ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Iako još nisu dostupni potpuni podaci za prvo tromjesečje 2001., čini se da je gospodarski rast i dalje zadovoljavajući, ali on još uvijek nije dovoljno snažan da smanji nezaposlenost, ocjenjuje Hrvatska
narodna banka u svojoj novoj publikaciji, Tromjesečnom biltenu.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Iako još nisu dostupni potpuni podaci za
prvo tromjesečje 2001., čini se da je gospodarski rast i dalje
zadovoljavajući, ali on još uvijek nije dovoljno snažan da smanji
nezaposlenost, ocjenjuje Hrvatska narodna banka u svojoj novoj
publikaciji, Tromjesečnom biltenu.#L#
Iz HNB-a navode da je usprkos tome što je gospodarski rast u
posljednjem tromjesečju 2000. bio donekle usporen, godišnji rast
realnog BDP-a od 3,7 posto jasno naznačio završetak recesije, koja
je započela krajem 1998. i trajala tijekom 1999.
Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje povećan je za 5,5
posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2000., dok se obujam
prerađivačke industrije stvarno povećao za 7,8 posto. U usporedbi s
prvim tromjesečjem prošle godine, promet u trgovini realno je
porastao oko 9,8 posto, a u trgovini na malo zabilježen je realni
porast prometa od 16,5 posto. U prvom je tromjesečju zadržana i
visoka razina potrošnje, što je vidljivo iz naglog rasta uvoza.
Unatoč porastu uvoza, najnoviji podaci platne bilance, koji se
odnose na posljednje tromjesečje 2000., kažu u HNB-u, uvelike
ohrabruju. Ukupan defecit tekućeg računa sveo se na 2,8 posto BDP-a
što je najniža razina od 1995. Takav neočekivano nizak deficit
uzrokovan je visokim prihodima od usluga, uglavnom turizma, kao i
visokim priljevima na računima tekućih transfera. Platna će
bilanca vjerojatno ostati u okvirima koje je Vlada zacrtala
gospodarskim planom i koji su sadržani u sporazumu o stand-by
aranžmanu, sklopljenim s MMF-om.
Gospodarski rast još uvijek nije dovoljno snažan da smanji
nezaposlenost, mišljenje je i HNB-a. Intenzivno restrkturiranje
gospodarstva dovelo je do ukidanja mnogih radnih mjesta, ali i do
stvaranja novih. Tijekom prvog tromjesečja u evidenciju Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 69.000 nezaposlenih,
zaposleno je 31.000 nezaposlenih iz evidenicje, dok se radna snaga
smanjila za još 27.000 ljudi. Povećana je nezaposlenost uobičajena
u prvom tromjesečju iz sezonskih razloga, te se zaista i počela
smanjivati u ožujku, čim su se pojavili pojačani zahtjevi za radnom
snagom zbog proljetne i ljetne sezone.
Inflacija je u prvom tromjesečju bila umjerena, uz porast cijena na
malo od samo 0,7 posto. Međugodišnja stopa inflacije snizila se s
7,4 posto u prosincu na 6 posto u ožujku. Sudeći po ovom sniženju,
djelomično uzrokovanom učincima bazne godine, pojačana potražnja
ne utječe u većoj mjeri na cijene. Ipak, kretanja u travnju pokazala
su da je ponuda još uvijek izbor nestabilnosti jer su povećanja
cijene nafte uzrokovala mjesečni porast cijena na malo od 1,4
posto. Temeljna se inflacija, koja isključuje utjecaj
administrativnih cijena i sezonskih proizvoda, zadržala na razini
od 4,5 posto rijekom prvog tomjesečja. Činjenica da je temeljna
inflacija još uvijek znatno niža od stvarne, upozorava na to da su
mnogi čimbenici koji su uzrokovali inflaciju posljednjih mjeseci
jednokratni ili privremeni (povećanja poreza, povećanja cijena
nafte) te da se vjerojatno neće uvriježiti, kažu u HNB-u.
Plaće su rasle umjereno. Vlada planira smanjenje mase plaća u
javnom sektoru, što će se provesti do kraja drugog tromjesečja,
čime se nagovještava daljnje ograničenje plaća. Pored toga, snažan
rast produktivnosti u industriji pokazuje ograničene troškovne
pritiske.
Kretanja tečaja također su potvrdila da se predbiđanja vezana uz
inflaciju neće pogoršati. Kuna je u siječnju i veljači umjereno
deprecirala, dok je u ožujku počela znatnije aprecirati. Do sredine
svibnja aprecirala je 3,26 posto u odnosu na euro. Iako su takva
kretanja tijekom godine uobičajena, trenutak i jačanja
aprecijacije bili su donekle neuobičajeni. Čini se da je uzrok
aprecijacije potražnja za kunama, povećana zbog porasta kunskih
kredita, kao i primjene portfelja koje su poslovne banke provele
očekujući dobru turističku sezonu.
Aprecijacija kune može samo pridonijeti smanjenju inflacije i
smiriti inflatorna očekivanja. Usprkos tomu, Hrvatska narodna
banka nastoji spriječiti jake oscilacije tečaja, poduzimajući
mjere za suzbijanje trenda aprecijacije. Na četiri devizne aukcije
u travnju i svibnju od banaka je otkupljeno 216 milijuna eura.
Uvedene su i promjene u obveznoj pričuvi. Osnovica za obračun
obvezne pričuve proširena je za primljene devizne kredite, a ukupna
stopa snižena s 23,5 posto na 22 posto. Te će se promjene početi
primjenjivati u lipnju i srpnju. Na ovaj će način HNB osloboditi
kune i do neke mjere smanjiti devizne pričuve banaka. Time će se
ponešto ublažiti aprecijacijski pritisak i osigurati likvidnost
potrebna za turističku sezonu. Ove nove mjere uklanjaju i skriveni
poticaj zaduživanju u inozemstvu, koji je bio sadržan u sustavu
obvezne pričuve.
Monetarna kretanja ukazuju na nastavak visokog rasta monetarnih
agregata uz obnavljanje kreditne aktivnosti banaka. Realna stopa
rasta desezoniranog agregata M1 dostigla je 27,9 posto na kraju
prvog tromjesečja, dok je novačna masa rasla izuzetno brzo. Devizni
depoziti nastavljaju ubrzano rasti po stopi od 1,5 posto mjesečno.
Kunski depoziti rasli su u prvom tromjesečju još i brže, tako da se
njihov udio o ukupnim depozitima nešto povećao. Kreditna aktivnost
banaka povećavala se u prvom tromjesečju uz stopu od 2 posto
mjesečno, čime je nagoviješten kraj "kreditne restrikcije" koja je
bila karakteristična za kreditno tržište od bankarske krize iz
1998. i 1999.
Kamatne su se stope tijekom prvog tromjesečja nastavile snižavati,
obujam međubankovnog trgovanja se smanjio, a stope donekle
snizile. Snizile su se i pasivne i aktivne kamatne stope, kao i
razlike između stopa na kredite i depozite, zaključuje se u
pregledu kretanja u prvom tromjesečju 2001. koji je izradila HNB.
(Hina) pp/db db