VLADA: HRVATSKA IZLAZI IZ GOSPODARSKE KRIZE

VLADA: HRVATSKA IZLAZI IZ GOSPODARSKE KRIZE Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je danas da Hrvatska izlazi iz depresije, i u ovoj godini očekuje gospodarski rast iznad četiri posto. Hrvatska izlazi iz depresije, no sadašnji gospodarski rast zbog pada u proteklih 10 godina još nije dovoljan da bi se odrazio na kvalitetu života svakog građanina, kazao je Crkvenac izvješćujući na sjednici Vlade o ekonomskim kretanjima i cijenama. Ocjenu o izlasku iz krize, potkrepljuje podatcima o rastu industrijske proizvodnje za 5,5 posto u tri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani, rastu trgovine na malo za 15 posto, očekivanju da rast turizma u ovoj godini bude najmanje 15 posto, rastu plaća u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle za 5,1 posto, i sl. Ministar javnih radova Radimir Čačić tomu dodaje i najavu snažnog zaokreta u graditeljstvu s očekivanim rastom od 10 posto. Iako nezaposlenost i nadalje označava glavnim problemom, Crkvenac ističe da je ona u stanovitoj stagnaciji već peti mjesec, te da postoje indicije da zapošljavanje ide na bolje. Smatra da nema razloga ni za veću zabrinutost oko cijena, da će se njihova stabilnost održati cijele godine. Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar iznosi podatke da su troškovi života u travnju bili za 2,3 posto veći nego u prosincu prošle godine, a cijene na malo za 2,1 posto, pri čemu su cijene tekućih goriva i maziva porasle za 13,7 posto. Kod osnovnih prehrambenih namirnica pale su npr. cijene trajnog mlijeka za 9,9 posto, cijene crnog kruha nisu se mijenjale. Ministarstvo gospodarstva izradilo je i svoju metodologiju za izračun minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji. Ti su troškovi u travnju ove godine iznosili 4.747 kuna i bili su tek 1,5 posto viši od iste košarice u travnju prošle godine. Podatak da je hrana u 14 mjeseci poskupila 2 posto, nagnao je potpredsjenika Slavka Linića da oštro kritizira "samovoljna tumačenja" statistike u medijima. Po nekim medijima hrana je poskupila 12 posto, što je dezinformiranje građana, tvrdi Linić. Zaključkom Vlade i nadalje će za stjecanje prava na doplatak za djecu niži dohodovni cenzus biti 27,5 posto prosječne neto plaće, a u višem cenzusu 50 posto. S obzirom da je prošle godine prosječna plaća bila 3.326 kuna, niži je cenzus 914, a viši 1.663 kune. Povećat će se i iznosi doplatka i on će npr. po nižem cenzusu sada biti 299 kuna, a po višem 166 kuna, dok će dodatak za treće i svako sljedeće dijete u nižem cenzusu biti 166 kuna, a u višem 133 kune. Doplatak za djecu nesposobnu za samostalan život je 997 kuna. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izvijestio je da je novim Zakonom broj korisnika dječjeg doplatka porastao sa 350.000 na 590.000 djece, te da je za njegovu isplatu u ovoj godini potrebno milijardu kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,2 milijarde kuna. Pred članovima Vlade našli su se i podatci o stanju sigurnosti u školama, a prema kojima je od 1996. do 2000. počinjeno i prijavljeno ukupno 4.108 kaznenih djela. Vladi je prezentiran i čitav niz mjera za prevenciju nasilja, a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin predložio je da se škole kategoriziraju, jer u svima nisu iste sigurnosne prilike i problemi s npr. drogama, nasiljem i sl. Potaknuto je i pitanje nelegalnog posjedovanja oružja među mladima, pa je premijer Ivica Račan apelirao za djelotvornije načine prikupljanja oružja od građana. Vladin je prijedlog da se plaćanja mostarine oslobode otočani koji na kopno putuju vlastitim automobilima, a da se učenicima, studentima i umirovljenicima s otoka osigura besplatan pomorski i autobusni prijevoz. Vladin je prijedlog i da poslodavci na otocima imaju određene subvencije te da se kroz naknade uravnoteže cijene vode na kopunu i otocima. Prijedlozi su to sadržani u izmjenama Zakona o otocima za čiju bi provedbu u proračunu trebalo osigurati dodatnih 80 milijuna kuna. Potporu Vlade danas je dobila i inicijativa Hrvatskog nogometnog saveza i prijedlog da Hrvatska i Mađarska suorganiziraju Europsko nogometno prvenstvo 2008.