,6 posto porastao izvoz u rudarstvu i vađenju (na 33 milijuna dolara). Najveći dio uvoza - 2,26 milijardi dolara, također se odnosi na prerađivačku industriju, dok je najveći postotni porast uvoza, za 84,9 posto, na 5,1 milijun dolara, zabilježen u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnih uslugama. Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pak, u promatranom je razdoblju najviše, za 160,4 milijuna dolara, iz Hrvatske izvezeno odjeće, dok je najveći uvoz - od 275,7 milijuna dolara, ostvaren cestovnih vozila. Izvoz odjeće u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao je za 4,6 posto, dok je uvoz vozila povećan za 34,3 posto. Kao i u prijašnjim razdobljima, glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske u prva četiri ovogodišnja mjeseca bile su zemlje Europske unije, u koje je izvezeno roba ukupne vrijednosti 784,5 milijuna dolara, a iz kojih je uvoz iznosio 1,5 milijardi dolara. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, izvoz u zemlje EU pao je za 4,9 posto, dok je uvoz povećan za 24,6 posto. Promatrano pojedinačno, najveći iznos uvoza i izvoza Hrvatska je ostvarila s Italijom, Njemačkom i Bosnom i Hercegovinom. Izvoz u Italiju porastao je za 1,4 posto i iznosio je 346,3 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 17,4 posto, na 438,8 milijuna dolara. Iz Njemačke je, pak, uvezeno robe 23,5 posto veće vrijednosti nego u prva četiri mjeseca 2000., odnosno za 448,3 milijuna dolara, dok je u tu zemlju izvezeno robe ukupne vrijednosti 215,5 milijuna dolara ili 2,8 posto više nego lani. Izvoz u BiH, porastao je za 11,3 posto, na 152,15 milijuna dolara, dok je uvoz povećan za 68,7 posto, na 34,06 milijuna dolara.