RDW-30.1.-TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 30. I. 2001. Pregled tiska "Najave zatvaranja 59 vojarni u sklopu reforme Bundeswehra središnja je tema današnjega njemačkog tiska. 'Frankfurter Rundschau' kritizira planove saveznog ministra obrane Rudolfa Scharpinga i piše da se štednja, poboljšanje, smanjenje broja snaga, neće moći tek tako ostvariti. Pitanje je da li je Scharping pri stvaranju svojih planova ostao u okvirima neizbježnog. S jedne strane on je svoju crnu listu napravio na temelju kataloških kriterija u kojima su svi čimbenici: od nužnog broja vojnih snaga, pa do obzira prema obiteljima ili broja vojnih novaka u određenoj regiji, no svi ti kriteriji su na Scharpingovoj listi sortirani po nerazumljivim načelima. S druge strane Scharping se previše u ovom ozbiljnom medicinskom zahvatu želi koristiti homeopatskim sredstvima. Operacija se mora učiniti, ali ne samo pokoji manji zahvat, već i veliki, opsežniji, poručuje 'Frankfurter Rundschau'. 'Allgemeine Zeitung' iz Mainza također ne vidi kraj reformi Bundeswehra. Bundeswehr se mora mijenjati, jer su zadaci vojske danas potpuno drukčiji od onih prije 20 godina. Umjesto velikih i brojnih postrojba s tenkovima i teškom opremom stacioniranih u blizini istočnih granica, danas se traže vrlo pokretne manje vojne jedinice koje po potrebi mogu djelovati u cijelom svijetu. Da bi se to postiglo potrebne su jasne odluke. U njih spadaju i zatvaranja vojarni. Scharpingovi zaključci su tek početak, a ni u kom slučaju kraj reformi, zaključuje list. Od vanjskopolitičkih tema pozornost komentatora ovdašnjeg tiska privlači optužnica podignuta protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta. 'Westdeutsche Allgemeine Zeitung' iz Essena bilježi da stručnjaci doduše dvoje oko toga da bi bolesni Pinochet uopće mogao biti osuđen. No, to ipak nije odlučujuće u ovom slučaju. Odlučujuća je činjenica da je, po svemu sudeći, Čile konačno u stanju suočiti se sa svojom prošlošću. Pinochet čije je ime simbol za cijeli niz južnoameričkih diktatura koji su taj kontinent desetljećima držali u čvrstom zagrljaju, mnogi i uz pomoć ili bar toleriranje Sjedinjenih Američkih Država. Imena mnogih ubojica su u Europi već odavno zaboravljena; ime Pinochet ne. Optužnica za umorstva nije nikakav čin osvete. Ta optužnica samo budi nadu na bar djelić zadovoljštine žrtvama koje su preživjeli diktaturu. Njezina je zadaća i da se pobrine da današnji diktatori diljem svijeta imaju nemiran san. To je najmanje što možemo poželjeti ubojicama, smatra essenski lista. 'Neue Osnabruecker Zeitung' drži da podizanje optužnice protiv Augusta Pinocheta možda u konačnici neće dovesti do kažnjavanja sad već 85-godišnjeg bivšeg diktatora. Odluka suca Guzmana ipak nije došla prekasno. Čile dobiva veliku šansu da raščisti jedno od najmračnijih poglavlja svoje povijesti. Ovo je i prilika da se žrtvama diktature, ali i članovima njihovih obitelji, vrati vjera u kasnu pravdu. No, prije svega će skorašnji proces umnogome ojačati demokraciju u toj južnoameričkoj zemlji. Uniformirani ubojice ne mogu se vječno skrivati. Vojarne i vile nekadašnjih generala ubuduće više neće biti područja na kojima pravo ne vrijedi. Čileansko si pravosuđe tako na dojmljiv način osigurava ugled koji Čileanci za vrijeme Pinochetove vladavine nisu mogli niti sanjati, analizira list. (RDW)