PARIZ, 28. svibnja (Hina) - Francuski premijer Lionel Jospin u ponedjeljak se - nakon jednogodišnjeg oklijevanja - uključio u veliku javnu raspravu u kojoj su se već izjasnili Joschka Fischr, Jacques Chirac, Gerhard Schroeder i Tony
Blair - te je pred Udruženjem stranog tiska u Francuskoj predstavio svoju viziju "budućnosti proširene Europe".
PARIZ, 28. svibnja (Hina) - Francuski premijer Lionel Jospin u
ponedjeljak se - nakon jednogodišnjeg oklijevanja - uključio u
veliku javnu raspravu u kojoj su se već izjasnili Joschka Fischr,
Jacques Chirac, Gerhard Schroeder i Tony Blair - te je pred
Udruženjem stranog tiska u Francuskoj predstavio svoju viziju
"budućnosti proširene Europe".#L#
U jednosatnom izlaganju u Studiju 104 "Maison de la Radio", pred
predstavnicima svjetskog tiska i u nazočnosti šefa francuske
diplomacije Huberta Vedrinea i ministra za europska pitanja
Pierrea Moscovicia, Jospin je ponajprije iznio svoj europski
kredo: "Europa je, prije svega, djelo duha i model društva, jedan
svjetonazor".
S opaskom da "europska ideja treba biti ukorijenjena u stvarnosti",
Jospin je artikulirao svoju viziju oko tri temeljna pitanja:
Prijeti li Europi gubitak njezina identiteta ako se proširi do
svojih zemljopisnih granica? Kako se otvoriti prema
mondijalizaciji - koja je nužnost - a da Europa ostane
prepoznatljiva po svome specifičnom višku vrijednosti? Kako
poboljšati rad europskih institucija?
"Ako se pod federacijom podrazumijeva postupno i kontrolirano
kretanje k diobi i prijenosu nadležnosti na razinu Unije, to onda
pretpostavlja 'federaciju država - nacija', po formuli koju je
skovao Jacques Delors. To je pojam koji u potpunosti prihvaćam",
kazao je francuski premijer, naglašavajući kako je Europa
originalna politička ideja koja u sebi sadrži i federativnu ideju i
zbilju europskih država-nacija".
U otvorenoj aluziji na federativni projekt, što ga je početkom
ovoga mjeseca izložio kancelar Schroeder, Jospin - koji taktički
mudro izbjegava spomenuti kancelara i projekt pripisuje vladajućoj
stranci u Njemačkoj, SPD-u - odbacuje i samu pomisao da bi europske
države - nacije mogle u budućoj Europi imati onaj status kakav
"imaju njemački laenderi ili američke federalne države".
Umjesto toga Jospin zagovara federaciju pod uvjetom da se zna što u
oblasti odlučivanja pripada federaciji, a što državama-nacijama,
sukladno, kako i sam izrijekom kaže, "načelu supsidijarnosti". U
tom cilju, umjesto velikih institucionalnih inovacija - po metodi
'ključ u ruke' - Jospin se zauzima za očuvanje bitne ravnoteže
postojećeg trokuta odlučivanja: Europska komisija, Europsko
vijeće i Europski parlament.
Jospin se suglasio i s idejom o donošenju Europskoga ustava, za koji
su se već zauzeli predsjednik Chirac i šef njemačke diplomacije
Fischer, ali se tu francuski premijer ograđuje na taj način što drži
da nije" dostatno bilo koji novi ugovor proglasiti Ustavom". U
aluziji na predsjednika Chiraca - svog vjerojatnog suparnika na
idućim predsjedničkim izborima - Jospin je, istim povodom, rekao:
"Ne može se ići naprijed u institucionalnoj arhitekturi ili
predlagati formule a da se prethodno ne promišlja politički smisao
koji se Europi želi dati"!
U svojoj viziji te europske arhitekture, Jospin kao svoj originalan
prijedlog iznosi ideju o osnutku "Kongresa" stalne Konferencije
nacionalnih parlamenata, "koji bi imao stvarnu političku ulogu",
nadzirao da zajednički organi poštuju supsidijarnost" te "svake
godine raspravljao o 'stanju Unije'". U tom kontekstu Jospin
predlaže i imenovanje predsjednika Komisije iz redova stranke koja
je osvojila najviše glasova na europskim izborima, a koji bi imao
pravo raspuštanja europarlamenta. Povrh toga, francuski se
premijer zauzeo za osnutak jedne "ekonomske vlade" za euro-zonu.
U svom govoru, Jospin nije poštedio ni Sjedinjene Države: "Spram
izazova unilateralizma, to jest zakona najjačeg ili veoma
simplicističkih gledišta, Europa treba ostati čimbenik ravnoteže u
međunarodnim odnosima. Ona ne želi biti dominantnom silom, ali
svoju moć može staviti u službu vrijednosti". Jospin je naglasio
kako je Europa "ono mjesto na planetu gdje je pravna država
ponajbolje ostvarena" i "jedina politička cjelina u kojoj ne
postoji smrtna kazna". U ovom dijelu govora, Jospin je ustrajao na
osobenim euro-vrijednostima, pozivajući Uniju da se "zajednički
sačuva od prijetnje uniformnosti i poplave kulturnih proizvoda iz
jednog jedinog izvora.
Jospinov govor nedvojbeno će ostaviti traga na aktualnu euro-
raspravu koja će biti rezimirana na prosinačkom euro-summitu u
belgijskome gradu Laekenu a konkretno vrednovanje na međuvladinoj
konferenciji o reformi euro-institucija zakazanoj za 2004. godinu,
prije otvaranja procesa proširenja Unije na zemlje Srednje i
istočne Europe.
Nakon što su Berlin i Pariz konačno otvorili svoje karte pred
izazovom "političke Europe", za očekivati je da će za summit u
Laekenu oni izaći sa zajedničkom inicijativom, obnavljajući tako
veliku tradiciju po kojoj je Europa išla naprijed tek zahvaljujući
skladnom radu njemačko-francuskog motora.
(Hina) fcet rt