ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj se u nedjelju održavaju redovni lokalni izbori, a po anketama u medijima i na Internetu, SDP - stranka premijera Ivice Račana osvojila bi oko četvrtinu glasova birača i samostalno ili u
koaliciji pobijedila u 15-ak županija, dok bi HDZ, glavna oporbena stranka koja je na posljednjim lokalnim izborima 1997. osvojila gotovo sve županije, samostalno ili u koaliciji s "Hrvatskim blokom" pobijedila u dvije do tri županije, a po osvojenim glasovima u 11 županija bila druga.
ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj se u nedjelju održavaju
redovni lokalni izbori, a po anketama u medijima i na Internetu, SDP
- stranka premijera Ivice Račana osvojila bi oko četvrtinu glasova
birača i samostalno ili u koaliciji pobijedila u 15-ak županija,
dok bi HDZ, glavna oporbena stranka koja je na posljednjim lokalnim
izborima 1997. osvojila gotovo sve županije, samostalno ili u
koaliciji s "Hrvatskim blokom" pobijedila u dvije do tri županije,
a po osvojenim glasovima u 11 županija bila druga.#L#
Nakon SDP-a i HDZ-a, kojem je na čelu Ivo Sanader, ankete
prognoziraju da bi se ovisno o županijama za drugo, treće i četvrto
mjesto borile stranke vladajuće koalicije - HSLS Dražena Budiše,
HNS Vesne Pusić i HSS Zlatka Tomčića, dok bi LS kojemu je na čelu
Zlatko Kramarić "ispao iz igre", a IDS, iako sa znatno manje
dobivenih glasova ipak tradicionalno pobijedio u Istri.
Iako se u nedjelju bira lokalna vlast, izbori po intenzitetu
predizborne kampanje premašuju lokalni karakter, a politički
takmaci najčešće problematiziraju temeljna politička i
gospodarska pitanja države, tek onda lokalne teme.
Iz rezultata lokalnih izbora, ističu politički analitičari, moći
će se iščitati odnos građana prema vladajućoj koaliciji i potvrditi
prihvatljivost njene politike na državnoj razini.
Izbori će, međutim, pokazati i odnos snaga među strankama šestorke.
Naime, i predizborna je kampanja pokazala neslaganja među njima, pa
su kritike unutar šestorke bile snažnije, nego između članica
šestorke i oporbe.
Stranke, članice koalicije koja je pobijedila na parlamentarnim
izborima u siječnju 2000., u pravilu, na izbore izlaze samostalno,
a tek u rijetkim slučajevima međusobno koaliraju i to u pravilu
dvije do tri. Takvom je nastupu na "ruku išao" jedinstven izborni
prag od pet posto, neovisno je li riječ o jednoj stranci, koaliciji
ili nezavisnoj listi, te mogućnost postizbornog koaliranja. Prema
anketama niti jedna stranka osim HDZ-a u Ličko-senjskoj županiji
neće moći samostalno obnašati vlast, pa je za očekivati da će brojne
postizborne koalicije obilježiti lokalne izbore 2001.
Zanimanje političkih stranaka i nezavisnih kandidata za izbore
iznimno je veliko, što potvrđuje i podatak da se za vijećnička
mjesta u 21 županijskoj skupštini natječu ukupno 264 liste, od
kojih je 29 neovisnih. Do sada se uglavnom gradonačelnike,
načelnike općine i predsjednike skupština biralo iz redova stranke
koja je osvojila najviše mandata.
Sudi li se po predizbornim izjavama čelnika šestorice, oni ne dvoje
da će biračko povjerenje pripasti upravo njima, no, ankete, što su
ih za svoje potrebe naručili pojedini mediji, pokazuju da članice
koalicije imaju bitno različit rejting. Po anketama SDP bi osvojio
najviše mandata, no tko će biti po snazi druga stranka iz vladajuće
koalicije moglo bi utjecati i na najavljenu rekonstrukciju Vlade
nakon lokalnih izbora.
Kad je o gradovima riječ, u glavnom gradu, ankete daju prednost SDP-
u kojem bi pripala i Rijeka, dok će se u Splitu "mrtva utrka" voditi
između koalicije SDP-HSS-LS-HSU, HSLS-a i stranaka Hrvatskog
bloka. U Osijeku bi, po anketama, izgubio LS.
No, po anketama što su ih naručivale političke stranke, rezultati
bi bili drugačiji. Tako, je primjerice, HDZ uvjeren da je i više
nego što to pokazuju druge ankete, popravio svoj ugled među
biračima i da će pobijediti u pet do šest županija, u većini biti
izjednačen s SDP-om, a u Zagrebu osvojiti trećinu mandata.
Po nepotvrđenim informacijama neke su pak stranke, nezadovoljne
rezultatima odustale od objavljivanja anketa koje su naručile.
Internet ankete vrlo su šarolike, i po njima je teško zaključiti
koja bi stranka i gdje dobila najviše glasova. No svim je anketama
ipak zajedničko da upozoravaju na malu zainteresiranost građana za
izlazak na izbore, iako zadnjih dana podaci govore da je
zainteresiranost građana za te izbore povećana, no još je uvijek
velik broj neopredijeljenih birača.
U svakom slučaju sigurno je da će građane ovogodišnji lokalni
izbori koštati najmanje 50 milijuna kuna.
U nedjelju će oko 3,88 milijuna hrvatskih birača birati vijećnike
za 21 županijsku skupštinu, 422 općinska i 123 gradska vijeća.
(Hina) bm sšh