ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Za potrebe Hrvatskog Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira, Institut "Ivo Pilar" proveo je istraživanje o oprostu i pomirenju, objavljeno u publikaciji pod nazivom "Mir u Hrvatskoj", koja je
večeras predstavljena u Zagrebu.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Za potrebe Hrvatskog Caritasa i
Franjevačkog instituta za kulturu mira, Institut "Ivo Pilar"
proveo je istraživanje o oprostu i pomirenju, objavljeno u
publikaciji pod nazivom "Mir u Hrvatskoj", koja je večeras
predstavljena u Zagrebu.#L#
Istraživanje o oprostu i pomirenju provedeno je na tisuću
ispitanika u Hrvatskoj.
Rezultate toga istraživanja javnosti je večeras predstavio Ivan
Rimac sa suradnicima iz Instituta "Ivo Pilar".
Istraživanja se tiču Domovinskoga rata i problema koji su proizašli
iz njega, a po njegovim rezultatima, više od polovice ispitanog
hrvatskog stanovništva (55 posto) živjelo je u mjestima koja nisu
izravno stradala u ratu. Ispitanici se slažu u ocjeni (80 posto
anketiranih) da je isključivi krivac za rat agresivna srpska
politika.
Više od 90 posto ispitanih drži da su izrazite žrtve rata bili
ranjeni i poginuli, te prognanici i izbjeglice. Većina anketiranih
(62 posto) smatra da bi žrtva trebala oprostiti, ali ne i zaboraviti
što se dogodilo.
Što se tiče pitanja povratka iseljenih Srba istraživanja su
pokazala kako se 42 posto stanovništva protivi povratku iseljenih
Srba, 34 posto podržava njihov povratak, a 24 posto nije još posve
sigurno protivi li se ili podržava njihov povratak u RH.
Što se tiče pitanja ratnog zločina i odnosa prema Haaškom sudu, 44
posto ispitanih smatra da bi Hrvatska trebala surađivati s tim
sudom samo u mjeri u kojoj to čine susjedne zemlje.
Da Haaški sud ne pridonosi oprostu i pomirenju smatra 28 posto
ispitanika, dok 19 posto ispitanih drži da Haaški sud pridonosi
pomirbi.
Glede spremnosti na opraštanje i pomirenje Hrvata i Srba više od
polovice ispitanih građana (53 posto) drži da se ono što je učinjeno
u proteklome ratu nikako ne može oprostiti. Otprilike u istom
postotku (55 posto) građani smatraju da do pravog pomirenja nikada
neće doći. Velika većina ispitanih građana (87 posto) drži da će do
pravih uvjeta za pomirbu proteći još dosta vremena.
Da svi ratni zločinci zaslužuju isti tretman bez obzira na
nacionalnost, mišljenja je 47 posto ispitanih građana.
Što se tiče uloge vjere i crkve u procesima oprosta i pomirenja, u
istraživanjima se vidi kako je svega 34 posto izrazitih katolika
spremno moliti za Srbe koji su u ratu počinili zločine, a još ih je
manje spremno radovati se povratku izbjeglih Srba (16 posto).
(Hina) atod ln