ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Oko 80 posto lijekova u Hrvatskoj uskoro bi moglo pojeftiniti između 5 i 20 posto nakon što se uvode sustav referentnih cijena lijekova predviđen izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima i medicinskim
proizvodima koje su danas dobile podršku hrvatske Vlade.
ZAGREB, 19. travnja (Hina) - Oko 80 posto lijekova u Hrvatskoj
uskoro bi moglo pojeftiniti između 5 i 20 posto nakon što se uvode
sustav referentnih cijena lijekova predviđen izmjenama i dopunama
Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima koje su danas dobile
podršku hrvatske Vlade.#L#
Sustav referentnih cijena, kao osnovu za utvrđivanje cijene lijeka
uzima njegovu cijenu u drugim državama. Time bi se napustila praksa
nadmetanja u određivanju cijena lijekova.
Potpredsjednica Vlade Željka Antunović tvrdi da predložene
promjene trebaju osigurati značajne uštede i racionalizaciju.
Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić za jesen najavljuje
osnivanje posebne agencije za lijekove i medicinske proizvode koja
bi preuzela dio poslova koji su sada u dijelokrugu ministarstva i
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Vlada je podržala model društveno poticane stanogradnje koji bi
građanima trebao omogućiti da pod znatno povoljnijim uvjetima kupe
prvi stan, građevinarstvu osigurati više poslova i veći broj
zapsolenih.
Prema tom, u razvijenom svijetu, uhodanom modelu građani bi do
stana mogli doći s rokom otplate do 31 godine, s prosječnom
godišnjom kamatom od četiri posto. U taj bi se model subvencijama
uključila država, lokalne jedinice i banke.
Za socijalno, odnosno društveno poticanu stanogradnju Hrvatska je
u proračunu za ovu godinu osigurala 90 milijuna kuna, čime se,
procijenjeno je, stvara pretpostavka za zbrinjavanje između 5 i 7
tisuća osoba i to izgradnjom oko 1.500 stanova s prosječno 50
četvornih metara.
Stan je socijalna potreba i ne može se prepustiti samo tržištu već
dijelom mora biti društveno poticana u interesu dijela građana,
istaknuo je ministar javnih radova i graditeljstva Radimir Čačić.
Društveno poticanje, kaže, nužno je i zbog pad u stanogradnji koji
se bilježi posljednjih deset godina. U Hrvatskoj se, naime, do 90-
tih godišnje gradilo i prodavalo oko 10 tisuća stanova, a u
posljednjih 10 godina tek oko tisuću. Model poticane stanogradnje
već je zaživio, a zahvaljujući njemu stanogradnja je udvostručena,
rekao je Čačić.
Članovi Vlade drže da se preko tog modela mogu potaknuti i prateće
gospodarske grane, primjerice proizvodnja opreme za stanove.
Proračunska sredstva namijenjena provedbi Zakona o pravima
hrvatskih branitelja u prošloj su godini trošena namjenski i
racionalno i to je najveći pomak u odnosu na prethodna razdoblja,
rekao je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, podnoseći
Vladi izvješće o provedbi zakona u prošloj godini.
Od proračunom planiranih 2,49 milijardi kuna utrošeno je 2,42
milijarde. Najviše je izdvojeno za isplatu invalidskih i
obiteljskih mirovina za što je ministarstvo mirovinskom zavodu
transferiralo 1,3 milijarde kuna. Prema podacima Zavoda ukupno je u
prošloj godini za to utrošeno 1,8 milijardi kuna (za isplatu tih
prava u proračunu nisu osigurana dostatna sredstva od 497
milijuna).
U prošloj godini posao je našlo 11.272 branitelja, a broj
nezaposlenih kreće se oko 34 tisuće što je na razini prošlih godina.
Dodijeljeno je 646 kuća i stanova. U 2000-toj ekshumirani su
posmrtni ostaci 75 osoba, a identificirane su 102 osobe.
Pančić upozorava da nema dovoljne suradnje njegovog ministarstva i
drugih institucija, navodeći da Ministarstvo npr. još nema uvida u
bazu podataka mirovinskog Zavoda.
Zamjenik premijera Goran Granić ističe da se sustav skrbi o
braniteljima treba objediniti u Ministarstvu branitelja, "dok ga
ima", te da u to ministarstvo treba uključiti i reviziju
invalidnosti. Ministar Pančić najavljuje da će u tom smjeru
ponajviše ići i rješenja u novom zakonu o pravima branitelja.
Najveće promjene nisu u redukciji braniteljskih prava, već upravo u
objedinjavanju skrbi na jednom mjestu, bilo u ministarstvu
branitelja ili kasnije u nekoj drugoj instituciji, kaže ministar
Pančić.
Vlada je utvrdila i tekst zakona o kulturnim vijećima, čiji je
smisao, kaže ministar Antun Vujić, decentralizacija odlučivanja i
više autonomije u kulturi. Zakon predviđa da se pri ministarstvu
osnuje sedam vijeća, od filma do medijske kulture.
Vlada se suglasila da se Hrvatski telekom zaduži kod tvrtke Siemens
na iznos od 192 milijuna kuna, na rok od tri godine i kamatu od 8
posto godišnje. U vlasništvo središnje depozitarne agencije Vlada
je dala 11,7 milijuna kuna vrijednu imovinu (kompjutore, uredsku
opremu, namještaj, itd).
(Hina) bm/bn sšh