ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Značaj sporazuma o stand by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za Hrvatsku nije u 250 milijuna dolara, kolika će joj se staviti na raspolaganje, već prije svega u jačanju položaja na međunarodnom
financijskom tržištu, povećanju rejtinga koji taj sporazum donosi i signalu stranim investitorima za ulaganja u Hrvatsku.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Značaj sporazuma o stand by aranžmanu s
Međunarodnim monetarnim fondom za Hrvatsku nije u 250 milijuna
dolara, kolika će joj se staviti na raspolaganje, već prije svega u
jačanju položaja na međunarodnom financijskom tržištu, povećanju
rejtinga koji taj sporazum donosi i signalu stranim investitorima
za ulaganja u Hrvatsku.#L#
Izvršni odbor MMF-a odobrio je Sporazum ravno godinu dana nakon što
je hrvatska Vlada, 16. ožujka 2000., dala suglasnost za
otpočinjanje pregovora o sklapanju novog stand by aranžmana.
Uslijedilo je, kako je bilo i dogovoreno, više tehničkih misija i
posjeta izaslanstva MMF Hrvatskoj, koja su pomagala razradi
provedbe prijedloga izmjena porezne politike, uvođenja
jedinstvenog računa riznice i usklađivanja odnosa odnosno
koordinacije između Ministarstva financija i Hrvatske narodne
banke.
Prvi dvotjedni posjet Misije MMF-a uslijedio je krajem ožujka
prošle godine, drugi u srpnju, treći u listopadu, a posljednji u
prosincu prošle godine kada je krajem mjeseca postignut i
preliminarni dogovor o novom aranžmanu MMF-a i Hrvatske. Sva ta
izaslanstva stručnjaka MMF-a vodio je Hans Flieckenshield.
Nakon prvog posjeta hrvatska Vlada je razmotrala nekoliko opcija
gospodarske politike unutar svog programa; već za druge misije,
krajem srpnja, sporazum je počeo dobivati konkretnije obrise. Iz
MMF-a su čekali odgovore o reformi zdravstva, politici plaća,
vraćanju duga umirovljenicima, poreznom sustavu, poticanju
ulaganja. Izneseni su im i planirani zahvati u energetskom sektoru,
željeznici, brodogradnji, privatizaciji državnog portfelja,
novom zakonu o središnjoj banci.
Treći posjet, krajem listopada, bio je konkretniji, a iz MMF-a su
stizale izjave kako procjene te institucije ne odstupaju od onih
koje iznosi hrvatska strana te da je ekonomska situacija u
Hrvatskoj poboljšana. Tada je rečeno da Hrvatskoj novi stand by
aranžman zapravo i nije neophodan iz inače uobičajenih razloga kao
što su nedostatak međunarodnih pričuva, ugroženog povjerenja u
financijski sustav i sl., već da je važan u prvom redu kao znak
podrške MMF-a ukupnoj politici i strukturnim reformama u
Hrvatskoj. Podrška će značiti i bolji rejting, pad kamatnih stopa
za zaduženje te mogućnost da u kratkom roku Hrvatska realizira oko
milijardu dolara dodatnog kapitala.
I konačno, hrvatska Vlada i izaslanstvo MMF-a postigli su 20.
prosinca prošle godine preliminarni sporazum o potpisivanju stand-
by aranžmana, vrijedan 200 milijuna specijalnih prava vučenja,
odnosno 250 milijuna USD. Tom prigodom Flieckenschild je rekao da
je Hrvatska Vlada izašla s programom za 2001. koji zaslužuje
podršku MMF-a jer osigurava gospodarski rast i zaposlenost.
Uslijedilo je, 1. veljače, pismo namjere hrvatske Vlade MMF-u s
Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici.
Iako se u zadnje vrijeme iz raznih krugova govorilo o Memorandumu
kao o gotovo "tajnom dokumentu" i sl., prijedlog memoranduma je
objavljen još koncem prošle godine. Kada je 22. prosinca Vlada
izviještena o završetku pregovora, prijedlozi pisma namjere i
memoranduma bili su dostupni javnosti. Konačni tekstovi tih
dokumenata MMF-u su poslani početkom veljače ove godine i tada nisu
bili objavljeni, pa nije poznato u kojoj su mjeri doživjeli
izmjene. No, barem po riječima koje su se do sada mogle čuti od
nadležnih, ne radi se o velikim promjenama.
Čelnici Vlade ističu da su obveze iz sporazuma s MMF-om, odnosno
Memoranduma, zapisane i u Vladinu programu. Memorandum odražava
Vladinu ekonomsku politiku čiji su prioriteti ubrzani gospodarski
rast s početnih 4,5 posto, održavanje stabilnosti cijena i
smanjenje inflacije na oko 4 posto, rast zaposlenosti i povećanje
standarda stanovništva, uravnoteženje proračuna konsolidirane
države, istaknuo je na Vladinoj sjednici u veljači ministar
financija Mato Crkvenac.
U prijedlogu memoranduma koji je javnosti bio dostupan krajem
prošle godine predstavljene su mjere, koje su u međuvremenu prošle
i saborsku proceduru kao zakonski prijedlozi o zapošljavanju i
plaćama državnih službenika i dužnosnika, s jedinstvenim uređenjem
koeficijenata; zakonski prijedlozi o smanjivanju nekih prava
branitelja (kod uvoza autopmobila); poskupljenje benzina zbog
posebnih izdvajanja za ceste; dani su rokovi za privatizaciju
državnog portfelja, strukturne reforme... Bitan dio aranžmana s
MMF-om su i aktivnosti oko politike plaća i njihova ograničavanja u
javnom sektoru, odnosno vezivanje plaća uz proizvodnost rada, o
čemu Vlada već duže vrijeme razgovara sa sindikatima.
Te zadaće koje je Vlada trebala ispuniti u sklopu tzv. prethodnih
mjera kojima je bilo uvjetovano zaključivanje aranžmana, izazvale
su kritike u dijelu javnosti, pa i nekih stručnih krugova. Uoči
samog odobravanja sporazuma, skupina ekonomista predvođena
ekonomskim savjetnikom predsjednika Republike, potencirala je
pitanje je li Hrvatskoj takav sporazum sa MMF-om uopće potreban,
kritizirajući Vladinu ekonomsku politiku.
Sporazum s MMF-om, koji je danas odobrio Odbor direktora, vrijedit
će 14 mjeseci, a prema dosadašnjim najavama, Hrvatska sredstva neće
vući, osim u slučaju posebne potrebe.
(Hina) db/bn/ds jn