HT 8 SATI

Velika Britanija će po prvi put u utorak razmjestiti postrojbe britanske vojske u borbu protiv epidemije bolesti slinavke i šapa, koja hara britanskim otočjem, priopćilo je Ministarstvo obrane. #L# Vojnici će pomoći u uklanjanju zaklane stoke u jugozapadnom engleskom okrugu Devon, koji je jedno od najpogođenijih područja te zemlje slinavkom i šapom. Britanska vlada odredila je prošli tjedan masovno izdvajanje životinja iz stada radi klanja, uključujući "zdrave, ali visokorizične" ovce radi spriječavanja širenja slinavke i šapa. Britanski seljaci žale se da gomile životinjskih lešina trunu na njihovim poljima, te da Ministarstvu poljopirivrede često trebaju dani da ubije zaražene životinje. Glasnogovornik Ministarstva obrane izjavio je da će vojnici koji su svi pripadnici Kraljevske vojne policije smještene u Exeteru u okrugu Devon, biti korišteni kao nadzornici u procesu uklanjanja životinjskih lešina i procesu izdvajanja zaraženih životinja iz stada. Oko stotinjak vojnika iz Regimente Princa od Walesa najverovatnije će biti razmješteni u Cumbriju u sjeverozapadnoj Engleskoj, još jedno područje pogođeno tom zaraznom stočnom bolesti. Britanska vlada objavila je u ponedjeljak da je broj potvrđenih zaraženih mjesta diljem zemlje porastao na 334 otkada je prije mjesec dana ta bolest izbila u velikoj Britaniji. (Hina) nz nz Spasilački timovi ipak su uspjeli u ponedjeljak spriječiti da najveća naftna platforma na svijetu blizu obala Brazila potone dublje u more, što joj je zaprijetilo nakon što je ponovno počela tonuti zbog nemirnog mora koje je onemogućavalo daljnje spašavanje. #L# Spasilački timovi su izjavili da je naftna platforma, visoka poput zgrade od 40 katova stabilizirana u ponedjeljak navečer, nakon što su radnici uspjeli ispumpati dovoljno vode iz potopljenih odjeljaka. U eksploziji koja se dogodila prije četiri dana oštećena je struktura platforme, a nastradalo je 10 osoba. Petrobras nastoji utvrditi uzroke eksplozije, mada dužnosnici tvrtke kažu da bi curenje plina ili ulja moglo biti jedna od uzroka nesreće. Platforma, vlasništvo brazilske državne naftne tvrtke Petrobras, potonula je za još 40 centimetara u nedjelju navečer, samo dan nakon što je uspješno stabilizirana, što je podignulo nade da će ipak biti spašena. Toranj platforme sada je nagnut pod kutom od 27 stupnjeva, što je za četiri stupnja više nego u nedjelju. Oko 350 ronilaca, inženjera i mornara radi danonoćno na spašavanju platforme, usprkos pogoršanju vremena zbog moguće ekološke katastrofe, jer će se u slučaju potonuća platforme izliti u more oko 1,5 milijuna litara sirove nafte smještene u podvodnim naftovodima i spremištima na palubi platforme. (Hina) nz nz "Hrvatske vlasti zaslužuju pohvale za svoj trogodišnji ekonomski program", kazao je u ponedjeljak navečer u Washingtonu prvi zamjenik izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Stanley Fischer, koji je predsjedavao sjednicom Odbora direktora Fonda na kojoj je odobren stand-by aranžman s Hrvatskom.#L# MMF je odobrio sporazum trajanja 14 mjeseci i vrijednosti 200 milijuna specijalnih prava vučenja (SDR) pri čemu 40 milijuna SDR, što je protuvrijednost od oko 51 milijun dolara, Hrvatska može povući odmah. "S obzirom na dovoljne pričuve, dobar pristup tržištima kapitala i pozitivnim izgledima vanjske bilance, vlasti (u Hrvatskoj) ne namjeravaju koristiti sredstva i aranžman smatraju predostrožnim", stoji u priopćenju MMF-a objavljenom u ponedjeljak navečer. "Hrvatske vlasti zaslužuju pohvale za svoj trogodišnji ekonomski program kojim nastoje ostvariti održivo visoke stope gospodarskog rasta uz stabilne cijene i vanjsku likvidnost, kroz fiskalne prilagodbe, disciplinu plaća i strukturne reforme u kontekstu nastavka stabilnosti tečaja", rekao je Fischer. Smanjivanje proračunske potrošnje i poreza, obuzdavanje plaća, liberalizaciju, restrukturiranje i privatizaciju Fischer smatra ključem povećanja proizvodnje. "Program je ambiciozan ali i neophodon za hrvatsku ekonomsku stabilnost i razvoj (...) a njegova uspješna provedba zahtjeva čvrstoću i odlučnost vlasti, kao i potporu parlamenta i javnosti", smatra