FINANCIJSKI BILTEN BROJ 394

FINANCIJSKI BILTEN broj 394 24. do 31. svibnja 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. On-line dražba Zagrebačke burze 9. Javna dražba na VTV-u 10. Ministarstvo financija o jačanju kune i proračunu 11. Vlada o ustroju državne uprave u županijama 12. Dioničarima Zagrebačke banke 30 dem dividende po dionici 13. Agencija Fitch potvrdila kreditni rejting Zagrebačke banke 14. Neto dobit Bank Austria u 2000. 38,4 milijuna kuna 15. Vojković: Broj tvrtki u državnom portfelju manji 30 posto 16. Vukasinović o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke 17. Web stranice PBZ American Expressa za pregled stanja računa 18. Regent Europe tld. promijenio ime u Charlemagne Capital Limited 19. Statistika ???????????????????? 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 24. V. 21.500.000 21.500.000 3,19 118.900.000 0,88 25. V. 49.500.000 49.500.000 2,67 53.400.000 0,64 28. V. 28.800.000 28.000.000 2,10 25.300.000 3,06 29. V. 18.000.000 18.000.000 2,78 16.000.000 2,63 31. V. 50.000.000 50.000.000 3,22 - - Dnevni prosjek 33.560.000 33.560.000 2,79 53.400.000 1,80 Komentar: Na Tržištu novca Zagreb u prekonoćnom je trgovanju ovoga tjedna ponovno poslovanje obilježila dobra ponuda novca. Redovito je nakon podmirivanja prijavljene potražnje u ponudi ostajalo slobodnih novčanih sredstava. Višak se kretao u rasponu od 106,4 do 187 milijuna kuna. Stoga je i prosječna cijena novca u zadnjih tjedan dana pala 0,14 postotnih bodova, na 1,80 posto. I u dnevnom je trgovanju prijavljena potražnja u potpunosti podmirena, a u ponudi je redovito ostajalo i viška slobodnih novčanih sredstava. U petak je bilo ponuđeno čak 150 milijuna kuna slobodnih sredstava, dok je najniža ponuda bila u četvrtak, 65 milijuna kuna. Kamatna stopa se kretala u rasponu od 2,10 do 3,22 posto godišnje, pa je prosječna tjedna kamatna stopa bila na razini 2,79 posto ili 0,85 postotnih bodova niža nego tjedan dana ranije. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 28. do 31. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 465 470 470 209.474 Podravka 148 152 149 1.507.678 Viktor Lenac 69 70 69 13.905 Zagrebačka banka 0 1.670 1.700 1.700 12.639.926 Arenaturist 49 49 49 18.424 Atlantska plovidba 54 54 54 7.938 Croatia osiguranje-R 950 950 950 164.350 Dalekovod 67 67 67 20.100 Hotel Inter-Continental 90 90 90 9.900 Rabac ugost. i turizam 50 50 50 67.000 Istraturist 60 66 65 129.299 Jadranski naftovod 1.700 1.700 1.700 5.100 Karlovačka pivovara 520 530 530 204.470 Končar 48 49 49 18.555 Kraš 170 190,90 184,99 226.003 Privredna banka 90 92 90,99 38.267 Plava laguna 500 530 500 146.090 Riječka banka 125 125 125 18.750 Riviera 102 105 104 370.304 Slavonska banka 505,12 580 580 9.485 Sunčani Hvar 35 35 35 8.960 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 21.000 Varaždinska banka 100 100 100 4.000 Varteks 30,11 30,11 30,11 1.505 Zagrebačka banka E 1.620 1.660 1.650 702.224 DAB-O-03CA* 102,20 102,20 102,20 7.438.634 DAB-O-05CA* 103,95 104,00 104,00 6.801.693 HZZO* 103,95 103,95 103,95 105.864 30.908.906 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvareno 30,91 milijun kuna prometa, ponajviše trgovanjem redovnim dionicama Zagrebačke banke (12,64 milijuna kuna), te obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (14,23 milijuna kuna). Trgovalo se s 25 dionica, pri čemu je većina poskupila. Najviše je porasla cijena bankarskih dionica. Dionica Slavonske banke je 0,16 posto skuplja, Zagrebačke banke serije E 1,85 posto, redovna dionica ZABE-e 0,66 posto, Privredne banke 1,1 posto, dok je Varaždinske banke pala 1,94 posto. Među turističkim dionicama najviše je skočila cijena dionice Istraturista, 8,15 posto, te Arenaturista, 4,26 posto. Rivijerina je dionica ojačala 0,97 posto, dok je Plave lagune pojeftinila 4,76 posto. Poskupile su i dionice Plive, 1,27 posto, Croatia osiguranja 2,76 posto, Končara 2,08 posto, te Karlovačke pivovare 1,92 posto. Najveća je, pak, gubitnica, bila dionica Atlantske plovidbe, koja je oslabila 22,86 posto. Pala je i cijena dionice Viktora Lenca 4,17 posto, Podravke 1,97 posto i Kraša 1,62 posto. Trgovalo se i obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, pri čemu je nominalna cijena onih serije 03-CA pala 0,8 postotnih poena. Obveznice HZZO-a su ojačale 0,15 postotnih bodova od nominalne cijene. Indeks Crobex u tom je razdoblju izgubio pet bodova, pa iznosi 938,6 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 28. do 31. