MONETARNA KRETANJA U PRVOM TROMJESEČJU OBILJEŽAVA RAST KREDITA

MONETARNA KRETANJA U PRVOM TROMJESEČJU OBILJEŽAVA RAST KREDITA PODUZEĆIMA Daljnje ubrzanje rasta kredita poduzećima najvažnija je značajka monetarnih kretanja u ožujku ove godine, ocjena je analitičara Hrvatske narodne banke iz najnovijeg mjesečnog Biltena. Ističe se također da devizni depoziti i nadalje rastu stabilnim, umjereno visokim stopama rasta, te su dosegnuli 50,7 milijardi kuna. Kontinuirano rastu i kunski depoziti koji su dosegnuli 9,7 milijardi kuna. Takva su kretanja, ističu analitičari središnje banke, dovela do nastavka trendnog rasta ukupnih likvidnih sredstava, koja su krajem ožujka iznosila 79,3 milijarde kuna, što odgovara godišnjem rastu od 34,1 posto. Na strani aktive, usporava se rast neto inozemne aktive, iako godišnje povećanje iznosi još vrlo visokih 49,9 posto, a ubrzava rast neto domaće aktive, posebice plasmana banaka. Po ocjeni HNB-a, te promjene u strukturi neto domaće aktive upućuju na nastavak pozitivnih kretanja, što se ponajprije odnosi na povećanje plasmana banaka privatnom sektoru i smanjenje neto potraživanja od središnje države. Plasmani banaka privatnom sektoru oporavljaju se i svakog mjeseca njihov je rast sve snažniji. Tako je mjesečna trendna stopa rasta realnih plasmana u prvom tromjesečju ove godine iznosila 2 posto (tijekom prva tri tromjesečja prošle godine bila je manja od nule, a u zadnjem tromjesečju 2000. iznosila je 1 posto). Na kraju prvog tromjesečja ove godine plasmani banaka privatnom sektoru iznosili su 64,7 milijardi kuna, što je povećanje od 6,3 posto u usporedbi s početkom godine. Po ocjeni analitičara središnje banke, posebno ohrabruje rast kredita poduzećima (godišnji rast od 7,8 posto), iako krediti stanovništvu i dalje rastu mnogo višim stopama (godišnji rast od 28,4 posto). Nakon velikog i sezonski uobičajenog povećanja u siječnju i neto potraživanja banaka od središnje države u ožujku su se vratila na razinu s početka godine. Ta su potraživanja u ožujku iznosila 11,1 milijardu kuna i to prije svega kao rezultat povrata kredita središnje države poslovnim bankama, ističe se u posljednjem Biltenu HNB-a.