Fischer. On poziva hrvatsku vladu da odredi razine plaća državnih službenika i namještenika, prihvati i počne provoditi programe smanjenja broja zaposlenih na teret proračuna. Istodobno se moraju nadzirati mirovinski i socijalni fondovi dok se, u suradnji sa Svjetskom bankom ne pripreme njihove korjenite reforme. "Ako bi se unatoč svim naporima pojavili problemi u fiskalnoj sferi, vlasti ne bi trebale oklijevati poduzeti mjere predviđene njihovim programom", kaže Fischer. On smatra da je monetarni program HNB prikladan i osigurava stabilnost tečaja, ali dodaje da se HNB "ne bi trebala odupirati iznenadnim većim ili trajnijim pritiscima tržišta valuta". Činjenica da se proračun za ovu godinu znatno oslanja na prihode od privatizacije navodi Fischera na zaključak da vlasti moraju "odmah i odlučno" poduzimati najavljene korake. (Hina) fp nz WASHINGTON, 20. ožujka (Hina/Reuters) - Sjedinjene Američke Države izvršile su u ponedjeljak pritisak na izraelskog premijera Ariela Sharona da oslabi nametnuta ograničenja Palestincima, na što je Sharon odvratio da Palestinci nisu odgovorili na takve ranije geste od strane Izraela. #L# Dva bliska saveznika SAD i Izrael također su se složila da nemaju isto mišljenje oko nastavka dijaloga i završetka šestomjesečnog nasilja između Izraelaca i Palestinaca. Američki državni tajnik Colin Powell rekao je Sharonu da Izrael mora ponuditi nadu i mogućnost Palestincima, koji mjesecima čame iza na mahove prekidanim blokadama gradova u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, izjavio je viši američki dužnosnik. Izrael tvrdi da su te blokade odgovor na nasilje Palestinaca, koji su se digli na ustanak u rujnu prošle godine nakon što su propali mirovni pregovori sa Izraelom. U tim sukobima ubijeno je više od 420 osoba, mahom Palestinaca. "Državni tajnik ohrabrio ga je (Sharona) da učini korake prema slabljenu pritiska," rekao je visoki američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. SAD kažu da Izrael mora dozvoliti slobodnije kretanje ljudi i roba u palestinskim područjima te vratiti više od 50 milijuna američkih dolara u porezima koje duguje palestinskim vlastima. Dužnosnik je rekao da je Sharon na to odgovorio da čini nešto od tih stvari, ali da ne vidi da išta čini i druga (palestinska) strana. Sharon bi se u utorak trebao sastati sa američkim predsjednikom Georgom W. Bushom tijekom svog posjeta SAD-u, koji je počeo u ponedjeljak. Značaj sporazuma o stand by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za Hrvatsku nije u 250 milijuna dolara, kolika će joj se staviti na raspolaganje, već prije svega u jačanju položaja na međunarodnom financijskom tržištu, povećanju rejtinga koji taj sporazum donosi i signalu stranim investitorima za ulaganja u Hrvatsku.#L# Izvršni odbor MMF-a odobrio je Sporazum ravno godinu dana nakon što je hrvatska Vlada, 16. ožujka 2000., dala suglasnost za otpočinjanje pregovora o sklapanju novog stand by aranžmana. Uslijedilo je, kako je bilo i dogovoreno, više tehničkih misija i posjeta izaslanstva MMF Hrvatskoj, koja su pomagala razradi provedbe prijedloga izmjena porezne politike, uvođenja jedinstvenog računa riznice i usklađivanja odnosa odnosno koordinacije između Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Prvi dvotjedni posjet Misije MMF-a uslijedio je krajem ožujka prošle godine, drugi u srpnju, treći u listopadu, a posljednji u prosincu prošle godine kada je krajem mjeseca postignut i preliminarni dogovor o novom aranžmanu MMF-a i Hrvatske. Sva ta izaslanstva stručnjaka MMF-a vodio je Hans Flieckenshield. Nakon prvog posjeta hrvatska Vlada je razmotrala nekoliko opcija gospodarske politike unutar svog programa; već za druge misije, krajem srpnja, sporazum je počeo dobivati konkretnije obrise. Iz MMF-a su čekali odgovore o reformi zdravstva, politici plaća, vraćanju duga umirovljenicima, poreznom sustavu, poticanju ulaganja. Izneseni su im i planirani zahvati u energetskom sektoru, željeznici, brodogradnji, privatizaciji državnog portfelja, novom zakonu o središnjoj banci. Treći posjet, krajem listopada, bio je konkretniji, a iz MMF-a su stizale izjave kako