HR17-peticija-dalmacijacement-Okoliš/ekologija PETICIJU PROTIV DALMACIJACEMENT DO SADA POTPISALA 19 TISUĆA GRAĐANA SOLINA, SPLITA I KAŠTELA piše: Marija ErcegSPLIT, 14. siječnja (Hina) - Peticiju protiv Dalmacijacementa - čija je
Uprava najavila uvođenja ugljena i petrol-koksa kao zamjenskoga pogonskoga goriva za mazut, što je izazvalo veliki otpor građana Solina, Kaštela, Splita i drugih područja srednje Dalmacije - u Solinu je dosad potpisalo oko 7.000 građana, a u Kaštelima i u Splitu po 6.000 građana.
piše: Marija Erceg
SPLIT, 14. siječnja (Hina) - Peticiju protiv Dalmacijacementa -
čija je Uprava najavila uvođenja ugljena i petrol-koksa kao
zamjenskoga pogonskoga goriva za mazut, što je izazvalo veliki
otpor građana Solina, Kaštela, Splita i drugih područja srednje
Dalmacije - u Solinu je dosad potpisalo oko 7.000 građana, a u
Kaštelima i u Splitu po 6.000 građana. #L#
Potpisivanje se nastavlja dok ministar zaštite okoliša i
prostornog uređenja Božo Kovačević, ne dođe u Solin i Kaštela i ne
očituje se jasno o problemu 'crne kuge', kako Solinjani i Kaštelani
zovu Dalmacijacement.
Sve političke stranke te ekološke i druge nevladine udruge s tog
područja jedinstvene su u ocjeni da je Dalmacijacement ozbiljna
prijetnja zaštiti okoliša srednje Dalmacije i da ozbiljno ugrožava
ekološki projekt, najveći na Sredozemlju, "EKO - Kaštelanski
zaljev".
I poglavarstvo Grada Solina izvijestilo je ovih dana da se oštro
suprotstavlja uvođenju ugljena i petrol-koksa kao pogonskoga
goriva u Dalmacijacementu.
Čelnici Solina ocjenjuju da transport, prihvat, distribucija i
korištenje ugljena i petrol-koksa predstavljaju prevelik rizik i
opasnost od pogoršanja ionako teškoga stanja u zaštiti okoliša,
osobito u zaštiti akvatorija Kaštelanskoga zaljeva.
I Kaštelani su, kao i Solinjani, uputili otvoreno pismo ministru
Kovačeviću i splitsko-dalmatinskom županu Branimiru Lukšiću, te ih
još jednom upozorili na ugrožavanje provedbe milijunski vrijednog
projekta EKO - Kaštelanski zaljev.
Prema procjenama inspektora Državne uprave za vodu,
Dalmacijacement je najvjerojatnije krivac za nedavni ekološki
incident, odnosno onečišćenje kilometar i pol dugoga potoka u
Kaštelima i Solinu. Zagađenje se dogodilo posredovanjem oborinskih
voda, koje se nalaze u kršu ispod Dalmacijacementa, gdje je
smješteno divlje odlagalište te tvornice s otpadnim materijalima.
Ekološke udruge tvrde da je i to odlagalište izvor opasnoga
zračenja.
Inače, nakon privatizacije i financijskoga ozdravljenja,
Dalmacijacement je jedan od rijetkih gospodarskih sustava u
Hrvatskoj koji uspješno posluje. Ta je tvornica u većinskom
vlasništvu multinacionalne kompanije RMC, sa sjedištem u Velikoj
Britaniji. U tvornici je zaposleno oko 800 radnika, čija mjesečna
primanja iznose prosječno 4000 kuna.
Radnici u Dalmacijacementu, ali i sindikati, nemaju pritužbi na
poslovodstvo tvrtke, a Jozo Marić, iz Županijskog ureda Hrvatske
udruge sindikata (HUS) izjavio je Hini kako HUS podupire Upravu
Dalmacijacementa, koja je nekadašnjega gubitaša dovela do uspješne
tvrtke.
Predsjednik Uprave Dalmacijacement Vinko Janjak nije zasad htio
komentirati ekološku kampanju protiv Dalmacijacementa, te je za
idući tjedan najavio konferenciji za novinstvo.
(Hina) merc sp