WASHINGTON, 20. ožujka (Hina) - U sjedištu MMF-a u Washingtonu u ponedjeljak navečer je zajedno s priopćenjem o stand-by aranžmanu s Hrvatskom, objavljen dodatak koji ukratko govori o ekonomskom programu hrvatske vlade, fiskalnoj i
monetarnoj politici te strukturnim promjenama. Taj dokument objavljujemo u cijelosti (neslužbeni prijevod s engleskog).
WASHINGTON, 20. ožujka (Hina) - U sjedištu MMF-a u Washingtonu u
ponedjeljak navečer je zajedno s priopćenjem o stand-by aranžmanu s
Hrvatskom, objavljen dodatak koji ukratko govori o ekonomskom
programu hrvatske vlade, fiskalnoj i monetarnoj politici te
strukturnim promjenama. Taj dokument objavljujemo u cijelosti
(neslužbeni prijevod s engleskog).#L#
SAŽETAK PROGRAMA
Hrvatsko gospodarstvo izvuklo se iz recesije koja je vladala
1998./99. a i bankarstvo se oporavilo od nedavne krize. Potrošnja
je u 2000. godini porasla nošena znatnim povećanjem plaća,
odobrenim 1999. godine, prestankom političkih neizvjesnosti i
monetarnim olakšicama, dok je izvoz uživao rezultate oporavka u
Europi, prethodnih deprecijacija i uspješne turističke sezone.
Stvarni rast BDP-a u 2001. vjerojatno će dostići 4 posto prema
procjenjenih 3,5 posto u 2000. Međutim, ovo umjereno povećanje još
uvijek je nedovoljno da ublaži nezaposlenost jer su planirana
otpuštanja u javnom sektoru. Iako su kamate u 2000. godini
povećane, prognoze inflacije su umjerene s maloprodajnim cijenama
većim oko 4,5 posto u odnosu na 7,4 posto povećanja u 2000. godini,
kao rezultat ograničenja plaća, stabilnosti tečaja i umjerenih
cijena nafte.
Vlasti su odlučne smanjiti brojnost administracije i financijsku
neravnotežu države uz očuvanje stabilnosti cijena zahvaljujući
stabilnom tečaju. Nova vlada je dobro počela u 2000. godini
smanjujući državnu potrošnju, porezni pritisak i fiskalnu
neravnotežu. Sa sadašnjim fiskalnim prilagodbama HNB je olakšala
monetarne uvjete. Prema okvirnom fiskalnom programu za 2001.-2003.
namjera je smanjiti konsolidiranu potrošnju središnjih vlasti sa
46,2 posto BDP-a na 37,6 posto a fiskalni deficit sa 6,5 posto na 1,3
posto BDP-a.
Program za 2001. temelji se na daljim fiskalnim prilagodbama,
ograničenju plaća i strukturnim reformama. Zamišljeno je osigurati
željenu stabilnost kune unutar prihvaćenog režima kontrolirano
plivajućeg tečaja. HNB se neće odupirati trajnim ili velikim
pritiscima valutnog tržišta niti će trpjeti ugrožavanje
postavljenih ciljeva za tromjesečne devizne pričuve.
FISKALNA POLITIKA u 2001. godini smjera smanjiti konsolidirani
deficit središnje vlasti na 5,3 posto BDP-a u odnosu na očekivanih
6,5 posto u 2000. godini, uz stvarno smanjenje na 4,3 posto zbog
smanjenja poreza i sudski određenih povećanih mirovinskih
izdataka. Potrebne uštetde ostvarit će se uglavnom samnjenjem
plaća, kupovine roba i usluga, investicija i socijalnih transfera.
Očekuje se da će deficit mahom biti pokriven privatizacijom bez
zaduživanja kod domaćih banaka. Program sadrži mjere kojima bi se
odgovorilo na otezanje u primjeni politike plaća i na druge
fiskalne propuste, kao i dio pričuve zbog kašnjenja u
privatizaciji. Ograničenje plaća postiglo bi se smanjenjem
izdataka za plaće u državnom sektoru, zamrzavanjem plaća u javnim
poduzećima i socijalnim dogovorom koji bi ograničio rast plaća u
drugim dijelovima gospodarstva ispod povećanja proizvodnosti.
MONETARNA POLITIKA HNB za 2001. godinu temelji se na stabilnom
tečaju i teži zaustaviti inflaciju na 4,5 posto u maloprodajnim
cijenama do kraja godine. HNB očekuje da će 2001. godine, iako
usporeno, rasti zahtjevi za novcem u opticaju (BROAD MONEY),
odražavajući brži rast gospodarskih aktivnosti i jačanje
povjerenja u bankovni sustav, osobito nakon što su plaćeni
osigurani depoziti neuspješnih banaka potkraj 2000. godine. HNB će
dio povećanih zahtjeva za novcem iz pričuve (BASE MONEY)
iskoristiti tijekom turističke sezone kako bi povećala devizne
pričuve i održala njihovu bruto razinu na oko 4,25 mjeseci uvoza.
U međuvremenu su banke koje su preživjele krizu 1998./99. godine
privukle nove pologe i učvrstile svoj temeljni kapital,
odražavajući povećano povjerenje u bankovni sustav. Iako banke
sada imaju dugororočne tečajne pozicije, devizni krediti
potencijalno nepouzdanim (UNHEDGED) zajmoprimcima mogli bi nositi
znatan neizravni rizik za tečajeve. Očekuje se nastavak
koncentracija vlasništva (u bankarstvu) uz jačanje zakonodavnog
okvira i nadzora.
STRUKTURNE REFORME imaju za cilj gospodarsku liberalizaciju,
restrukturiranje i privatizaciju. Vlasti namjeravaju poboljšati
financiranje mirovinskih i zdravstvenih fondova i konkurentnost
gospodarstva kako bi privukli strane investitore, izravno kroz
privatizaciju i neizravno kroz privlačnije institucionalne i
zakonske uvjete. Ove mjere smatraju neophodnima kako bi se
ostvarili razvojni i ciljevi zapošljavanja. Za sadašnji program su
važne mjere jačanja mirovinskih i zdravstvenih fondova, očuvanje
povjerenja u bankovni sustav, povećanje fleksibilnosti tržišta
rada i povećanje učinkovitosti poduzeća.
(Hina) fp nz