procjene te institucije ne odstupaju od onih koje iznosi hrvatska strana te da je ekonomska situacija u Hrvatskoj poboljšana. Tada je rečeno da Hrvatskoj novi stand by aranžman zapravo i nije neophodan iz inače uobičajenih razloga kao što su nedostatak međunarodnih pričuva, ugroženog povjerenja u financijski sustav i sl., već da je važan u prvom redu kao znak podrške MMF-a ukupnoj politici i strukturnim reformama u Hrvatskoj. Podrška će značiti i bolji rejting, pad kamatnih stopa za zaduženje te mogućnost da u kratkom roku Hrvatska realizira oko milijardu dolara dodatnog kapitala. I konačno, hrvatska Vlada i izaslanstvo MMF-a postigli su 20. prosinca prošle godine preliminarni sporazum o potpisivanju stand- by aranžmana, vrijedan 200 milijuna specijalnih prava vučenja, odnosno 250 milijuna USD. Tom prigodom Flieckenschild je rekao da je Hrvatska Vlada izašla s programom za 2001. koji zaslužuje podršku MMF-a jer osigurava gospodarski rast i zaposlenost. Uslijedilo je, 1. veljače, pismo namjere hrvatske Vlade MMF-u s Memorandumom o ekonomskoj i financijskoj politici. Iako se u zadnje vrijeme iz raznih krugova govorilo o Memorandumu kao o gotovo "tajnom dokumentu" i sl., prijedlog memoranduma je objavljen još koncem prošle godine. Kada je 22. prosinca Vlada izviještena o završetku pregovora, prijedlozi pisma namjere i memoranduma bili su dostupni javnosti. Konačni tekstovi tih dokumenata MMF-u su poslani početkom veljače ove godine i tada nisu bili objavljeni, pa nije poznato u kojoj su mjeri doživjeli izmjene. No, barem po riječima koje su se do sada mogle čuti od nadležnih, ne radi se o velikim promjenama. Čelnici Vlade ističu da su obveze iz sporazuma s MMF-om, odnosno Memoranduma, zapisane i u Vladinu programu. Memorandum odražava Vladinu ekonomsku politiku čiji su prioriteti ubrzani gospodarski rast s početnih 4,5 posto, održavanje stabilnosti cijena i smanjenje inflacije na oko 4 posto, rast zaposlenosti i povećanje standarda stanovništva, uravnoteženje proračuna konsolidirane države, istaknuo je na Vladinoj sjednici u veljači ministar financija Mato Crkvenac. U prijedlogu memoranduma koji je javnosti bio dostupan krajem prošle godine predstavljene su mjere, koje su u međuvremenu prošle i saborsku proceduru kao zakonski prijedlozi o zapošljavanju i plaćama državnih službenika i dužnosnika, s jedinstvenim uređenjem koeficijenata; zakonski prijedlozi o smanjivanju nekih prava branitelja (kod uvoza autopmobila); poskupljenje benzina zbog posebnih izdvajanja za ceste; dani su rokovi za privatizaciju državnog portfelja, strukturne reforme... Bitan dio aranžmana s MMF-om su i aktivnosti oko politike plaća i njihova ograničavanja u javnom sektoru, odnosno vezivanje plaća uz proizvodnost rada, o čemu Vlada već duže vrijeme razgovara sa sindikatima. Te zadaće koje je Vlada trebala ispuniti u sklopu tzv. prethodnih mjera kojima je bilo uvjetovano zaključivanje aranžmana, izazvale su kritike u dijelu javnosti, pa i nekih stručnih krugova. Uoči samog odobravanja sporazuma, skupina ekonomista predvođena ekonomskim savjetnikom predsjednika Republike, potencirala je pitanje je li Hrvatskoj takav sporazum sa MMF-om uopće potreban, kritizirajući Vladinu ekonomsku politiku. Sporazum s MMF-om, koji je danas odobrio Odbor direktora, vrijedit će 14 mjeseci, a prema dosadašnjim najavama, Hrvatska sredstva neće vući, osim u slučaju posebne potrebe. Direktor jasenovačkog muzeja Mate Rupić doputovao je u Washington i u ponedjeljak prije podne se prvi put sastao s predstavnicima i stručnjacima Spomen muzeja holokausta u kojem su pohranjeni otuđeni dokumenti i građa Muzeja u Jasenovcu.