ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Prirodno-zemljopisni položaj određuje Hrvatsku kao izrazito primorsku zemlju, ali, premda raspolaže izuzetnim prirodnim i ljudskim potencijalom, Hrvatska nije i pomorska zemlja pa je zato zadaća strategije
razvoja pomorstva Hrvatsku razviti iz primorske u suvremenu pomorsku državu, istaknula je Blanka Kesić, članica Središnjega odbora projekta Strategije razvoja pomorstva Republike Hrvatske.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Prirodno-zemljopisni položaj određuje
Hrvatsku kao izrazito primorsku zemlju, ali, premda raspolaže
izuzetnim prirodnim i ljudskim potencijalom, Hrvatska nije i
pomorska zemlja pa je zato zadaća strategije razvoja pomorstva
Hrvatsku razviti iz primorske u suvremenu pomorsku državu,
istaknula je Blanka Kesić, članica Središnjega odbora projekta
Strategije razvoja pomorstva Republike Hrvatske.#L#
Kako konstruktivnom razmjenom mišljenja pomoći ostvarenju zadaće
te strategije bila je svrha znanstvenoga skupa "Hrvatsko pomorstvo
i brodogradnja u 21.st", održanoga večeras u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Skup su organizirali Akademijin Razred za tehničke znanosti i
Znanstveno vijeće za pomorstvo, a okupio je znanstvenike,
stručnjake i gospodarstvenike iz cijele Hrvatske koji su govorili o
svojim iskustvima na izradi strategija razvoja pomorstva i
brodogradnje te makroprojektu "Hrvatska brodogradnja 2000. -
razvoj projektnih metoda".
Pomorsko dobro jedno je od najvećih hrvatskih dobara koje treba u
što skorije vrijeme zaštiti od devastacije, ustvrdio je Pavao
Komadina, predsjednik Znanstvenoga vijeća za pomorstvo HAZU i
pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza.
Na skupu je izneseno i više prijedloga kako na selektivan i
promišljen način unaprijediti i osuvremeniti pomorsko
gospodarstvo.
Tako je primjerice Blanka Kesić istaknula kako su članovi projekta
Strategije razvoja pomorstva zaključili da bi, zbog izrazito
pomorske orijentacije, Hrvatska trebala imati i posebno
Ministarstvo pomorstva.
Direktor Tankerske plovidbe Zadar Stanko Banić upozorio je pak na
poteškoće brodara, rekavši da se oni u Hrvatskoj osjećaju kao
"vanbračna djeca s hrvatskom domovnicom".
Ustvrdio je da brodari nemaju privrednoga subjekta u Hrvatskoj s
kojim bi surađivali te da hrvatski bankarski sustav ne može pratiti
njihove potrebe .
Strategija razvoja brodogradnje trebala bi pomoći toj grani
hrvatskoga gospodarstva da restrukturiranjem ponovno "stane na
noge".
Koordinator toga strateškog projekta Želimir Sladoljev ističe da
su ciljevi restrukturiranja osposobiti brodogradnju za
profitabilno poslovanje i proizvodnju brodova atraktivnoga
dizajna. Za to je pak, dodao je Sladoljev, potrebno ulagati u razvoj
vlastitih ljudskih i organizacijskih potencijala, a trebalo bi
riješiti i vlasničke odnose te odabrati takav management koji je u
stanju osmisliti i plasirati dobar proizvod.
Kako je najavljeno, izlaganja i prilozi sudionika skupa bit će
tiskani u posebnomu zborniku.
(Hina) ip ln