BEOGRAD, 25. siječnja (Hina) - Glavna tužiteljica ICTY Carla del Ponte ukazala je u četvrtak da Jugoslavija neće izbjeći suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine, ako želi postati punopravnom članicom medjunarodne
zajednice.
BEOGRAD, 25. siječnja (Hina) - Glavna tužiteljica ICTY Carla del
Ponte ukazala je u četvrtak da Jugoslavija neće izbjeći suradnju s
Međunarodnim sudom za ratne zločine, ako želi postati punopravnom
članicom medjunarodne zajednice.#L#
Na konferenciji za novinstvo na kraju trodnevnog boravka u Beogradu
i razgovora s najvišim jugoslavenskim i srbijanskim dužnosnicima,
Carla del Ponte je kazala da je očekivala i željela razgovor s
predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom "ali sam slušala puke
njegove pritužbe na Tribunal".
Ona je ukazala da će Koštunica "morati promjeniti način
razmišljanja o Haaškom sudu" ocijenivši da njihov susret prvog dana
njenog boravka "nije označio početak značajnog dijaloga".
Carla del Ponte nije isključila mogućnost da se bivšem predsjedniku
SRJ Slobodanu Miloševiću sudi u zemlji za razna kriminalna djela,
ali je naglasila da mu se za ratne zločine može suditi samo u Haagu
"Spremnost da se optuženi za ratne zločine predaju Haaškom sudu
pravi je test za nove vlasti u Srbiji i SRJ", ukazala je ona. Del
Ponte je kazala da je jugoslavenskim vlastima predala dvije
zapečaćene optužnice ne navodeći, međutim, kome ih je uručila.
Glavna tužiteljica je istaknula da su u tijeku istrage za zločine
protiv srpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu dodajući
da bi suradnja jugoslavenskih vlasti "mogla olakšati istrage
protiv OVK i drugih na visokim razinama zapovjedanja".
Del Ponte je tijekom razgovora u Beogradu tražila uhićenje
nekadašnjeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba generala Ratka
Mladića i trojice časnika Vojske Jugoslavije - Veselina
Šljivančanina, Mileta Mrkšića i Miroslava Radića optuženih za
ratne zločine počinjene u Vukovaru a za koje je navela da sada
borave na teritoriju Jugoslavije.
Tužiteljica del Ponte je ukazala na potrebu, kako su joj više puta
govorili dužnosnici s kojima je razgovarala, da se u SRJ "javnost
upozna s onim što se događalo" ali je isto taka naglasila da "to ne
može biti prepreka suradnji, niti Haaški sud može čekati godinama
da se srbijanska javnost obavijesti".
Ona je odlučno odbacila srbijanske teze po kojima je suđenje
krivcima za ratne zločine izjednačavanje s kolektivnom odgvornosti
ukazujući da neće suditi cijelome narodu, već da želi pomoći Srbiji
da "okrene novi list i optužene za ratne zločine izvede pred lice
pravde".
(Hina) dkr sb