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Anita 1.999 2.099 1.999 28.291 Elektropromet 51 51 51 5.100 Ericsson-Tesla 129 135 135 19.950 Istraturist 65 65 65 26.000 Jadranski naftovod 1.650 1.650 1.650 3.300 Kraš 180 180 180 12.240 Sisačka banka 100 100 100 4.400 Plava laguna 509 510 510 7.130 Riviera 101 103 101 20.831 PIF Dom 23,05 23,85 23,16 701.854 PIF Expandia 28,20 29,55 28,40 503.454 PIF Pleter 15,00 15,45 15,00 37.029 PIF Slavonski 12,00 12,75 12,15 265.260 PIF Sunce 10,50 10,93 10,60 67.344 PIF Središnji nacionalni 39,62 40,01 40,00 1.194.361 PIF Velebit 31,00 32,00 32,00 543.553 RHMJ* 35,01 37,00 35,01 2.062.102 5.502.200 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica ovoga tjedna bilo 5,50 milijuna kuna prometa, od čega se najveći dio odnosi na trgovinu pravima (2,06 milijuna kuna). Trgovalo se sa 16 dionica, pri čemu je sedam dobilo, a pet izgubilo na vrijednosti. Najviše je porasla cijena dionice Anite, 19,34 posto. Poskupile su i ostale turističke dionice, tako da je ona Plave lagune skuplja 2,00 posto, a Riviere 1,00 posto. Dionice Jadranskog naftovoda su skočile 9,63 posto, Ericssona-Tesle 2,66 posto, dok su Kraša oslabile 7,69 posto. Većina dionica PIF-ova je pojeftinila. Najviše PIF-a Pleter, 6,25 posto. Slijede dionica PIF-a Dom, 2,48 posto, Expanije 2,40 posto, te Sunca 0,18 posto. Dionice Središnjeg nacionalnog fonda su ojačale 1,52 posto, a Velebita 1,26 posto. Trgovalo se i Pravima, kojim aje cijena pala 4,00 postotna poena od nominalne cijene. Indeks Vin u zadnjih je tjedan dana ojačao 3,6 boda, te iznosi 347,6. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 24. svibnja 31. svibnja Promjena u % New York/DJIA 11.122,42 10.911,94 -1,89 Tokyo/Nikkei 13.895,79 13.262,14 -4,56 London/FTSE-100 5.915,90 5.779,50 -2,30 Frankfurt/DAX 30 6.278,90 6.099,52 -2,85 Na Wall Streetu je sredinom ovoga tjedna zabilježena oštra korekcija cijena tehnoloških dionica, jer su ulagači ponovno zabrinuti lošim rezultatima poslovanja američkih korporacija, te još lošijim prognozama o njihovu poslovanju do kraja godine. Izgleda da su procjene ulagača da je to najveće svjetsko tržište već zabilježilo najniže razine cijena dionica bile netočne. Tako ohrabreni, tijekom travnja investirali su čak 19,25 milijardi američkih dolara u investicijske fondove, te tako zaustavili trend pada cijena koji je obilježio dva prethodna mjeseca. Zbog toga je indeks Dow Jones tijekom travnja skočio gotovo devet posto, a Nasdaq Composite čak 15 posto. Prodaju je sredinom ovoga tjedna potaknula vijest iz Sun Microsystemsa da neće uspjeti ostvariti do kraja godine planirani profit, zbog pada potražnje u Europi. I francuski je Alcatel najavio niže rezultate poslovanja. Nakon što je taj vodeći europski proizvođač mobitela u utorak prekinuo pregovore o kupovini američkog Lucent Technologies, najavio je da će zbog troškova restrukturiranja do kraja godine zabilježiti gubitak od čak 2,57 milijardi dolara. Ulagači se sada pribojavaju što će reći veliki proizvođači kompjutora poput Della i Compaqa. I iz američke središnje banke stiže ocjena o tom da je sada najveća prijetnja američkog gospodarstvu slabljenje njegova rasta, a ne inflacija. No, u Fedu vjeruju da će snižavanje poreznog opterećenja, kao i snižavanja kamatnih stopa ponovno potaknuti gospodarski rast, što se očekuje tek početkom iduće godine, a ne kao ranije, tijekom druge polovine godine. Svoje su procjene donekle korigirali i tržišni analitičari. Oni sada očekuju da će većina kompanija zabilježiti pad dobiti do kraja godine, zbog usporavanja gospodarske aktivnosti u SAD-u, te sličnih procesa u Europi. U drugom tromjesečju očekuju smanjenje zarada za otprilike 12,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Usporedbe radi, samo mjesec dana ranije očekivali su u tom razdoblju pad zarada od tek 6,3 posto. Indeks Dow Jones u zadnjih je tjedan dana oslabio 1,89 posto, na 10.911 bodova. I na Tokijskoj burzi je zabilježen od sredine tjedna pad cijena