HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada VLADA SABORU PREDLAŽE UKIDANJE FINANCIJSKE POLICIJE VLADA SABORU PREDLAŽE UKIDANJE FINANCIJSKE POLICIJE Hrvatska Vlada s današnje je sjednice Saboru po hitnom postupku uputila zakonski prijedlog prema kojem bi
se, nakon osmogodišnjeg djelovanja, ukinula financijska policija. Suglasi li se Sabor s Vladinim prijedlogom službenici financijske policije - njih oko 700 trebali bi se najkasnije u roku tri mejseca rasporediti na druga radna mjesta u Ministarstvu financija ili drugom državnom tijelu. Službenici koji ne bi bili raspoređeni stavit će se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema općim propisima o radu. Ministar financija Mato Crkvenac obrazložio je da se ukidanje financijske policije predlaže u okviru šire reorganizacije njegova ministarstva, s ciljem da se izbjegne preklapanje s drugim službama. U dijelu nadzora dolazilo je do "sudaranja" financijske policije i porezne uprave, koje su bile u istim poduzećima i po istom poslu, rekao je Crkvenac. Najavio je da će dio financijskih policajaca otići u MUP u odjel za suzbijanje gospodarskog kriminala, a dio u poreznu upravu. Bolje osposobljavanje carinske i porezne uprave, te organizacijske i kadrovske intervencije u MUP trebale bi zajamčiti veću
VLADA SABORU PREDLAŽE UKIDANJE FINANCIJSKE POLICIJE
Hrvatska Vlada s današnje je sjednice Saboru po hitnom postupku
uputila zakonski prijedlog prema kojem bi se, nakon osmogodišnjeg
djelovanja, ukinula financijska policija.
Suglasi li se Sabor s Vladinim prijedlogom službenici financijske
policije - njih oko 700 trebali bi se najkasnije u roku tri mejseca
rasporediti na druga radna mjesta u Ministarstvu financija ili
drugom državnom tijelu. Službenici koji ne bi bili raspoređeni
stavit će se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema
općim propisima o radu.
Ministar financija Mato Crkvenac obrazložio je da se ukidanje
financijske policije predlaže u okviru šire reorganizacije njegova
ministarstva, s ciljem da se izbjegne preklapanje s drugim
službama.
U dijelu nadzora dolazilo je do "sudaranja" financijske policije i
porezne uprave, koje su bile u istim poduzećima i po istom poslu,
rekao je Crkvenac.
Najavio je da će dio financijskih policajaca otići u MUP u odjel za
suzbijanje gospodarskog kriminala, a dio u poreznu upravu.
Bolje osposobljavanje carinske i porezne uprave, te organizacijske
i kadrovske intervencije u MUP trebale bi zajamčiti veću
učinkovitost što u dosadašnjoj praksi financijskoj policiji nije
pošlo za rukom, rekao je premijer Ivica Račan.
Vlada je utvrdila i prijedlog dopuna Zakona o trgovini po kojima bi,
bez pogodovanja bilo kome, mogla donositi propise za uređenje
budućeg razvoja te gospodarske grane.
Takve bi propise Vlada donosila nakon usuglašavanja ministara
nadležnih za trgovinu i zaštitu okoliša.
Po riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića to znači da bi
se kod izdavanja lokacijske dozvole za trgovine vodilo računa,
postoji li o tome odluka nadležnog lokalnog tijela i je li usklađena
s prostornim planovima.
Fižulić je istaknuo da je udio trgovine u domaćem brutto proizvodu
10,4 posto, da je u njoj zaposleno 177 tisuća ljudi.
Trgovinom na malo bavi se 24 tisuće trgovačkih društava, te isto
toliki broj obrtnika, a godišnji je promet po jednoj trgovini
prosječno 3,9 milijuna kuna, naveo je Fižulić.
Vlada je dala podršku za sklapanje sporazuma projekta DRUŽBADRIA
kojim bi se spojila ruska naftonosna polja i luka Omišalj, a
uključivao bih svih sedam zemalja kroz koje naftovod prolazi.
Riječ je o projektu koji bi se provodio u tri etape, a kojima bi se
transport nafte povećavao do 30 milijuna tona godišnje.
Prva je etapa izgradnja reverzibilnog sustava Sisak - Omišalj,
investicija vrijedna 20 milijuna dolara koja bi trebala biti gotova
iduće godine.
Vodeći računa o ekologiji, premijer Račan predložio je da
Ministarstvo okoliša i pomorstva izvjeste Vladu o mjerama zaštite
Jadrana od onečišćenja, odnosno treba li u vezi s tim još nešto
učiniti kod transporta i iskrcaja nafte.
Vlada je danas dala suglasnost i na prodaju dionica 13 trgovačkih
društava iz protfelja Zavoda za mirovinsko osiguranje. Među njima
su i kaštelanski Adriachem, Razvitak iz Metkovića, Koteks iz
Splita. Dionice bi se uglavnom ponudile na javnoj dražbi na
zagrebačkoj burzi, dok je za crikvenički Jadran predviđena prodaja
za jednu kunu uz posebne uvjete.