IT-21. V.- REPUBBLICA ISTRA

ITALIJA LA REPUBBLICA 21. V. 2001. "U bivšoj Jugoslaviji uzdrmanoj nacionalističkim ideologijama Istra je uvijek predstavljala model međuetničkog suživota. Zasluga je to Istarskog demokratskog sabora (IDS), stranke koja je protiv predsjednika Tuđmana branila dvojezičnost i upravnu autonomiju poluotoka, uz naklonost 72 posto istarskog stanovništva, talijanskog i hrvatskog na isti način. Reformistička vlada Ivice Račana, u kojoj IDS predstavlja njegov predsjednik, Nino Jakovčić, kao ministar za europske integracije, konačno je donijela zakonski okvir potreban istarskom županijskom vijeću da prošloga mjeseca odobri regionalni statut koji ozakonjuje punu jednakost dva jezika, talijanskog i hrvatskog, i 'istrijanstvo' kao 'izraz pripadnosti regiji i njezinoj multietničnosti'. No premijer Račan se pribojavao da bi uoči lokalnih izbora istarski statut, sa svojim pozitivnim vrednovanjem regionalizma i dvojezičnosti, mogao postati oružje u rukama nacionalističke desnice koja je još uvijek imala vlast u 16 županija i mnogim hrvatskim općinama. Vlada u Zagrebu suspendirala je deset članaka statuta koji se odnose ravnopravnost talijanskog i hrvatskog, i poslala ih na Ustavni sud kao što je Tuđman učinio 1995.. Tada ih je Ustavni sud odbacio, ustvrdivši da za to nedostaju upravo zakonski okviri u državi. Danas ti zakoni postoje i presuda suda mogla bi biti drugačija. I sama bi vlada mogla promijeniti razmišljanje nakon izbornog uspjeha IDS-a. (...) Zastupnik Furio Radin, predstavnik Talijana u parlamentu u Zagrebu i kandidat za gradonačelnika Pule, priznaje i da je IDS imao poneki predizborni razlog da donese statut pred izbore, no smatra da je njegovo blokiranje bila teška greška od strane Račana: 'S tim statutom Hrvatska se može Europi predstaviti kao zemlja uzor glede zajamčenih prava manjina. Više nego strahom nacionalističke desnice, statut je bio blokiran prepirkama unutar koalicije.(...)'. 'Statut', kaže spisateljica Nelida Milani, 'je priznanje posebnosti istarske kulture rođene kroz mnoge kulture. To je ponovno slaganje starih talijansko-slavenskih zajednica koje su ovdje uvijek ostajale jake unatoč nevolja. U Istri postoji jedna složena kultura. Talijan, poglavito kod mladih, danas vodi jednu kulturu više hrvatsku nego talijansku, moja unuka savršeno govori talijanski, no sluša hrvatske pjevače. Pasivna dvojezičnost je opća: svi razumiju talijanski iako ga ne govore. (...)Iz te kontaminacije rođena je nova antropologija, koja sada traži da bude ozakonjena. Istra se oduprla desetogodišnjoj mržnji, kulturi različitosti koju je sijao Tuđman. Sada može dati doprinos demokratizaciji Hrvatske. No, može se shvatiti da vlada u Zagrebu, koja se još ne osjeća u potpunosti potvrđena, niti dovoljno snažna, ima teškoća razmišljati na europski način'.", piše Vanna Vannuccini