MMF: POHVALE HRVATSKIM VLASTIMA ZA EKONOMSKI PROGRAM

MMF: POHVALE HRVATSKIM VLASTIMA ZA EKONOMSKI PROGRAM "Hrvatske vlasti zaslužuju pohvale za svoj trogodišnji ekonomski program", kazao je u ponedjeljak navečer u Washingtonu prvi zamjenik izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Stanley Fischer, koji je predsjedavao sjednicom Odbora direktora Fonda na kojoj je odobren stand-by aranžman s Hrvatskom. MMF je odobrio sporazum trajanja 14 mjeseci i vrijednosti 200 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR) pri čemu 40 milijuna SDR, što je protuvrijednost od oko 51 milijun dolara, Hrvatska može povući odmah. "S obzirom na dovoljne pričuve, dobar pristup tržištima kapitala i pozitivnim izgledima vanjske bilance, vlasti (u Hrvatskoj) ne namjeravaju koristiti sredstva i aranžman smatraju predostrožnim", stoji u priopćenju MMF-a objavljenom u ponedjeljak navečer. "Hrvatske vlasti zaslužuju pohvale za svoj trogodišnji ekonomski program kojim nastoje ostvariti održivo visoke stope gospodarskog rasta uz stabilne cijene i vanjsku likvidnost, kroz fiskalne prilagodbe, disciplinu plaća i strukturne reforme u kontekstu nastavka stabilnosti tečaja", rekao je Fischer. Smanjivanje proračunske potrošnje i poreza, obuzdavanje plaća, liberalizaciju, restrukturiranje i privatizaciju Fischer smatra ključem povećanja proizvodnje. "Program je ambiciozan ali i neophodon za hrvatsku ekonomsku stabilnost i razvoj (...) a njegova uspješna provedba zahtjeva čvrstoću i odlučnost vlasti, kao i potporu parlamenta i javnosti", smatra Fischer. On poziva hrvatsku vladu da odredi razine plaća državnih službenika i namještenika, prihvati i počne provoditi programe smanjenja broja zaposlenih na teret proračuna. Istodobno se moraju nadzirati mirovinski i socijalni fondovi dok se, u suradnji sa Svjetskom bankom ne pripreme njihove korjenite reforme. "Ako bi se unatoč svim naporima pojavili problemi u fiskalnoj sferi, vlasti ne bi trebale oklijevati poduzeti mjere predviđene njihovim programom", kaže Fischer. On smatra da je monetarni program HNB prikladan i osigurava stabilnost tečaja, ali dodaje da se HNB "ne bi trebala odupirati iznenadnim većim ili trajnijim pritiscima tržišta valuta". Činjenica da se proračun za ovu godinu znatno oslanja na prihode od privatizacije navodi Fischera na zaključak da vlasti moraju "odmah i odlučno" poduzimati najavljene korake. MMF O EKONOMSKOM PROGRAMU HRVATSKE VLADE U sjedištu MMF-a u Washingtonu u ponedjeljak navečer je zajedno s priopćenjem o stand-by aranžmanu s Hrvatskom, objavljen dodatak koji ukratko govori o ekonomskom programu hrvatske vlade, fiskalnoj i monetarnoj politici te strukturnim promjenama. Taj dokument objavljujemo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog). Sažetak programa Hrvatsko gospodarstvo izvuklo se iz recesije koja je vladala 1998./99. a i bankarstvo se oporavilo od nedavne krize. Potrošnja je u 2000. godini porasla nošena znatnim povećanjem plaća, odobrenim 1999. godine, prestankom političkih neizvjesnosti i monetarnim olakšicama, dok je izvoz uživao rezultate oporavka u Europi, prethodnih deprecijacija i uspješne turističke sezone. Stvarni rast BDP-a u 2001. vjerojatno će dostići 4 posto prema procjenjenih 3,5 posto u 2000. Međutim, ovo umjereno povećanje još uvijek je nedovoljno da ublaži nezaposlenost jer su planirana otpuštanja u javnom sektoru. Iako su kamate u 2000. godini povećane, prognoze inflacije su umjerene s maloprodajnim cijenama većim oko 4,5 posto u odnosu na 7,4 posto povećanja u 2000. godini, kao rezultat ograničenja plaća, stabilnosti tečaja i umjerenih cijena nafte. Vlasti su odlučne smanjiti brojnost administracije i financijsku neravnotežu države uz očuvanje stabilnosti cijena zahvaljujući stabilnom tečaju. Nova vlada je dobro počela u 2000. godini smanjujući državnu potrošnju, porezni pritisak i fiskalnu neravnotežu. Sa sadašnjim fiskalnim prilagodbama HNB je olakšala monetarne uvjete. Prema okvirnom fiskalnom programu za 2001.