OPATIJA, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska jako kasni, a moglo bi se reći da je već i zakasnila, u ekološkom načinu poljoprivredne proizvodnje, ocijenio je stručnjak za ekološku poljoprivredu iz nizozemske tvrtke ETC Darko Znaor na
otvorenju trodnevnog seminara "EU harmonizacija ekološke poljoprivrede", koji je danas počeo u Opatiji.
OPATIJA, 26. siječnja (Hina) - Hrvatska jako kasni, a moglo bi se
reći da je već i zakasnila, u ekološkom načinu poljoprivredne
proizvodnje, ocijenio je stručnjak za ekološku poljoprivredu iz
nizozemske tvrtke ETC Darko Znaor na otvorenju trodnevnog seminara
"EU harmonizacija ekološke poljoprivrede", koji je danas počeo u
Opatiji.#L#
Deklarativno su svi za ekološku poljoprivredu, a s druge strane
situacija je takva da od 50-ak poticaja koje država daje za
poljoprivrednu proizvodnju, nema niti jednog za ekološku
poljoprivredu.
Seminar je pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora,
hrvatske Vlade, te Primorsko-goranske i Istarske županije, a
okupio je stotinjak europskih i hrvatskih stručnjaka.
Znaor je iznio podatak da je u Hrvatskoj samo neznatnih 12,5 hektara
poljoprivrednog zemljišta ima certifikat europskih organizacija
(Demiter i ECOCERT) za ekološku proizvodnju te da se tom
proizvodnjom bavi samo 16 proizvođača u Hrvatskoj u kojoj je ukupno
3,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Vrijednost
ekotržišta također je neznatna (samo 5,5 milijuna kuna) što
uključuje i proizvodnju u Hrvatskoj i ono što Hrvatska uvozi iz
zemalja EU-a. U prošloj godini Hrvatska je u ekološku poljoprivredu
uložila samo 1,2 milijuna kuna (0,39 kuna po hektaru) što nije
ništa, istaknuo je Znaor. Naveo je primjer Slovenije koja ima 10
tisuća hektara površine pod ekološkom poljoprivredom i 700
proizvođača te da Slovenija već godinama daje potporu seljacima za
tu vrstu proizvodnje (500 maraka po hektaru).
Znaor se zauzeo da se Hrvatska što hitnije okrene ekološkoj
poljoprivredi, napomenuvši kako se u Hrvatskoj trenutačno najviše
proizvodi i izvozi ljekovito bilje, a perspektive su i u
proizvodnji sjemenja, rasadnog materijala i u nekim specifičnim
proizvoda - ekokulenu, rakiji i medu. Potražnja za tim proizvodima
veća je od ponude pa proizvođači stvaraju i liste čekanja za izvoz
svojih proizvoda, rekao je Darko Znaor.
Vlada podupire razvoj ekopoljoprivrede, istaknula je na seminaru
Željka Gudelj Velaga iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
rekvši da će prijedlog zakona o ekološkoj poljoprivredi koji je u
drugom čitanju u Saboru, definirati što je ekološka poljoprivredna
proizvodnja. Dodala je da Ministarstvo u 2000. nije zaprimilo niti
jedan zahtjev za kreditiranjem ekološke proizvodnje.
Organizatori su Međunarodna federacija pokreta ekološke
poljoprivrede - IFOAM, Regionalna skupina IFOAM-a za Sredozemlje -
AgriBioMediterraneo (ABM), Udruga Eko Liburnija Rijeka i
Talijansko udruženje ekološke poljoprivrede- AIAB.
(Hina) bma dd