dionica tehnološkog sektora. Većini se tržišnih sudionika najave o oporavku poslovanja i zarada tehnoloških kompanija u drugoj polovini ove godine čini nejverojatnim. Nastavile su padati i cijene dionica bankarskog sektora, nakon što je još jedna od vodećih japanskih banaka, Daiwa Bank, objavila gubitak u prošloj poslovnoj godini od 23,47 milijardi jena, od čega se gotovo trećina odnosi na problem loše plasiranih kredita. Indeks Nikkei u tom je razdoblju pao 4,56 posto, na 13.262 boda. Na europskim je burzama također zabilježen trend kao i na američkoj. Ulagači prodaju tehnološke dionice, jer sumnjaju u mogućnost kratkoročnog oporavka njihova poslovanja, opterećenog u većini slučajevima visokim kreditnim zaduženjima nastalim u borbi za licence za treću generaciju mobilnih telefona. Većina očekuje da će europske kompanije, poput američkih, upozoriti na snižavanje zarada u drugom ovogodišnjem tromjesečju, jer se i u euro zoni bilježi usporavanje gospodarskog rasta. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je 2,30 posto, na 5.779 bodova, a Frankfurtske DAX 2,85 posto, te iznosi 6.099 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 24. svibnja 31. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,8562 0,8452 -1,28 Euro/JPY 102,63 100,73 -1,85 USD/JPY 119,87 119,18 -0,57 Na deviznim je tržištima euro ovoga tjedna testirao najnižu razinu prema američkoj i japanskoj valuti od početka godine, budući su i japanske i europske monetarne vlasti, čini se, odustale od intervencije u korist europske valute. Euro tako stoji 0,8452 dolara i 100,40 jena. Po riječima člana Vijeća Europske središnje banke Klausa Liebschera, pad tečaja eura tek je jedan od rizičnih faktora koji uzrokuje rast inflacije, te da su danas ekonomski uvjeti umnogome drugačiji nego kad je zadnji puta ECB intervenirala. Tome se pridodaje i izjava japanskog ministra financija Masajure Shiokawe da male dnevne osicilacije ne zahtijevaju odmah i intervenciju. Tržišni sudionici procijenjuju kako sad ponovno bez straha mogu prodavati eure i kupovati jene. Tečaj europske valute oslabljen i slabim ekonomskim pokazateljima euro zone. Naime, ta zona bilježi usporavanje gospodarskog rasta, kao i SAD, ali uz jednu otežavajuću okolnost, rast inflacije. To, pak, ograničava mogućnost snižavanja kamatnih stopa radi poticanja gospodarskog rasta. Među najvećim prodavateljima eura nalaze se japanski izvoznici. Američkije dolar oslabio prema jenu 0,57 posto, na 119,18 jena. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 25. svibnja do 01. lipnja 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 25. svibnja 01. lipnja u % Euro 1 7,2520 7,2734 0,29 DEM 1 3,7079 3,7188 0,29 USD 1 8,4384 8,5741 1,60 GBP 1 11,9512 12,1589 1,73 JPY 100 7,0442 7,2064 2,30 ATS 1 0,5270 0,5285 0,28 ITL 100 0,3745 0,3756 0,29 CHF 1 4,7557 4,7820 0,55 SIT 100 3,3385 3,3461 0,22 Na tečajnici HNB-a ovoga je tjedan zaustavljen sedmotjedni pad tečaja njemačke marke prema kuni, tijekom kojih je kuna aprecirala čak 5,66 posto. Tečaj marke ojačao je 0,29 posto, a rast su zabilježili i tečajevi svih ostalih inozemnih valuta. Pritom je japanski jen nastavio rasti drugi tjedan zaredom, poskupivši ukupno čak 6,77 posto. U tom je razdoblju američki dolar postao 3,14 posto skuplji, dok je britanska funa u tri tjedna ojačala 2,35 posto. Švicarski je franak također prekinuo trend slabljenja, koji je trajao šest tjedana. U zadnjih je tjedan dana poskupio 0,55 posto, a slovenski tolar 0,22 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire su ovoga tjedna otprilike 0,29 posto viši. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja bio 100 milijuna kuna, koliki je i ostvareni iznos emisije. