FRANCUSKA-LE MONDE OD 17.3.01.SUKOBI U MAKEDONIJI

FRANCUSKA LE MONDE 17. III. 2001. Može li se Makedonija zapaliti? "Oružani sukobi na sjeverozapadu Makedonije, uz granicu s Kosovom, između albanskih oružanih skupina (koje se predstavljaju kao Vojska za nacionalno oslobođenje) i makedonske vojske, izazvali su veliku zabrinutost, kako na tom području, tako i u europskim prijestolnicama. Ta se zabrinutost također obrazlaže činjenicom da se sukobi, premda slabe jačine i ograničeni na tri sela, pridružuju sukobima koji traju na jugu Srbije. Neki su analitičari ove sukobe protumačili kao posljedicu plana Albanaca s ovog područja da u jednu državu ujedine područja s većinskim albanskim stanovništvom. Nameće se usporedba sa srpskim programom iz 1990.-ih ('Svi Srbi u jednoj državi'). Doista, zamisao o državi koja bi ujedinila albanska 'etnička područja' nije strana, najmanje je što se može reći, nekim političkim i intelektualnim krugovima na Kosovu i u Makedoniji. Međutim, najveće albanske političke stranke, na Kosovu i u Makedoniji, već niz godina sklonije su realnijim rješenjima, napose nakon katastrofalnog poraza srpskog programa. Zahtjev za neovisnost Kosova pratilo je priznanje teritorijalne cjelovitosti Makedonije. Xhaferrijeva Demokratska stranka makedonskih Albanaca (PDSH), za koju su prije smatrali da zastupa ekstremistička stajališta, već se dvije godine dobro slaže s VMRO- om Georgijevskog u koaliciji na vlasti. Oni strpljivo rade na rješavanju osjetljivih pitanja, napose na integraciji Albanaca u javne ustanove. PDSH je oštro osudio terorističke čine Albanaca i podupro sigurnosne mjere makedonske vlade. Zatražio je od albanskog puka u Makedoniji da i dalje podupire politički put kao jedini put za ostvarenje svojih prava u sklopu makedonske države. Cjelovitost i stabilnost Makedonije bitne su za stabilnost Balkana. Većina političkih stranaka na Kosovu, neke tiho, a druge odlučno, osudile su albanski ekstremizam. Neki su kosovski intelektualci istaknuli da vojno rješenje u Makedoniji može samo loše utjecati na rješavanje pitanja o statusu Kosova. Drugi upozoravaju da su ekstremistički izgredi upravo posljedica nejasnoće koja je okruživala ovo pitanje. Moguća je potpora eksremističkih skupina iz bivšeg OVK-a braći u Makedoniji. Politička marginalizacija ekstremista, kako na Kosovu, tako i u Makedoniji, jedan je od uzroka jačanja nasilja. Čini se da je nova Albanska nacionaldemokratska stranka utemeljena u Skopju 11. III., političko krilo oružanih skupina i da želi pronaći svoje mjesto na političkoj pozornici sa zamisli o federalizaciji Makedonije. Stanje je opasno. Nazočnost postrojba KFOR-a jedan je od čimbenika koji može spriječiti širenje sukoba. Mudra politika makedonske vlade prema krizi obećava sprječavanje izgreda. Dio makedonskog tiska i političkih ekstremista daje ipak na volju protualbanskom raspoloženju, stvarajući amalgam između manjine koja želi oružani sukob i većine koja ga odbacuje. No mišljenje te većine moglo bi se promijeniti ako oružani sukobi potraju i prošire se. Izazov u tim pogibeljnim prilikama, kako za albanske političke junake, tako i za međunarodne instance, je da spriječe pogoršanje stanja, računajući s većinom, umjesto da daju priliku ekstremističkim manjinama", piše Muhamedin Kulaši, izvanredni profesor filozofije na sveučilištu Pariz-VIII.