FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-26.II. LA STAMPA- SLAVENSKI KIRMINAL U ITALIJI

IT-HR-kriminal-afere-Politika-Sudovi IT-26.II. LA STAMPA- SLAVENSKI KIRMINAL U ITALIJI ITALIJALA STAMPA26. II. 2001.U obranu Slavena"Od prvih nesigurnih pretpostavki glede tragedije u mjestu Novi Ligure, naš je list kao što je naglasio glavni urednik Marcello Sorgi, izbjegao pridodati svoj glas zboru koji bi u svakom zločinu htio vidjeti sjenu pretpostavljenih bandita 'Slavena' ili 'Albanaca'. Radi se o fenomenu koji uopće nije nov.Kulturalna lakoumnost, neznanje, da ne kažemo dvolična politička zloba kojom mnogo tiska, dugo godina pripisuje općenito identificiranim 'Slavenima' ulogu čudovišta u nacionalnim crnim kronikama, izgleda kao da prikrivaju jednu mentalnu manu koja je u nacistima imala velike prethodnike: sjetit ćemo se da su rase koje su smatrane inferiornima okupljale, po padajućem redu, Židove, Cigane i Slavene. U taj se tipični ideološki krug 20. stoljeća uključuje optužba koju je nakon zločina iznio Marco Zacchera iz Alleanze Nazionale protiv 'slavenskih bandi, povijesno i genetski naviknute na takve okrutnosti'.Poglavito taj toliko simptomatičan pridjev 'genetski', koji ukazuje na izvorno biološko prokletstvo, izgleda da izdaje
ITALIJA LA STAMPA 26. II. 2001. U obranu Slavena "Od prvih nesigurnih pretpostavki glede tragedije u mjestu Novi Ligure, naš je list kao što je naglasio glavni urednik Marcello Sorgi, izbjegao pridodati svoj glas zboru koji bi u svakom zločinu htio vidjeti sjenu pretpostavljenih bandita 'Slavena' ili 'Albanaca'. Radi se o fenomenu koji uopće nije nov. Kulturalna lakoumnost, neznanje, da ne kažemo dvolična politička zloba kojom mnogo tiska, dugo godina pripisuje općenito identificiranim 'Slavenima' ulogu čudovišta u nacionalnim crnim kronikama, izgleda kao da prikrivaju jednu mentalnu manu koja je u nacistima imala velike prethodnike: sjetit ćemo se da su rase koje su smatrane inferiornima okupljale, po padajućem redu, Židove, Cigane i Slavene. U taj se tipični ideološki krug 20. stoljeća uključuje optužba koju je nakon zločina iznio Marco Zacchera iz Alleanze Nazionale protiv 'slavenskih bandi, povijesno i genetski naviknute na takve okrutnosti'. Poglavito taj toliko simptomatičan pridjev 'genetski', koji ukazuje na izvorno biološko prokletstvo, izgleda da izdaje redovnog ili virtualnog čitatelja 'Mein Kampfa'. Neka Gospodin oprosti gospodinu Zaccheri za ono što tvrdi i misli. Što, međutim, treba kazati o televizijama, novinama koje su se upustile u taj isti rasistički trag, uključujući i one kršćanskog usmjerenja koje bi ako ništa drugo trebale poštivati nacioanlni identitet Pape Slavena? No koliko Talijana, pa i među onima koji pišu u novinama, uistinu zna da su Poljaci Slaveni i da, pored Poljaka katolika istoj skupini pripadaju i pravoslavni Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci, Kozaci, Česi, Slovaci, Slovenci, Srbi, Hrvati, bosanski muslimani, Bugari, Makedonci? Kada se u najzlokobnijim kronikama jednog dnevnika nepromišljeno piše 'Slaven', na koju se između ovih različitih etničkih grana misli? Primjerice, općenito se 'Slavenima' nazivaju mnogi cigani s istoka, koji govore poneku slavensku riječ, a koji međutim nemaju ništa sa slavenstvom i na koje se često iz ksenofobnog komoditeta ukazuje kao na odgovorne za neki zločin, ali na kraju proizlaze potpuno nevini. Htjeli bi pak podsjetiti mnoge više ili manje svijesne slavofobe da 'Slaven' nije uopće pogrdan epitet ili sinonim. (...) Slavenske jezike osim toga govori oko 300 milijuna stanovnika od središnje Europe do središnje Azije, a na slavenskom su jeziku Tolstoj i Dostojevski napisali svoje knjige. Govorio ga je i jedan od glavnih inžinjera suvremenog talijanskog, filolog i domoljub Niccolo Tommaseo, koji je, dok je Italiji prije ujedinjenja davao nacionalnu podlogu svojih čuvenih rječnika, pisao poeziju na hrvatskom i majci Slavenki slao pisma na hrvatskom. Koliko Milanaca, idući središnjom ulicom nazvanom po Ruđeru Boškoviću, znaju da je taj isusovac i veliki matematičar, osnivač observatorija Brera, rođen u trojezčnoj republici Ragusi, danas Dubrovniku, gdje se govorio talijanski, srpskohrvatski i latinski? Da se vratimo novijim vremenima, koliko njih zna da modni kreator i olimpijac Missoni, koji je također rođen u Dubrovniku, zna govoriti i pjevati na slavenskom poput Slavena?. (...) Jesu li i oni potencijalni kriminalci? Olaki rječnik, vidi se, može izvesti ružne šale onome koji ga koristi previše nemarno i lakoumno.", piše Enzo Bettiza.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