IT-HR-kriminal-afere-Politika-Sudovi IT-26.II. LA STAMPA- SLAVENSKI KIRMINAL U ITALIJI ITALIJALA STAMPA26. II. 2001.U obranu Slavena"Od prvih nesigurnih pretpostavki glede tragedije u mjestu Novi Ligure, naš je list kao što je
naglasio glavni urednik Marcello Sorgi, izbjegao pridodati svoj glas zboru koji bi u svakom zločinu htio vidjeti sjenu pretpostavljenih bandita 'Slavena' ili 'Albanaca'. Radi se o fenomenu koji uopće nije nov.Kulturalna lakoumnost, neznanje, da ne kažemo dvolična politička zloba kojom mnogo tiska, dugo godina pripisuje općenito identificiranim 'Slavenima' ulogu čudovišta u nacionalnim crnim kronikama, izgleda kao da prikrivaju jednu mentalnu manu koja je u nacistima imala velike prethodnike: sjetit ćemo se da su rase koje su smatrane inferiornima okupljale, po padajućem redu, Židove, Cigane i Slavene. U taj se tipični ideološki krug 20. stoljeća uključuje optužba koju je nakon zločina iznio Marco Zacchera iz Alleanze Nazionale protiv 'slavenskih bandi, povijesno i genetski naviknute na takve okrutnosti'.Poglavito taj toliko simptomatičan pridjev 'genetski', koji ukazuje na izvorno biološko prokletstvo, izgleda da izdaje
ITALIJA
LA STAMPA
26. II. 2001.
U obranu Slavena
"Od prvih nesigurnih pretpostavki glede tragedije u mjestu Novi
Ligure, naš je list kao što je naglasio glavni urednik Marcello
Sorgi, izbjegao pridodati svoj glas zboru koji bi u svakom zločinu
htio vidjeti sjenu pretpostavljenih bandita 'Slavena' ili
'Albanaca'. Radi se o fenomenu koji uopće nije nov.
Kulturalna lakoumnost, neznanje, da ne kažemo dvolična politička
zloba kojom mnogo tiska, dugo godina pripisuje općenito
identificiranim 'Slavenima' ulogu čudovišta u nacionalnim crnim
kronikama, izgleda kao da prikrivaju jednu mentalnu manu koja je u
nacistima imala velike prethodnike: sjetit ćemo se da su rase koje
su smatrane inferiornima okupljale, po padajućem redu, Židove,
Cigane i Slavene. U taj se tipični ideološki krug 20. stoljeća
uključuje optužba koju je nakon zločina iznio Marco Zacchera iz
Alleanze Nazionale protiv 'slavenskih bandi, povijesno i genetski
naviknute na takve okrutnosti'.
Poglavito taj toliko simptomatičan pridjev 'genetski', koji
ukazuje na izvorno biološko prokletstvo, izgleda da izdaje
redovnog ili virtualnog čitatelja 'Mein Kampfa'. Neka Gospodin
oprosti gospodinu Zaccheri za ono što tvrdi i misli. Što, međutim,
treba kazati o televizijama, novinama koje su se upustile u taj isti
rasistički trag, uključujući i one kršćanskog usmjerenja koje bi
ako ništa drugo trebale poštivati nacioanlni identitet Pape
Slavena?
No koliko Talijana, pa i među onima koji pišu u novinama, uistinu
zna da su Poljaci Slaveni i da, pored Poljaka katolika istoj skupini
pripadaju i pravoslavni Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Kozaci, Česi,
Slovaci, Slovenci, Srbi, Hrvati, bosanski muslimani, Bugari,
Makedonci? Kada se u najzlokobnijim kronikama jednog dnevnika
nepromišljeno piše 'Slaven', na koju se između ovih različitih
etničkih grana misli?
Primjerice, općenito se 'Slavenima' nazivaju mnogi cigani s
istoka, koji govore poneku slavensku riječ, a koji međutim nemaju
ništa sa slavenstvom i na koje se često iz ksenofobnog komoditeta
ukazuje kao na odgovorne za neki zločin, ali na kraju proizlaze
potpuno nevini. Htjeli bi pak podsjetiti mnoge više ili manje
svijesne slavofobe da 'Slaven' nije uopće pogrdan epitet ili
sinonim. (...)
Slavenske jezike osim toga govori oko 300 milijuna stanovnika od
središnje Europe do središnje Azije, a na slavenskom su jeziku
Tolstoj i Dostojevski napisali svoje knjige. Govorio ga je i jedan
od glavnih inžinjera suvremenog talijanskog, filolog i domoljub
Niccolo Tommaseo, koji je, dok je Italiji prije ujedinjenja davao
nacionalnu podlogu svojih čuvenih rječnika, pisao poeziju na
hrvatskom i majci Slavenki slao pisma na hrvatskom. Koliko
Milanaca, idući središnjom ulicom nazvanom po Ruđeru Boškoviću,
znaju da je taj isusovac i veliki matematičar, osnivač
observatorija Brera, rođen u trojezčnoj republici Ragusi, danas
Dubrovniku, gdje se govorio talijanski, srpskohrvatski i
latinski?
Da se vratimo novijim vremenima, koliko njih zna da modni kreator i
olimpijac Missoni, koji je također rođen u Dubrovniku, zna govoriti
i pjevati na slavenskom poput Slavena?. (...) Jesu li i oni
potencijalni kriminalci? Olaki rječnik, vidi se, može izvesti
ružne šale onome koji ga koristi previše nemarno i lakoumno.", piše
Enzo Bettiza.