IT-GB-US-E-jezici-integracije-Politika IT-8.V.-CORRIERE- ENGLESKI JEZIK ITALIJACORRIERE DELLA SERA8. V. 2001.Engleski je "novi latinski", ali Italija zaostaje"Ima nekih koji govore engleski sa svim točnim pravilima na pravilnim
mjestima, od saksonskog genitiva do 'progressive form'. Ima ih koji ga poznaju na školskoj razini ili tek nešto bolje, čitaju ga sa slabim razumijevanjem, imaju slabu ili nikakvu praksu u konverzaciji i često rade greške u izgovoru. Ima ih koji ga nikada nisu učili, ali imaju elementarno poznavanje jer se (radi radnog mjesta) često nalaze pred izrazima i kratkim tekstovima na tom jeziku. I na kraju ima onih koji od engleskog ne znaju baš ništa, i koji su riječi 'mood', 'trend', 'american beauty' ili 'that's amore' vidjeli na posterima, natpisima u prodavaonicima, čuli na radiju ili u kinu. Gotovo ih nikada ne shvaćajući, ili su ih najboljem slučaju okvirno razumijevali iz konteksta. (...)Talijanska škola posvećuje samo tri sata tjedno učenju drugih jezika u usporedbi sa sedam sati koji se posvećuju u Europi. I radi toga se u Italiji čitaju samo prevedene knjige: 1997. objavljeno je 12.524 prevedenih knjiga, od kojih je 73,7 prevedeno s engleskog, iza kojih slijedi 12,8 posto knjiga koje su u originalu bile na
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
8. V. 2001.
Engleski je "novi latinski", ali Italija zaostaje
"Ima nekih koji govore engleski sa svim točnim pravilima na
pravilnim mjestima, od saksonskog genitiva do 'progressive form'.
Ima ih koji ga poznaju na školskoj razini ili tek nešto bolje,
čitaju ga sa slabim razumijevanjem, imaju slabu ili nikakvu praksu
u konverzaciji i često rade greške u izgovoru. Ima ih koji ga nikada
nisu učili, ali imaju elementarno poznavanje jer se (radi radnog
mjesta) često nalaze pred izrazima i kratkim tekstovima na tom
jeziku. I na kraju ima onih koji od engleskog ne znaju baš ništa, i
koji su riječi 'mood', 'trend', 'american beauty' ili 'that's
amore' vidjeli na posterima, natpisima u prodavaonicima, čuli na
radiju ili u kinu. Gotovo ih nikada ne shvaćajući, ili su ih
najboljem slučaju okvirno razumijevali iz konteksta. (...)
Talijanska škola posvećuje samo tri sata tjedno učenju drugih
jezika u usporedbi sa sedam sati koji se posvećuju u Europi. I radi
toga se u Italiji čitaju samo prevedene knjige: 1997. objavljeno je
12.524 prevedenih knjiga, od kojih je 73,7 prevedeno s engleskog,
iza kojih slijedi 12,8 posto knjiga koje su u originalu bile na
francuskom, pa zatim njemačke (7,4 posto) i španjolske (4,9 posto).
No pravi problem budućnosti nas Europljana 'neće biti kako postati
dvojezični već kako ostati dvojezičnima, odnosno nastaviti
govoriti i čitati i na francuskom, njemačkom i talijanskom'. Barem
je tako prema Fabriziu Polaccu, nacionalnom koordinatoru 'Prisme'
(Projekta za ocjenu nastave i učenja Starog svijeta). Kaže Goethe:
tko ne poznaje strane jezike 'ne može ništa znati o vlastitom'. I
tako put za održavanje našeg materinjeg jezika živim (jezika koji
još 80 posto stoji na fonemima Dantea, Petrarce i Boccaccia)
izgleda da nužno prolazi još jednom kroz jezični 'metissage'.
Među preporukama koje kao pretpostavku za jednu 'povelju o
europskim jezicima' iznosi Bad Homburg nalazimo zapravo dva načela
koja su obilježja hibridizacije: 'očuvanju jezične množine
pridonosi učenje stranih jezika' i 'ponuda stranih jezika treba
biti određena njihovom kulturalnom vrijednošću'. Sve u svemu, što
ćemo više učiti druge jezike, bit će veća vjerojatnost da očuvamo
naš jezik živim.", piše Stefano Bucci.