FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PETICIJU PROTIV DALMACIJACEMENT DO SADA POTPISALA 19 TISUĆA GRAĐANA SOLINA, SPLITA I KAŠTELA

HR17-peticija-dalmacijacement-Okoliš/ekologija PETICIJU PROTIV DALMACIJACEMENT DO SADA POTPISALA 19 TISUĆA GRAĐANA SOLINA, SPLITA I KAŠTELA piše: Marija ErcegSPLIT, 14. siječnja (Hina) - Peticiju protiv Dalmacijacementa - čija je Uprava najavila uvođenja ugljena i petrol-koksa kao zamjenskoga pogonskoga goriva za mazut, što je izazvalo veliki otpor građana Solina, Kaštela, Splita i drugih područja srednje Dalmacije - u Solinu je dosad potpisalo oko 7.000 građana, a u Kaštelima i u Splitu po 6.000 građana.
piše: Marija Erceg SPLIT, 14. siječnja (Hina) - Peticiju protiv Dalmacijacementa - čija je Uprava najavila uvođenja ugljena i petrol-koksa kao zamjenskoga pogonskoga goriva za mazut, što je izazvalo veliki otpor građana Solina, Kaštela, Splita i drugih područja srednje Dalmacije - u Solinu je dosad potpisalo oko 7.000 građana, a u Kaštelima i u Splitu po 6.000 građana. #L# Potpisivanje se nastavlja dok ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, ne dođe u Solin i Kaštela i ne očituje se jasno o problemu 'crne kuge', kako Solinjani i Kaštelani zovu Dalmacijacement. Sve političke stranke te ekološke i druge nevladine udruge s tog područja jedinstvene su u ocjeni da je Dalmacijacement ozbiljna prijetnja zaštiti okoliša srednje Dalmacije i da ozbiljno ugrožava ekološki projekt, najveći na Sredozemlju, "EKO - Kaštelanski zaljev". I poglavarstvo Grada Solina izvijestilo je ovih dana da se oštro suprotstavlja uvođenju ugljena i petrol-koksa kao pogonskoga goriva u Dalmacijacementu. Čelnici Solina ocjenjuju da transport, prihvat, distribucija i korištenje ugljena i petrol-koksa predstavljaju prevelik rizik i opasnost od pogoršanja ionako teškoga stanja u zaštiti okoliša, osobito u zaštiti akvatorija Kaštelanskoga zaljeva. I Kaštelani su, kao i Solinjani, uputili otvoreno pismo ministru Kovačeviću i splitsko-dalmatinskom županu Branimiru Lukšiću, te ih još jednom upozorili na ugrožavanje provedbe milijunski vrijednog projekta EKO - Kaštelanski zaljev. Prema procjenama inspektora Državne uprave za vodu, Dalmacijacement je najvjerojatnije krivac za nedavni ekološki incident, odnosno onečišćenje kilometar i pol dugoga potoka u Kaštelima i Solinu. Zagađenje se dogodilo posredovanjem oborinskih voda, koje se nalaze u kršu ispod Dalmacijacementa, gdje je smješteno divlje odlagalište te tvornice s otpadnim materijalima. Ekološke udruge tvrde da je i to odlagalište izvor opasnoga zračenja. Inače, nakon privatizacije i financijskoga ozdravljenja, Dalmacijacement je jedan od rijetkih gospodarskih sustava u Hrvatskoj koji uspješno posluje. Ta je tvornica u većinskom vlasništvu multinacionalne kompanije RMC, sa sjedištem u Velikoj Britaniji. U tvornici je zaposleno oko 800 radnika, čija mjesečna primanja iznose prosječno 4000 kuna. Radnici u Dalmacijacementu, ali i sindikati, nemaju pritužbi na poslovodstvo tvrtke, a Jozo Marić, iz Županijskog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) izjavio je Hini kako HUS podupire Upravu Dalmacijacementa, koja je nekadašnjega gubitaša dovela do uspješne tvrtke. Predsjednik Uprave Dalmacijacement Vinko Janjak nije zasad htio komentirati ekološku kampanju protiv Dalmacijacementa, te je za idući tjedan najavio konferenciji za novinstvo. (Hina) merc sp

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