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 331,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 20 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,337 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,80 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,320 kuna, uz kamatu od 5,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,337 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,80 posto. Udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 398,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio svega 30 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,369 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,65 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,309 kuna, uz kamatu od 6,90 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,369 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,65 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 100 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 339,7 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 50 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,674 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,581 kuna, uz kamatu od 7,10 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,674 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 6,90 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u emisiji nije bilo. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 5,139 milijardi kuna. Od toga je 494,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,652 milijarde, dok je na rok od 182 dana upisano 2,992 milijarde kuna. Slijedeća će se aukcija održati 05. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 8. On-line dražba Zagrebačke burze Od ukupno šest tvrtki u kojima država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) ima dionice ili udjele, a koje su 25. 05. bile ponuđene na on-line dražbi Zagrebačke burze, otkupljeni su udjeli u njih pet. Za 9.701 kuna prodano je 5,77 posto udjela u tvrtki Otokar Keršovani, 433 dionice našičkog Papuka prodano je za 32.475 kuna, dok je 144 dionica tvrtke Psunj iz Rešetara otkupljeno za 1.501 kunu. Paket sa šest dionica Tvornice cementa Koromačno prodano je za 1.950 kuna, a 16.731 dionica osječke Željezare plaćeno je 20.201 kunu. Bez kupca je danas ostao jedino paket od 9.025 dionica osječke tvrtke Niveta, čija je početna cijena iznosila 676.875 kuna. Rezultati dražbe: Tvrtka Količina Početna cijena Postignuta Cijena Kupac Niveta d.d. Osijek 9025 dionica 676.875,00 Otokar keršovani d.o.o. 57 % udjela 1,00 9.701,00 ILIR Papuk d.d. Našice 433 dionice 32.475,00 32.475,00 CEFB Psunj d.d. Rešetari 144 dionice 1,00 1.501,00 CEFB TC Koromačno d.d. Koromačno 6 dionica 150,00 1.950,00 INVC Željezar d.d. Osijek 16731 dionica 1,00 20.201,00 INVC UKUPNO 65.828,00 9. Javna dražba na VTV-u Na javnoj dražbi na Varaždinskom tržištu vrijednosnica u ponedjeljak i utorak prodani su udjeli u 21 dioničkih društava, pri čemu je ostvaren promet od 18,370.180 kuna. Najveći promet, odnosno 5,5 milijuna kuna, ostvaren je prodajom 6.157 dionica tvrtke Chromos tvornica grafičkih boja iz Samobora, i to po cijeni od 900 kuna, što je bila i njihova početna cijena. Po cijeni od 148 kuna, 97,33 posto višoj od početne, koja je iznosila 75 kuna, prodano je 33.393 dionica Energoremonta iz Karlovca te je ostvareno 4,94 milijuna kuna prometa, dok je prodajom 29.683 dionica tvrtke Sardina iz Postira, po 68 kuna, ostvareno 2,02 milijuna kuna prometa. Njihova zaključna cijena bila je 36 posto viša od početne, odnosno od 50 kuna. Prodajom 19.343 dionica tvrtke Bor iz Novog Marofa, po početnoj cijeni od 75 kuna, pak, ostvareno je 1,45 milijuna kuna prometa. Iako je značajan interes iskazan za udio u društvu Solarne ćelije d.o.o. iz Splita, tijekom procesa dražbovanja došlo je pogreške od strane brokerske kuće. Transakcija udjelom društva Solarne ćelije poništena je sukladno Pravilniku o uvjetima za uvrštenje Prava u Kotaciju Prava te zamjenu Prava za dionice u Dražbovnom sustavu. Udio u društvu Solarne ćelije bit će ponuđen na prodaju na idućoj dražbi. Rezultati dražbe: Društvo d.d. Brokerska kuća kupca d.o.o Počet. cije. kn Zaključ. cije. kn Promjena % Količina Promet Adriatiko d.d. Cres Vrijednosnice Osijek 100,00 108,00 8,00 579 62.532 Aipk-trgovina d.d. Zagreb Auctor 75,00 75,00 0,00 349 26.175 Buje-export d.d. Buje Dalbank vrijednosnice 175,00 273,00 56,00 1.573 429.429 Boja d.d. Našice Hita-vrijednosnice 75,00 90,00 20,00 1.046 94.140 Bor d.d. Novi Marof ZB brokeri 75,00 75,00 0,00 19.343 1.450.725 Chromos tv.graf.boja dd.Samobor Fintrade 900,00 900,00 0,00 6.157 5.541.300 Čilaš d.d. Sinj Ceufin brokers 100,00 124,00 24,00 3.564 441.936 Croatia-bus d.d. Garešnica ZB brokeri 50,00 70,00 40,00 225 15.750 Duhanka d.d. Trogir Ceufin