#L# Iz pouzadnih izvora Hina doznaje da će Rupić sa stručnjacima washingtonskog Muzeja u slijedećih nekoliko dana usporediti popise o ukradenoj građi Muzeja u Jasenovcu. Rupić je u Washington trebao doputovati još prije dva mjeseca ali je iz različitih razloga dolazak odgađan. Muzej holokausta u Washingtonu preuzeo je jasenovačku građu potkraj studenoga prošle godine. Dokumenti i ostali predmeti iz Jasenovca su odneseni 1991.godine i nalazili su se na području Republike Srpske. U Washington je 27. studenoga, na temelju dogovora Muzeja holokausta i tadašnjeg premijera Republike Srpske Milorada Dodika u suradnji sa SFOR-om prevezeno 19 limenih sanduka s artefaktima, dokumentima, filmskim rolama i fotografijama, ukradenima iz Muzeja u Jasenovcu. Hrvatska vlada je s washingtonskim Muzejom potpisala ugovor po kojem će ta građa biti vraćena u Hrvatsku do 26. listopada. Hrvatski veleposlanik u SAD Ivan Grdešić nedavno je posjetio Spomen muzej holokausta i direktorici dr. Sari Bloomfield "zahvalio na suradnji Muzeja s Hrvatskom, posebice s Hrvatskim državnim arhivom". Grdešić je govorio o obnovi Spomen muzeja Jasenovac i rekao da će on "moći primiti dokumente i arhive o kojima sada skrbe u američkom Muzeju holokausta". Polovicom veljače za boravka u SAD, premijer Republike Srpske Mladen Ivanić zatražio je da se jasenovački arhiv vrati u Banja Luku i dodao da ti dokumenti trebaju pripasti "ostavštini bivše SFRJ". (Hina) fp dh ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Hrvatskoj danas u Washingtonu novi stand-by aranžman, koji je za Hrvatsku osobito značajan kao međunarodna potvrda ispravnosti gospodarske i financijske politike koju sadašnje vlasti namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju, kaže se u zajedničkom priopćenju hrvatske Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, objavljenom večeras u Zagrebu. #L# Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda zaključio je u ponedjeljak, 19. ožujka 2001., konzultacije s Hrvatskom po članku IV Statuta MMF-a i odobrio našoj zemlji novi stand-by aranžman, na 14 mjeseci s mogućnošću povlačenja 200 milijuna SDR-a (specijalnih prava vučenja) što odgovara vrijednosti oko 250 milijuna američkih dolara, kaže se u priopćenju. Prvu ratu moguće je povući odmah, no s obzirom na relativno visoku razinu međunarodnih pričuva, povoljne ovogodišnje platnobilančne izglede i dobru prihvaćenost na tržištu kapitala, Hrvatska zasad ne namjerava povlačiti odobrena sredstva. Drugim riječima, aranžman će tretirati kao tzv. "precautionary" - odobrena sredstva se ne povlače, ali u slučaju potrebe postoji mogućnost povlačenja. Za Hrvatsku je ovaj sporazum značajan ponajviše kao međunarodna potvrda ispravnosti gospodarske i financijske politike koju sadašnje vlasti namjeravaju voditi u predstojećem razdoblju. Pritom osobitu važnost ima racionalizacija javne potrošnje, uravnoteživanje proračuna i tekućeg računa platne bilance, kao i strukturne prilagodbe, uz ubrzano uključivanje u europske integracije i međunarodne gospodarske tokove. Na toj osnovi treba uslijediti i poticanje produktivnog zapošljavanja, te zdrav gospodarski rast u uvjetima stabilnosti cijena i tečaja, što bi omogućilo i održivo poboljšanje životnog standarda većine građana, kaže se u priopćenju. Sve te promjene, poduprte netom zaključenim aranžmanom s MMF-om, kao i pomacima u približavanju Europskoj uniji, trebale bi ubrzati podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. S boljim kreditnim rejtingom Hrvatska dobiva ne samo mogućnost povoljnijeg inozemnog zaduživanja, nego i više izgleda za privlačenje značajnijih izravnih stranih ulaganja. A time i za bolju zaposlenost u gospodarskim djelatnostima, pa i za porast plaća veći od odricanja kojim će sadašnji zaposlenici morati dati svoj solidarni doprinos neizbježnim reformama i racionalizacijama. Takva opredjeljenja iznijeta su u Pismu namjere i Memorandumu o gospodarskoj politici, upućenima MMF-u početkom prošlog mjeseca s potpisima potpredsjednika Vlade RH, ministra financija i guvernera HNB. Budući da ti dokumenti današnjim usvajanjem na Izvršnom odboru MMF-a postaju punovažni i međunarodno verificirani program daljnjih aktivnosti hrvatske izvršne i monetarne vlasti, oni postaju - zajedno s ocjenama najvišeg tijela MMF-a iznijetim prigodom usvajanja spomenutih dokumenata - i u integralnom tekstu dostupni, na hrvatskom i na engleskom jeziku, i najširoj javnosti na Internet stranicama Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija Republike Hrvatske, kaže se u zajedničkom priopćenju za javnost hrvatske Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.