ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Jugoslavensko tržište ima prilično pozitivan stav prema proizvodima iz Hrvatske, a pozitivnu ocjenu (odličan-vrlo dobar-dobar) za hrvatske proizvode daje oko 74 posto građana Jugoslavije.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Jugoslavensko tržište ima prilično
pozitivan stav prema proizvodima iz Hrvatske, a pozitivnu ocjenu
(odličan-vrlo dobar-dobar) za hrvatske proizvode daje oko 74 posto
građana Jugoslavije.#L#
Rezultat je to danas prezentiranog istraživanja koje je GfK Centra
za istraživanje tržišta proveo u travnju (u suradnji s
istraživačkom kućom SMMRI iz Beograda) za potrebe grupe hrvatskih
proizvođača i Hrvatske gospodarske komore. Istraživanje javnog
mijenja o imageu hrvatskih proizvoda u SRJ obavljeno je na
nacionalnom reprezentativnom uzorku (bez teritorija Kosova i
Metohije) od 1387 kućanstava, metodom osobnog anketiranja.
Od ukupnog broja ispitanika 34 posto ih hrvatske proizvode
ocjenjuje odličnima i vrlo dobrima, 40 posto dobrima, dok je
negativnu ocjenu (ne naročiti i loši) dalo ukupno 17 posto
ispitanika.
U pozitivnim su ocjenama nešto jače zastupljene žene, mlađe osobe,
ispitanici s visokom i višom školskom spremom te stanovništvo Crne
Gore i Vojvodine, dok negativne ocijene prevladavaju kod muškaraca
u centralnoj Srbiji te stanovništva starije dobi i nižeg
obrazovanja, istaknuo je direktor GfK Centra za istraživanje Dinko
Svetopetrić. Dodao je kako povoljno mišljenje o hrvatskim
proizvodima i proizvođačima najbolje ilustriraju tvrdnje da su
hrvatski proizvodi kvalitetni (74 posto ispitanika), imaju dobro
pakiranje (64 posto), moderni su (48 posto), bolji su od domaćih (40
posto). Istodobno dvije tvrdnje koje se značajno ističu u
negativnom smjeru pokazuju da 68 posto ispitanika hrvatske
proizvode smatra lošijim od stranih tj. zapadnih proizvoda, dok ih
48 posto drži da su preskupi.
Izrazitu želju za kupovinom hrvatskih proizvoda iskazuje šest
posto populacije, a još 37 posto se izjašnjava da će vjerojatno
trošiti hrvatske proizvode, dok gotovo još toliko (38 posto) ističe
da nema ništa protiv hrvatskih proizvoda ali ne zna da li će ih
trošiti.
U spontanom prisjećanju/poznavanju proizvoda iz Hrvatske
(navedeno ih je oko stotinjak proizvoda, marki, proizvođača) na
prvih se deset mjesta nalaze Kraš (47 posto ispitanika), Podravka
(29 posto) Gavrilović (28 posto), Cedevita (25 posto), a potom
Končar, Pliva, Franck, Saponia, Badel, TDR itd.
Rezultati su bili daleko bolji kada se ispitanike podsjetilo na
neko od proizvoda ili proizvođača iz Hrvatske.
Želja za kupnjom proizvoda iz Hrvatske (izjave uz prisjećanje)
najveća je za Vegetom (44 posto), Fax Helizimom (33 posto), Franck
kavom (32 posto), Podravka juhama (32 posto) Kraševom bajaderom (31
posto) itd.
Rezultati istraživanja, uzlazni trendovi u vanjsko-trgovinskoj
razmjeni sa SRJ, te nedavni iznimno uspješan nastup hrvatskih
tvrtki na Novosadskom poljoprivrednom sajmu, i Sajmu tehnike u
Beogradu, pokazuju koliko je to tržište značajno za Hrvatsku,
istaknuo je direktor sektora trgovine u HGK Ruđer Friganović.
U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je izvezla u SRJ robe za 40
milijuna dolara (četiri puta više nego u prva tri mjeseca 2000.),
dok je uvoz iz SRJ porastao sa četiri na 12 milijuna dolara.
(Hina) mku db