brokers 100,00 100,00 0,00 629 62.900 Energoremont d.d. Karlovac Ceufin brokers 75,00 148,00 97,33 33.393 4.942.164 Franjo Kluz d.d. Omiš Faktor 30,00 42,00 40,00 7.017 294.714 Filmski centar Zapad Hita - vrijednosnice 100,00 344,00 244,00 250 86.000 Grafomerkantile d.d. Zagreb Ceufin brokers 100,00 108,00 8,00 3.131 338.148 Hlađenje d.d. Zagreb Fima-vrijednosnice 100,00 100,00 0,00 4.860 486.000 Interinžinjering d.d. Zagreb Ceufin brokers 100,00 120,00 20,00 820 98.400 Interplutex d.d. Umag ZB brokeri 100,00 100,00 0,00 16 1.600 Istracomerce d.d. Pazon Ceufin brokers 100,00 148,00 48,00 3.551 525.548 Inst.za šećernu repu d.d. Osijek Fima-vrijednosnice 50,00 50,00 0,00 3.522 176.100 Podravina d.d. Donji Miholjac ZB brokeri 625,00 625,00 0,00 1.199 749.375 Sigurnost d.d. Split ZB brokeri 100,00 200,00 100,00 2.644 528.800 Sardina d.d. Postira Fintrade 50,00 68,00 36,00 29.683 2.018.444 UKUPNO 123.551 18.370.180 10. Ministarstvo financija o jačanju kune i proračunu Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka (HNB) nastojat će mjerama fiskalne i monetarne politike sprječavati daljnji pritisak na jačanje kune, koji će, procjenjuju u Ministarstvu, i dalje biti prisutan s obzirom na vrlo visoku deviznu likvidnost. U Ministarstvo financija objašnjavaju da je aprecijacija kune normalna pojava u situaciji u kojoj je Hrvatska, te da im 'nije cilj daljnje jačanje kune jer bi to otežalo situaciju izvoznicima i turističkom gospodarstvu'. Državni se pak proračun ostvaruje u planiranim okvirima kao i proračunski deficit, a ministar financija Mato Crkvenac ističe kako 'ne dolazi u obzir rebalans proračuna u kojem bismo mi povećavali prihode, te širili mogućnosti za rashode, odnosno utvrđena veličina prihoda i rashoda za ovu godinu neće se mijenjati'. No, mogu se vjerojatno očekivati određene promjene unutar proračuna, zato što su neki izdatci (posebno za mirovine i dječje doplatke) veći od planiranih, a u Ministarstvu financija to nazivaju tehničkim usklađivanjem unutarnje strukture proračuna. Ministarstvo je računalo s određenim deficitom s obzirom da proračunu mjesečno nedostaje oko 700 milijuna kuna prihoda od privatizacije. No, ističu da je to također pod kontrolom, jer se očekuje ostvarivanje većine planiranih prihoda od privatizacije do kraja godine. Ako se to ne bi dogodilo, postoje pripremljena rješenja, kažu u Ministarstvu financija.. Za sada je teško precizirati koje bi konkretne stavke mogle biti pogođene unutarnjom preraspodjelom proračunskih sredstava. Iz resornog ministarstva poručuju da će se štediti na nekim klasičnim troškovima države, a ne bude li druge i na nekim kapitalnim zahvatima koji će se odgoditi. O osnovici za plaće u javnom sektoru i državnoj upravi još se raspravlja, istražuju se sve mogućnosti i završavaju simulacije, te osnovica u ovom trenutku nije promijenjena. Simulacije pokazuju da je s osnovicom manje problema u državnoj upravi, a više teškoća u javnim službama, gdje bi bila potrebna veća smanjenja s obzirom na utvrđene proračunske stavke, pojašnjava se iz Ministarstva financija. 11. Vlada o ustroju državne uprave u županijama. Državnu upravu u županijama uskoro bi trebala preuzeti županijska državna uprava, na čijem čelu bi bio predstojnik kojega bi, nakon javnog natječaja, imenovala Vlada, dok župan više ne bi bio državni dužnosnik i ne bi odgovarao Vladi već samo županijskoj skupštini, prijedlog je izmjena Zakona o sustavu državne uprave koje je u četvrtak utvrdila Vlada. Taj prijedlog koji se ponajprije odnosi na ustroj tijela državne uprave u županijama, Vlada je Saboru uputila po hitnom postupku. Predložena rješenja ne odnose se na Grad Zagreb za kojega će se obavljanje poslova državne uprave vrlo skoro riješiti kroz zakon o Gradu Zagrebu, najavio je Ivanišević. Gospodarski resori natjerali su Vladu da prijedlog izmjena Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vrati na koordinaciju za gospodarstvo. Prijedlog na drugačiji način uređuje pitanje spomeničke rente - ubirala bi se na prihod, a ne na dohodak, odnosno dobit, dok bi se investitorima u nove objekte uvela obveza da uplate 1 posto investicije. To je protiv kulturne baštine, ugostitelji će bježati iz stare jezgre. Tako će jezgra spasti na obično održavanje, a ne na spoj s gospodarskim djelatnostima, upozorio je potpredsjednik Slavko Linić. Vlada je dala suglasnost za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini s državama EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Taj je ugovor parafiran u veljači ove godine, a potpisat će se 21. lipnja na ministarskoj konferenciji u Vaduzu. 