ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Knjiga "Majstor Albert iz Konstanza" pokojnoga akademika Branka Fučića dokumentarni je prilog njegovu životnu nastojanju da istraži pretežito nepoznate fragmente velikoga umjetničkoga blaga hrvatskoga puka
na tlu Istre i Kvarnera, istaknuo je danas akademik Andre Mohorovičić na predstavljanju knjige u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Knjiga "Majstor Albert iz Konstanza"
pokojnoga akademika Branka Fučića dokumentarni je prilog njegovu
životnu nastojanju da istraži pretežito nepoznate fragmente
velikoga umjetničkoga blaga hrvatskoga puka na tlu Istre i
Kvarnera, istaknuo je danas akademik Andre Mohorovičić na
predstavljanju knjige u palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.#L#
U knjizi su prikazana djela majstora Alberta iz Konstanza ostvarena
na istarskim lokalitetima - Brseču, Jesenoviku, Lovranu, Pazu i
Plominu, smještenima s obje strane masiva Učke. Majstor Albert je
na području Istre i Liburnije boravio između 1461. i 1475. gdje je
došao s granice Njemačke i Švicarske - iz grada Konstanza na
Bodenskome jezeru.
Akademik Mohorovičić u predgovoru knjizi podsjeća da je opus
Majstora Alberta otprilike istovremen s poznatim kreacijama
Vincenta iz Kastva, ostvarenima u Bermu, te da pripada slavnome
razdoblju istarskoga zidnog slikarstva koje završava ciklusom
zidnih slika Antona iz Padove (Kašćerge) očuvanim u Draguću.
Knjiga je zajednički nakladnički projekt HAZU i Udruge Jenio
Sisolski iz Brseča.
Po riječima člana te brsečke udruge Bernarda Frankovića, akademik
Fučić je već pri svojemu prvom posjetu Brseču znao da se u župnoj
crkvi Sv. Jurja nalaze srednjovjekovne freske te je i nagovarao
tadašnjega župnika Antuna Mavrića na njihovo otkrivanje i
restauriranje.
Franković je podsjetio da je Fučić 1996. obećao Brsečanima da će im
napisati "priču o Majstoru Albertu", koju je i završio u proljeće
1998. Ta Fučićeva priča je i dokument o povijesti Brseča, ustvrdio
je Franković.
Akademik Branko Fučić nije začetnik ikonografske analize već
ikonološke discipline koja umjetničko djelo stavlja u kontekst,
pokušava ga maksimalno razumijeti te približiti čovjeku, istaknula
je Marina Vicelja- Matijašić.
Rekavši kako je imala sreću slušati i učiti od toga velikog erudita
i entuzijasta, Vicelja-Matijašić je podsjetila na Fučićev
pionirski rad na otkriću istarskih fresaka, rekavši da je njegov
rad bio pionirski u stvarnome te prenesenome smislu. Jer, dometnula
je, Fučić je doista otkrio mnoge istarske freske ali i upoznao
svijet s istarskim zidnim slikarstvom.
Radove na restauraciji freska u župnoj crkvi Sv. Jurja izvodi
Hrvatski restauratorski zavod. O tijeku radova govorila je Danuta
Misiuda, rekavši kako je obnovljeno 7,5 četvornih metara očuvanih
fresaka. To je, podsjetila je, oko jedna petina fresaka za koje se
pretpostavlja da su bile u toj crkvi.
Branko Fučić (1920.-1999.) povjesničar umjetnosti i kulture,
stručnjak za srednjovjekovno slikarstvo i za hrvatski glagoljizam,
veći je dio svoga života proveo na proučavanju spomenika Istre i
Hrvatskoga primorja. Objavio je oko 400 znanstvenih radova, knjiga
i raznih publikacija, među kojima "Istarske freske", "Glagoljska
epigrafika", "Glagoljski natpisi" i "Vincent iz Kastva".
(Hina) ip mc