FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE MONDE OD 4.5.01.SCHROEDEROV PROJEKT

FR-DE-dužnosnici-Diplomacija-Vlada-Političke stranke-Organizacije/savezi FRANCUSKA-LE MONDE OD 4.5.01.SCHROEDEROV PROJEKT FRANCUSKALE MONDE4. V. 2001.Europa, Francuska i njemački federalni program"Europsko povjerenstvo koje bi bilo temelj 'ojačanog europskog izvršnog tijela'; Vijeće ministara pretvoreno u 'Dom europskih država', u dvodomnom parlamentarnom sustavu u kojemu bi sadašnji Parlament dobio 'sve proračunske ovlasti': programu koji njemački kancelar Gerhard Schroeder želi braniti uime njemačke Socijaldemokratske stranke, predviđajući novi susret o reformi europskog sustava za 2004., jasnoća je dobra strana. On će obvezati druge, a napose Francusku, da se odredi prema njemačkoj želji da se Europa pogura u federalističkom pravcu koji je prilično nadahnut obrascem što se od 1949. uspješno provodi preko Rajne.Kancelarova inicijativa koju je pozdravila njemačka kršćanskodemokratska oporba, dolazi godinu dana nakon glasovitog govora njegova ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o obnovi Europe. Ona pokazuje da je g. Fischer bio puno manje osamljen nego što su to davali do znanja neki francuski diplomatski krugovi. Više je razloga potaknulo kancelara da ide u stopu za svojim ministrom. Na susretu na vrhu u Nici postao je svjestan da se ništa neće moći
FRANCUSKA LE MONDE 4. V. 2001. Europa, Francuska i njemački federalni program "Europsko povjerenstvo koje bi bilo temelj 'ojačanog europskog izvršnog tijela'; Vijeće ministara pretvoreno u 'Dom europskih država', u dvodomnom parlamentarnom sustavu u kojemu bi sadašnji Parlament dobio 'sve proračunske ovlasti': programu koji njemački kancelar Gerhard Schroeder želi braniti uime njemačke Socijaldemokratske stranke, predviđajući novi susret o reformi europskog sustava za 2004., jasnoća je dobra strana. On će obvezati druge, a napose Francusku, da se odredi prema njemačkoj želji da se Europa pogura u federalističkom pravcu koji je prilično nadahnut obrascem što se od 1949. uspješno provodi preko Rajne. Kancelarova inicijativa koju je pozdravila njemačka kršćanskodemokratska oporba, dolazi godinu dana nakon glasovitog govora njegova ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o obnovi Europe. Ona pokazuje da je g. Fischer bio puno manje osamljen nego što su to davali do znanja neki francuski diplomatski krugovi. Više je razloga potaknulo kancelara da ide u stopu za svojim ministrom. Na susretu na vrhu u Nici postao je svjestan da se ništa neće moći postići, osobito kada je riječ o proširenoj Europi, sve dok proces odlučivanja u Uniji ne bude djelotvoran i jasan; isto tako, Njemačka, zbog novog utjecaja koji ima nakon ujedinjenja, mora biti spremna da preuzme odgovornost, ali bi mogla izazvati strah u partnera ne bude li igra točno određena. Da ne bi povrijedio potonje, Berlin je odlučio svoj program predočiti kao prinos njemačkoj javnoj raspri. Tekst koji je 30. IV. objavila Socijaldemokratska stranka, tekst je prijedloga o Europi koji čelništvo SPD-a predvođeno samim kancelarom, želi podnijeti na raspru prije glasovanja na saboru stranke koji se treba održati na jesen. Način na koji je program objavljen, ne daje povoda za sumnju da mu kancelar ne pridaje veliku važnost, u simboličnom trenutku kada se uselio u novi ured otvoren 2. V. (...) Izjava je u sadašnjem obliku jako daleko od ambicija koje pokazuje Njemačka. Tony Blair i Skandinavci su na oprezu: bolje se nije moglo ni očekivati nekoliko tjedana prije britanskih izbora. No to neće spriječiti raspru. Znatan prinos dalo je pedesetak socijalističkih zastupnika u Europskom parlamentu, različitih nacionalnosti, kako bi potaknuli PSE (Stranka europskih socijalista) da bude maštovitiji u svezi s federalnom Europom koju priželjkuje. Trenutak koji je g. Scroeder izabrao za provjeru svojih zamisli, također je poziv Francuskoj da očituje svoje nakane u času kada tu službeno započinje raspra. Prva osoba kojoj je kancelar priopćio svoj prijedlog bio je francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing kojeg je u ponedjeljak primio u novom uredu, prije nego se službeno uselio. (...) Zamisao o europskom Ustavu koju je preuzeo predsjednik Jacques Chirac više nije zabranjena tema, ali se osjeća neodlučnost da se, godinu dana prije izbora u državi, dade jasan odgovor Nijemcima. Govor o Europi koji premijer Lionel Jospin treba održati ovih tjedana, zbog toga još više dobiva na važnosti. Premijer se dugo zaklanjao iza svoje dužnosti tijekom francuskog predsjedanja Unijom u drugom polugodištu 2000., kako bi se držao podalje od raspre. Znamo da je ta tema podijelila ljevicu, a ljevica ljevice bila je iznimno suzdržana prema Europi. (...) Prijedlozi SPD-a iznose neka stajališta koja nisu jako popularna u Francuskoj. Osim institucijske sheme, oni razmišljaju o većim ovlastima Unije na području vanjske politike i obrane, borbe protiv kriminala, ilegalnog useljavanja; naprotiv, kada je riječ o subvencioniranju poljodjelstva i područnog razvitka, vraćaju se ovlasti državama i područjima, kao i Europskom parlamentu. (...) Kancelar Schroeder zadnjih je mjeseci puno pozornosti posvetio poboljšanju odnosa s Lionelom Jospinom i francuskom Socijalističkom strankom. Kancelar je primio Francoisa Hollandea, glavnog tajnika PS-a koji je obnovio tijesnu suradnju s SPD-om. Međunarodni tajnik PS-a , bivši ministar Henri Nallet misli da u sljedećim mjesecima treba pronaći zajednički jezik u teškim pitanjima kao što je poljodjelstvo, provedba socijalne i gospodarske politike, kako bi se oslobodio prostor za velika buduća događanja kao što je proširenje i raspre o europskom ustroju. Ipak, kancelarove europske ambicije o mnogim točkama idu puno dalje od onoga o čemu su do sada razmišljali francuski čelnici. Osnutak europskog izvršnog tijela, povećanje ovlasti Europskog parlamenta u svezi s proračunom, naići će u Francuskoj na velik otpor: Francuzi su se na susretu na vrhu u Nici borili da u ministarskom vijeću pošto-poto zadrže jednak broj glasova, pristajući pak da Nijemci imaju više zastupnika u Parlamentu od njih, kako bi se povelo računa o demografiji", pišu Henri de Bresson i Daniel Vernet.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