12. Dioničarima Zagrebačke banke 30 dem dividende po dionici Godišnja skupština Zagrebačke banke d.d. prihvatila je u poendjeljak odluku da se dio prošlogodišnje dobiti Banke, od 337,5 milijuna kuna, rasporedi za isplatu dividendi, tako da će dividenda po redovnim dionicama serije A, B i D te povlaštenim dionicama serija C i E iznositi 30 njemačkih maraka. Ostatak dobiti, od 570,9 milijuna kuna, pak, raspoređuje se u rezerve Banke. Osim toga, prihvaćena je i odluka o ukidanju povlaštenosti dionica serije E, čime i te dionice postaju redovne sa svim pravima. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković među značajnijim poslovnim potezima Banke u 2000. godini istaknuo je koncentriranje na bankarsko-financijsko poslovanje (prodaja dionica Plive i Jadranturista) te širenje na tržište Bosne i Hercegovine. Naime, ZABA je početkom 2000. stekla većinski udio u Hrvatskoj banci iz Mostara (danas Zagrebačka banka BiH), dok je krajem prošle i početkom ove godine dovršeno preuzimanje sarajevske Universal banke i dijela imovine i obveza tuzlanske Komercijalne banke. Na hrvatskom bankarskom tržištu, među strateški vrijedne poteze Luković je ubrojio pripajanje Zagrebačke banke - Pomorske banke iz Splita, preuzimanje Varaždinske banke te preuzimanje obveza prema deponentima Cibalae banke, čime je Grupa, mjereno veličinom aktive, ostvarila porast tržišnog udjela u Hrvatskoj s 29 na više od 32 posto. Govoreći o sporazumu s UniCredito Italiano i Allianzom, Luković je rekao kako je on rezultat inicijative Uprave Banke, te da se nada da će sporazum dobiti podršku HNB-a. To bi Banci donijelo, kaže Luković, podršku u razvoju u vodeću financijsku instituciju u regiji, omogućilo bi se dvama strateškim partnerima ulaganje u poslovanje u Hrvatskoj od 500 milijuna američkih dolara, a ipak bi partnerstvo omogućilo Banci da "zadrži identitet, upravu i korporativnu kulturu". Predsjednik Uprave Banke naglasio je i kako je u suradnji s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo ZABA sklopila ugovore s 13 županija i Gradom Zagrebom za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva od čega dva ugovora specifične namjene - za pripremu izvoza i poticanje inovacija. Također, ZABA je bila i Agent izdanja i Vodeći aranžer pri izdavanju obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u srpnju prošle godine te dvaju izdanja obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ove godine. Kao strateški cilj za daljnje poslovanje, Franjo Luković je naveo očuvanje i dodatno učvršćivanje pozicije u hrvatskom bankarstvu "u uvjetima sve snažnije konkurencije podržane od inozemnih banaka koje kontroliraju hrvatske banke". Također, "udružujući se da strateškim partnerima" kazao je, "povećavamo sposobnost uspješnog takmičenja na tržištima susjednih zemalja", u cilju osvajanja pozicije vodeće banke u regiji. 13. Agencija Fitch potvrdila kreditni rejting Zagrebačke banke Međunarodna rejting agencija Fitch potvrdila je ocjenu BB+ dugoročnog kreditnog rejtinga Zagrebačke banke (ZABA), a kako je ocjena kreditnog rejtinga Banke ograničena rejtingom Hrvatske, koji je također BB+, eventualni viši rejting može se očekivati nakon povišenja rejtinga države, priopćeno je iz ZABA-e. Najavu strateškog partnerstva Zagrebačke banke, UniCredita i Allianza, agencija Fitch ocjenjuje pozitivnom viješću za daljnji razvoj Banke. Naime, u Fitchu smatraju kako UniCredito, čiji je kreditni rejting AA-, a koji je stekao značajna iskustva u bankarstvu srednje i istočne Europe može biti snažna podrška daljnjem poslovanju Zagrebačke banke i to u razvoju novih proizvoda, povoljnijem zaduživanju na tržištu kapitala i smanjenju troškova. Također, u agenciji Fitch procjenjuju kako će to otvoriti i mjesto za suradnju, a time i smanjivanje troškova poslovanja, sa Splitskom bankom, koju je UniCredito preuzeo 2000. godine. 14. Neto dobit Bank Austria u 2000. 