FRANCUSKA PRED PRVIM KORAKOM KA DECENTRALIZACIJI

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 20. svibnja (Hina) - Francuska nacionalna skupština učinit će u utorak povijesni korak ka decentralizaciji tradicionalno strogo centralizirane države, prihvaćanjem novog zakonskog prijedloga o regionalnoj autonomiji Korzike, koji bi mogao otvoriti put ka autonomiji i drugih regija. #L# Prijedlog zakona će, kako se očekuje, biti usvojen s većinom glasova, nakon čega treba proći proceduru u Senatu, a na snagu bi, prema očekivanjima vlade, mogao stupiti potkraj godine. Za zakonski prijedlog, koji je rezultat jednogodišnjih pregovora između vlade i korzikanskih autonomaša i pristaša neovisnosti, glasovat će socijalisti i zeleni, komunisti će se suzdržati, a protiv će biti najveći dio oporbe, kojoj će se pridružiti i bivši ministar unutarnjih poslova Jean-Pierre Chevenement i zastupnici iz redova njegova Pokreta građana. U predloženom zakonu najveću su buru izazvala tri prijedloga: pravo da regionalna skupština usvaja pojedine zakone, uvođenje korzikanskog jezika u predškolski i osnovnoškolski nastavni program, te izdvajanje Korzike iz zakona o priobalju. Taj zakon štiti francusku obalu od prebrze urbanizacije i zabranjuje svaku novu gradnju unutar sto metara od obale. Neki vodeći nacionalni dnevnici, kao što su Figaro i Liberation, ocijenili su kako će izdvajanje Korzike iz tog zakona ugroziti korzikansku obalu. Parlamentarna rasprava bila je ipak mirnija no što se očekivalo, a vlada je dala nagovijestiti da bi se slično "prenošenje nadležnosti" moglo primijeniti i na neke druge francuske regije, primjerice na Normandiju, Savoju i Bretanju. Od Francuske revolucije, koja je nastavila centralističku tradiciju francuske države, nije bilo sličnog primjera odstupanja od načela "jedne i nedjeljive republike". Neki političari u ovom prijedlogu vide povratak na "feudalne povlastice srednjovjekovnih državica" (čelnik golističke parlamentarne skupine, Jean-Luis Debre) ili "početak razbijanja Francuske" (Jean-Pierre Chevenement). Chevenement prošle je godine izašao iz vlade upravo zbog neslaganja s njezinom politikom prema Korzici. Po njegovoj ocjeni, "nije ovdje riječ toliko o rješenju korzikanskog pitanja, koliko o krizi Francuske kao političke nacije, kao zajednice građana kojoj su proroci postnacionalizma predvidjeli nestanak u Evropi regija". Taj francuski "prvi korak" na putu ka regionalizaciji nije, međutim, ni izbliza toliko radikalan kao zakoni koji su odavno na snazi u mnogim drugim europskim državama, primjerice u Italiji i Španjolskoj. Autonomija Sardinije i Sicilije i nekih drugih talijanskih regija znatno je veća, posebice kada je u pitanju porezna politika, a Španjolska je još 1978. mnogim svojim regijama dodijelila jaku izvršnu i zakonodavnu vlast. Premijer Lionel Jospin želio je ovim zakonskim prijedlogom prekinuti desetljeća političkog nasilja na Korzici. Ipak, ostaje rizik da Jospin neće zadovoljiti pristaše pune neovisnosti tog otoka, a da će istodobno od sebe udaljiti one koji se zalažu za očuvanje centralizirane države. (Hina) fcet rb