ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac ocijenio je danas da Hrvatska izlazi iz depresije, i u ovoj godini očekuje gospodarski rast iznad četiri posto.
ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Ministar financija Mato Crkvenac
ocijenio je danas da Hrvatska izlazi iz depresije, i u ovoj godini
očekuje gospodarski rast iznad četiri posto.#L#
Hrvatska izlazi iz depresije, no sadašnji gospodarski rast zbog
pada u proteklih 10 godina još nije dovoljan da bi se odrazio na
kvalitetu života svakog građanina, kazao je Crkvenac izvješćujući
na sjednici Vlade o ekonomskim kretanjima i cijenama.
Ocjenu o izlasku iz krize, potkrepljuje podatcima o rastu
industrijske proizvodnje za 5,5 posto u tri mjeseca ove u odnosu na
isto razdoblje lani, rastu trgovine na malo za 15 posto, očekivanju
da rast turizma u ovoj godini bude najmanje 15 posto, rastu plaća u
ožujku ove u odnosu na ožujak prošle za 5,1 posto, i sl.
Ministar javnih radova Radimir Čačić tomu dodaje i najavu snažnog
zaokreta u graditeljstvu s očekivanim rastom od 10 posto.
Iako nezaposlenost i nadalje označava glavnim problemom, Crkvenac
ističe da je ona u stanovitoj stagnaciji već peti mjesec, te da
postoje indicije da zapošljavanje ide na bolje. Smatra da nema
razloga ni za veću zabrinutost oko cijena, da će se njihova
stabilnost održati cijele godine.
Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar iznosi podatke da su
troškovi života u travnju bili za 2,3 posto veći nego u prosincu
prošle godine, a cijene na malo za 2,1 posto, pri čemu su cijene
tekućih goriva i maziva porasle za 13,7 posto. Kod osnovnih
prehrambenih namirnica pale su npr. cijene trajnog mlijeka za 9,9
posto, cijene crnog kruha nisu se mijenjale.
Ministarstvo gospodarstva izradilo je i svoju metodologiju za
izračun minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji. Ti su
troškovi u travnju ove godine iznosili 4.747 kuna i bili su tek 1,5
posto viši od iste košarice u travnju prošle godine.
Podatak da je hrana u 14 mjeseci poskupila 2 posto, nagnao je
potpredsjenika Slavka Linića da oštro kritizira "samovoljna
tumačenja" statistike u medijima. Po nekim medijima hrana je
poskupila 12 posto, što je dezinformiranje građana, tvrdi Linić.
Zaključkom Vlade i nadalje će za stjecanje prava na doplatak za
djecu niži dohodovni cenzus biti 27,5 posto prosječne neto plaće, a
u višem cenzusu 50 posto. S obzirom da je prošle godine prosječna
plaća bila 3.326 kuna, niži je cenzus 914, a viši 1.663 kune.
Povećat će se i iznosi doplatka i on će npr. po nižem cenzusu sada
biti 299 kuna, a po višem 166 kuna, dok će dodatak za treće i svako
sljedeće dijete u nižem cenzusu biti 166 kuna, a u višem 133 kune.
Doplatak za djecu nesposobnu za samostalan život je 997 kuna.
Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović izvijestio je da je
novim Zakonom broj korisnika dječjeg doplatka porastao sa 350.000
na 590.000 djece, te da je za njegovu isplatu u ovoj godini potrebno
milijardu kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,2 milijarde kuna.
Pred članovima Vlade našli su se i podatci o stanju sigurnosti u
školama, a prema kojima je od 1996. do 2000. počinjeno i prijavljeno
ukupno 4.108 kaznenih djela. Vladi je prezentiran i čitav niz mjera
za prevenciju nasilja, a ministar unutarnjih poslova Šime Lučin
predložio je da se škole kategoriziraju, jer u svima nisu iste
sigurnosne prilike i problemi s npr. drogama, nasiljem i sl.
Potaknuto je i pitanje nelegalnog posjedovanja oružja među
mladima, pa je premijer Ivica Račan apelirao za djelotvornije
načine prikupljanja oružja od građana.
Vladin je prijedlog da se plaćanja mostarine oslobode otočani koji
na kopno putuju vlastitim automobilima, a da se učenicima,
studentima i umirovljenicima s otoka osigura besplatan pomorski i
autobusni prijevoz. Vladin je prijedlog i da poslodavci na otocima
imaju određene subvencije te da se kroz naknade uravnoteže cijene
vode na kopunu i otocima. Prijedlozi su to sadržani u izmjenama
Zakona o otocima za čiju bi provedbu u proračunu trebalo osigurati
dodatnih 80 milijuna kuna.
Potporu Vlade danas je dobila i inicijativa Hrvatskog nogometnog
saveza i prijedlog da Hrvatska i Mađarska suorganiziraju Europsko
nogometno prvenstvo 2008.
(Hina) bn/bm sšh