38,4 milijuna kuna Bank Austria Creditanstalt Croatia poslovnu je 2000. godinu završila s 38,4 milijuna kuna neto dobiti, što su najbolji rezultati Banke od njezinog osnutka, istaknuo je predsjednik Uprave Goran Gazivoda u ponedjeljak na konferenciji za novinare. U odnosu na 1999. godinu dobit je porasla 26 posto, a broj komitenata banke lani je povećan za 36 posto, na 16.200. Broj računa građana iznosio je 28.500, što je povećanje od 41 posto u odnosu na godinu ranije, a istodobno, porastao je i broj računa pravnih osoba, za 34 posto, na 4.800 računa. Ukupna aktiva Banke lani je iznosila 1,83 milijarde kuna, što je 38 posto više nego u 1999. godini. Uspješan trend poslovanja, kazao je Gazivoda, nastavljen je i u prva četiri ovogodišnja mjeseca. Tako je ukupna aktiva porasla za 28 posto, na 2,3 milijarde kuna. Broj komitenata porastao je 11 posto, računi građana 14 posto, a računi pravnih osoba 11 posto. Krediti komitentima u prva su četiri ovogodišnja mjeseca porasli za 34 posto, a depoziti za 31 posto. Time je iznos dobiti te stanje kredita i depozita iznad planiranog proračuna za travanj ove godine, kazao je Gazivoda. Tijekom prošle godine Banka je otvorila poslovnice u Zadru i Splitu te danas raspolaže s poslovnicama u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Za ovu godinu Gazivoda je najavio daljnje širenje poslovne mreže i to otvaranjem druge poslovnice u Zagrebu te poslovnice u Istri. Od ljeta ove godine djelovanje na hrvatskom tržištu odvijat će se pod imenom HVB Croatia, nakon spajanja Bank Austria i Hypovereisenbank. 15. Vojković: Broj tvrtki u državnom portfelju manji 30 posto Broj društava (tvrtki) u državnom portfelju smanjen je 30 posto tijekom godine dana, odnosno sa 1850, koliko ih je bilo u svibnju prošle godine, na 1297 koliko ih u državnom portfelju bilo početkom svibnja ove godine. Istaknuo je to u petak predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Hrvoje Vojković na konferenciji za novinare, naglasivši da su javnom dražbom od ponuđenih dionica 337 društava prodane dionice njih 243, čime je uprihodovano 64,6 milijuna kuna. Primjenom tri osnovna privatizacijska modela - javne dražbe, javnog prikupljanje ponuda (i besplatnom dodjelom dionica), ostvareni su znatni financijski učinci u pet mjeseci 2001. od 180 milijuna kuna. Od preostalih 1297 društava u državnom portfelju, po planu HFP-a do kraja ove godine bi treba uslijediti privatizacija njih oko 1000, kaže Vojković. Kao uspješno obavljen posao navodi privatizaciju Anite iz Vrsara, koja je temeljem jučerašnje odluke Vlade, na prijedlog HFP-a, prodana tvrtki Adria Resorts, u vlasništvu Tvornice duhana Rovinj, za 171 milijun kuna. Ta je cijena veća od nominale za oko 3 milijuna kuna, a istodobno su se obvezali na investiciju kroz dokapitalizaciju od 100 milijuna kuna. Vojković ističe da je uspjeh tim veći jer je prije pola godine banka koja je to dobila u zadaću nudila isti portfelj za 30 posto nominale, ali bez uspjeha. Na upit o odluci Vlade o sanaciji Vjesnika, predsjednik HFP-a je odgovorio da u tome Fond nije sudjelovao, nije neposredno uključen niti je konzultiran, a Vlada je, temeljem svog zaključka iz prošle godine, ta koja vodi politiku restrukturiranja Vjesnika i Slobodne Dalmacije. Natječaji za prodaju pojedinih turističkih i drugih društava će se nastaviti, a prije ljeta bi trebala biti okončana privatizacija Hotela Croatia iz Cavtata nakon objave novog natječaja. Veća privatizacija u turizmu može se očekivati nakon turističke sezone, a u izradi je i plan o restrukturianju pojedinih tvrtki, udruživanju i spajanju i sl., ističe Vojković. Za Upravni je odbor pripremljeno izvješće o radu uprava i nadzornih odbora društava u portfelju HFP-a koji će o tome raspravljati na posebnoj tematskoj sjednici, nakon čega će materijal biti proslijeđen hrvatskoj Vladi. 