SUTRA PREDAVANJE I PREDSTAVLJANJE KNJIGE POVJESNIČARA LUDWIGA STEINDORFFA

ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Voditelj Odsjeka za istočnoeuropsku povijest kielskoga sveučilišta Ludwig Steindorff održat će sutra na Otvorenom sveučilištu predavanje "Hrvatska povijest iz njemačke perspektive". Tom će prigodom biti predstavljena i Steindorfova knjiga "Hrvatska od srednjovjekovlja do naših dana", prvi monografski pregled hrvatske povijesti na njemačkom jeziku od 1956.#L# Interes europskih povjesničara u posljednje je vrijeme usmjeren na izučavanje novoga vijeka, dok je srednji vijek u školskim udžbenicima uglavnom zanemaren ili obrađen vrlo kratko, istaknuo je Steindorff u današnjem razgovoru za Hinu. Takav pristup, po njegovu mišljenju, u najvećoj mjeri pogađa izučavanje povijesti malih naroda, među kojima je i hrvatski, čiji se identitet ne može razumjeti istraživanjem samo posljednja dva stoljeća. Pojasnio je da hrvatska povijest ima kontinuitet i da nema smisla izučavati je od početka nacionalnog pokreta u 19. stoljeću, a zanemariti činjenicu da je hrvatski identitet na ovim prostorima prisutan više od tisuću godina. U monografiji Steindorff obrazlaže teritorijalni razvoj hrvatskih zemalja, navodeći razvoj hrvatske kulture, jezika i etničke svijesti, te dinastičke prilike kao preduvjete stvaranja suvremene hrvatske nacije. Ti su preduvjeti, ističe Steindorff, stvarani od srednjovjekovlja, a nakon 19. stoljeća nacija se razvila kroz borbu za što veću autonomnost u okviru Madžarske, Austrije i Jugoslavije, s brojnim pokušajima stvaranja vlastite države. Zasićen nacionalnim državama, prosječan Europljanin ne može shvatiti što nacija sada znači narodima istočne Europe, u postsocijalističkim državama, koji nisu iskusili sigurnost nacionalnih država, ocijenio je Steindorff. Naglasio je da je, u proteklom razdoblju, u Hrvatskoj bilo neprihvatljivih oblika ekstremnog nacionalizma, ali da je normalan povijesni slijed definiranje hrvatskog društva kroz nacionalnu svijest, o kojoj se u već jasno definiranim zapadnoeuropskim društvima više i ne razmišlja. Na upit koliko se, od uspostave hrvatske države, promijenio pristup izučavanju hrvatske povijesti, Steindorff je kazao da su njemački povjesničari dugo inzistirali na zajedničkm okviru povijesnog razvoja naroda bivše Jugoslavije, pa čak i više nego povjesničari s ovih prostora. (Hina) ibob mc