ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila paket zakonskih prijedloga vezanih za liberalizaciju tržišta energentima, te prijedlog kojim bi se znatno pooštrile kazne za krađu
električne energije.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice u
saborsku proceduru uputila paket zakonskih prijedloga vezanih za
liberalizaciju tržišta energentima, te prijedlog kojim bi se
znatno pooštrile kazne za krađu električne energije.#L#
U prvo je saborsko čitanje Vlada tako uputila pet zakonskih
prijedloga o energentima - o energiji, o regulaciji energetskih
usluga, te o tržištima električne energije, nafte i naftnih
derivata, te tržišta plina.
Cijela reforma energentskog sektora, ističe zamjenik premijera
Goran Granić, strukturirana je tako da se tržište regulira posebnim
zakonima, a državi se u nadležnosti ostavljaju tek neka pitanja kao
što su npr. zaštita okoliša, obnovljivi izvori što bi se definiralo
u Zakonu o energiji. Država se izvlači iz cijelog sustava, tržište i
odgovarajuća agencija preuzimaju svoju funkciju, kazao je.
Granić je istaknuo da se ulazi u novi sustav u kojem se otvaraju neke
stvari u kojima je dominirala država, kao što su cijene energenata.
To bi sada prešlo u nadležnost agencije za regulaciju energetskih
usluga na koju Vlada ne bi imala nikakav utjecaj, kazao je.
Ministar gospodarstva Goranko Fižulić kao konačne ciljeve reforme
energetskog sektora, uz ostalo, izdvaja ukidanje monopola na
tržištu energentima, otvaranje mogućnosti da potrošač izabere svog
dobavljača energenata, a sve bi to trebalo voditi i pojeftinjenju
energenata.
Fižulić je izdvojio i mogućnost da veliki kupci električne energije
(više od 40 gigavatsati), te plina dobiju status povlaštenog kupca.
Na takav bi način u povoljniji položaj pri kupnji energenata došlo
25 tvrtki kao npr. solinska "Dalmacijacement", HŽ, dugoratska
"Dalmacija", šibenski "TLM", Sisačka željezara, zagrebački ZET, a
kod plina HEP i kutinska "Petrokemija".
Ministarstvo gospodarstva predložilo je i da se zakoni donesu do
kraja lipnja, a da se s njihovom primjenom otpočne početkom iduće
godine, a gdje je to potrebno i nakon nešto dužeg vremena
prilagodbe.
Zbog neovlaštenog trošenja, odnosno krađe električne energije na
primjer, izravnim spajanjem na distributivnu mrežu, naginjanjem
brojila i slično, HEP godišnje izgubi oko 100 milijuna kuna
prihoda, istaknuto je na sjednici Vlade, koja je u hitnu proceduru
uputila izmjene Zakona o elektroprivredi. Njima se bitno
povećavaju novčane kazne za krađu električne energije, a za
priključenje na mrežu bez odobrenja HEP uvodi i mogućnost kazne
zatvora do tri godine.
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o
telekomunikacijama kojima bi se u Zavodu za komunikacije osnovala
dva tijela - Vijeće zavoda i Vijeće za telekomunikacije. Predlaže
se i drugačije financiranje neovisnog regulatora u
telekomunikacijama, a iz tog bi se financiranja isključio državni
proračun.
Na usvajanje Saboru Vlada je uputila i konačne prijedloge Zakona o
državnom odvjetništvu te o sustavu obrane od tuče.
Potvrdu Vlade dobila su i dva ugovora o zajmovima koje bi Hrvatska
dobila od Razvojne banke Vijeća Europe. Prvi se odnosi na projekt
obnove i stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica ukupno
vrijedan 464 milijuna kuna, od čega bi se polovica financirala
zajmom, a polovica iz proračuna.
Drugi je projekt obnove škola pri čemu bi se također u jednakim
iznosima zajma i iz proračuna financirao taj projekt ukupno
vrijedan 197 milijuna kuna.
Suglasnost i jamstvo Vlade dobila je INA, a za zajam Europske banke
za obnovu i razvoj u iznosu 36 milijuna eura za 17 razvojno-
ekoloških programa.
(Hina) bn/bm az