16. Vukasinović o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke Božidar Vukasović, štediša i, kako sam tvrdi, opunomoćenik šest tisuća hrvatskih građana koji imaju staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci, uputio je u četvrtak otvoreno pismo predsjednicima, premijerima, ministrima financija i guvernerima narodnih banaka Hrvatske i Slovenije u kojem ih kroz pet točaka podsjeća na dosadašnji tijek pokušavanja rješavanja tog problema. U Ljubljanskoj banci su (nepreneseni na hrvatske banke) ostali ulozi 138 tisuća hrvatskih građana, u ukupnom iznosu od 309 milijuna njemačkih maraka, a Vukasović navodi da štediše koje on predstavlja imaju približno 50 milijuna maraka. Smatra kako dio pregovora između Vlada dviju zemalja ne mogu biti privatni štedni ulozi građana, ali ni da Banka za međunarodna poravnanja (BIS) također nema pravo u njihovo ime pregovarati niti biti arbitar o problemu privatne štednje građana. Štedišama koji odluče da ih zastupa Vukasović nudi potpisivanje ugovora sa američkom korporacijom (kojoj nije želio otkriti ime), a koja će zajamčiti "ostvarivanje najmanje 80 posto glavnice, te polovicu od dodatnih kamata na ta sredstva". Štediše, kaže, imaju pravo na kamate kao primjerice kada su sredstva oročena na duži rok. 17. Web stranice PBZ American Expressa za pregled stanja računa PBZ American Express, članica grupacije Privredna banka Zagreb, uveo je mogućnost pregleda stanja na računu po American Express karticama putem Interneta, na web stranicama www.americanexpress.hr. Besplatna usluga pod nazivom My Account, priopćili su iz PBZ American Expressa, korisnicima AMEX kartice omogućava pregled i ispis svih nefakturiranih troškova, zadnjeg računa te pojedinačnih računa iz prethodnih razdoblja sa specifikacijom troškova i uplata. 18. Regent Europe tld. promijenio ime u Charlemagne Capital Limited Većinski vlasnik Dalmatinske i Istarske banke te Kinematografa d.d., Regent Europe od 1. lipnja mijenja ime u Charlemagne Capital Limited, objavili su iz te tvrtke. U vrijeme izdvajanja grupacije Regent Pacific Group (sada iRegent Group) u svibnju prošle godine, bilo je dogovoreno da Regent Europe promijeni ime u roku od godinu dana. Razvijajući svoje poslovanje Regent Europe se nedavno osamostalio od iRegent Group nakon otkupa udjela od 20 posto koji je iRegent Group imao u tvrtki Regent Europe. Charlemagne Capital i dalje će biti usmjeren na ulaganja širom srednje i istočne Europe, a kako je istaknula direktorica Regent Europe Margot Jacobs, promjena imena neće utjecati na strategiju tvrtke da ulaže u hrvatski financijski sektor. Regent Europe u Hrvatsku je počeo investirati prošle godine otkupljujući većinski udio u Kinematografima, Dalmatinskoj i Istarskoj banci, u kojima se, napominju, odmah pristupilo modernizaciji poslovanja i čišćenju bilanci. 20. Statistika Prosječna plaća u ožujku 3.269 kn - Sredstva isplaćena za plaće u prva su tri ovogodišnja mjeseca iznosila 9,3 milijarde kuna i bila su nominalno 12,2 posto veća od onih u istom lanjskom razdoblju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Prosječno pak isplaćena neto plaća u ožujku iznosila je 3.269 kuna nominalno je porasla 6,7 posto, a realno jedan posto prema istom lanjskom mjesecu. Najviša prosječna neto plaća u ožujku je isplaćena u financijskom posredovanju i iznosila je 4.940 kuna, a za gotovo dva i pol puta veća je od najniže isplaćene plaće u ribarstvu (2.002 kune). Prosjek neto plaće viši od republičkog prosjeka (3.269 kuna) ostvaren je u osam djelatnosti od ukupno 15; u financijskom posredovanju (51,1 posto više od republičkog prosjeka), u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju (34,1 posto više), u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (27,9 posto više), u obrazovanju (12,2 posto više), u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (10,6 posto više), u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (6,9 posto više), u rudarstvu i vađenju (4 posto više) te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima, za 1,9 posto. Ispod republičkog prosjeka i to u rasponu od 6,2 posto u prerađivačkoj industriji do čak 38,8 posto u ribarstvu, prosječna neto plaća isplaćena je u sedam djelatnosti; osim u spomenutim dvjema još i u trgovini, građevinarstvu, hotelima i restoranima, poljoprivredi i poslovanju nekretninama. Prosječnu plaću do 1.500 kuna imalo je 14,1 posto pravnih osoba, plaću od 1.500 do 3.000 kuna imalo je 60,7 posto pravnih osoba, a plaću iznad 3.000 kuna 25,2 posto pravnih osoba. Plaću višu od 5.000 kuna imalo je 4,4 posto pravnih osoba, a iznad 10.000 kuna samo 151 pravna osoba.