-2003. namjera je smanjiti konsolidiranu potrošnju središnjih vlasti sa 46,2 posto BDP-a na 37,6 posto a fiskalni deficit sa 6,5 posto na 1,3 posto BDP-a. Program za 2001. temelji se na daljim fiskalnim prilagodbama, ograničenju plaća i strukturnim reformama. Zamišljeno je osigurati željenu stabilnost kune unutar prihvaćenog režima kontrolirano plivajućeg tečaja. HNB se neće odupirati trajnim ili velikim pritiscima valutnog tržišta niti će trpjeti ugrožavanje postavljenih ciljeva za tromjesečne devizne pričuve. Fiskalna politika u 2001. godini smjera smanjiti konsolidirani deficit središnje vlasti na 5,3 posto BDP-a u odnosu na očekivanih 6,5 posto u 2000. godini, uz stvarno smanjenje na 4,3 posto zbog smanjenja poreza i sudski određenih povećanih mirovinskih izdataka. Potrebne uštetde ostvarit će se uglavnom samnjenjem plaća, kupovine roba i usluga, investicija i socijalnih transfera. Očekuje se da će deficit mahom biti pokriven privatizacijom bez zaduživanja kod domaćih banaka. Program sadrži mjere kojima bi se odgovorilo na otezanje u primjeni politike plaća i na druge fiskalne propuste, kao i dio pričuve zbog kašnjenja u privatizaciji. Ograničenje plaća postiglo bi se smanjenjem izdataka za plaće u državnom sektoru, zamrzavanjem plaća u javnim poduzećima i socijalnim dogovorom koji bi ograničio rast plaća u drugim dijelovima gospodarstva ispod povećanja proizvodnosti. Monetarna politika HNB za 2001. godinu temelji se na stabilnom tečaju i teži zaustaviti inflaciju na 4,5 posto u maloprodajnim cijenama do kraja godine. HNB očekuje da će 2001. godine, iako usporeno, rasti zahtjevi za novcem u opticaju (BROAD MONEY), odražavajući brži rast gospodarskih aktivnosti i jačanje povjerenja u bankovni sustav, osobito nakon što su plaćeni osigurani depoziti neuspješnih banaka potkraj 2000. godine. HNB će dio povećanih zahtjeva za novcem iz pričuve (BASE MONEY) iskoristiti tijekom turističke sezone kako bi povećala devizne pričuve i održala njihovu bruto razinu na oko 4,25 mjeseci uvoza. U međuvremenu su banke koje su preživjele krizu 1998./99. godine privukle nove pologe i učvrstile svoj temeljni kapital, odražavajući povećano povjerenje u bankovni sustav. Iako banke sada imaju dugororočne tečajne pozicije, devizni krediti potencijalno nepouzdanim (UNHEDGED) zajmoprimcima mogli bi nositi znatan neizravni rizik za tečajeve. Očekuje se nastavak koncentracija vlasništva (u bankarstvu) uz jačanje zakonodavnog okvira i nadzora. Strukturne reforme imaju za cilj gospodarsku liberalizaciju, restrukturiranje i privatizaciju. Vlasti namjeravaju poboljšati financiranje mirovinskih i zdravstvenih fondova i konkurentnost gospodarstva kako bi privukli strane investitore, izravno kroz privatizaciju i neizravno kroz privlačnije institucionalne i zakonske uvjete. Ove mjere smatraju neophodnima kako bi se ostvarili razvojni i ciljevi zapošljavanja. Za sadašnji program su važne mjere jačanja mirovinskih i zdravstvenih fondova, očuvanje povjerenja u bankovni sustav, povećanje fleksibilnosti tržišta rada i povećanje učinkovitosti poduzeća.